FRANCUSKA IZME\u0110U SAD I RUSIJE<\/strong><\/h2>\nKome je u interesu poja\u010dana intervencija Francuske u Siriji?, logi\u010dno je pitanje nakon napada u Parizu i obznane francuskih vlasti da su u op\u0107em ratu na svojoj i drugim teritorijima.\u00a0Nato alijansa ve\u0107 du\u017ee vrijeme sprovodi akcije bombardovanja ISIL-ovih i upori\u0161ta drugih militantnih formacija u toj zemlji. Rusija, tako\u0111er, danono\u0107no ga\u0111a mete u Siriji i Iraku. Francuska je od po\u010detka dio svjetske koalicije protiv ISIL-a, ali o\u010dito sa nedovoljnim u\u010de\u0161\u0107em i u\u010dinkom, pa ju je trebalo dodatno motivisati, regrutovati i involvirati u ove sukobe. Me\u0111utim, na \u010dijoj strani? Da li je mo\u017eda neka od svjetskih sila prevagnula u jo\u0161 uvijek nerazmr\u0161enom sirijskom \u010dvoru, te joj je zato potrebno imati Francusku na svojoj strani. I koliko to ima smisla ili veze sa \u010dinjenicom da je Francuska pravila pauzu u \u010dlanstvu u NATO alijansi?<\/p>\n
Nikako ne treba gubiti iz vida fenomen kolonijalizma i posljedice tog procesa na azijske i afri\u010dke dr\u017eave, te sveobuhvatne utjecaje kolonizatorskih sila na narode koji su du\u017ee ili kra\u0107e vrijeme bili pod njihovom upravom. Imaju\u0107i to u vidu, treba po\u0107i od \u010dinjenice da je Sirija, zajedno sa Libanom, bila posljednja osvojena francuska kolonija (od Osmanskog carstva poslije Prvog svjetskog rata), te da je utjecaj francuske uprave, naro\u010dito kroz projekte \u201eemancipacije\u201c i \u201ekercovskog u\u017easa\u201c D\u017eozefa Konrada, ostavio dubok trag na postkolonijalnu Siriju i njeno dru\u0161tvo. Francuski utjecaj nastavljen je i nakon sticanja nezavisnosti 1946. godine, \u0161to se \u010dini presudnim za izvo\u0111enje dr\u017eavnog udara i uspostavljanje diktature tada\u0161njeg ministra odbrane Hafeza el-Asada 1970. godine, oca dana\u0161njeg sirijskog predsjednika Ba\u0161ara, koji je tako\u0111er odr\u017eavao najbolje diplomatske i druge veze sa Francuskom. U kulturolo\u0161ko-civilizacijskom kontekstu nije zanemarljiva ni \u010dinjenica da je i danas drugi slu\u017ebenik jezik u ovoj dr\u017eavi francuski.<\/p>\n
Nakon Francuske, na savremeno sirijsko dru\u0161tvo najzna\u010dajniji utjecaj imao je SSSR. Vode\u0107e politi\u010dke stranke u Siriji bile su ljevi\u010darske, a naro\u010dito se isticala BAAS partija \u010dije je ira\u010dko krilo predvodio Sadam Husein, a sirijsko porodica Asad. Otuda i vi\u0161e puta ponovljena neuspjela inicijativa za ujedinjenje Sirije, Iraka i Egipta. Nakon Ba\u0161arovog preuzimanja vlasti, odnosi Sirije sa SSSR-om i kasnije Rusijom dodatno su produbljivani, tako da je ruski jezik uz francuski tre\u0107i po va\u017enosti i upotrebi u ovoj dr\u017eavi.<\/p>\n
S druge strane, ne treba gubiti iz vida \u010dinjenicu da je geostrate\u0161ki polo\u017eaj Sirije neizmjerno va\u017ean na globalnoj geostrate\u0161koj mapi, kao i to da se nalazi na drevnoj ruti krsta\u0161kog puta ka Jerusalemu. Nije li mo\u017eda rije\u010d o odmjeravanju snaga izme\u0111u protestanske koalicije Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, Velike Britanije, Njema\u010dke i drugih \u010dlanica tog saveza s jedne, i ortodoksne Rusije i njenih saveznika, s druge strane, me\u0111u kojima Francuska, kao tradicionalno katoli\u010dka dr\u017eava koja je u pro\u0161losti \u010desto bila u savezima sa Rusima i drugim ortodoksnim narodima i dr\u017eavama u obra\u010dunima sa protestantima i reformatorima, treba da povu\u010de jasnu liniju i stavi se na stranu jedne ili druge osovine.<\/p>\n
U tom smjeru, indikativno je uplovljavanje francuskog nosa\u010da aviona \u0160arl de Gol u sirijski morski prostor, do polazne kote za bombardovanje ciljeva u Siriji, nekoliko dana prije napada u Parizu. Da li je to bio znak da je Francuska odabrala stranu, i da li je, u tom slu\u010daju, teroristi\u010dki napad na ciljeve u Parizu\u00a0bio\u00a0neka vrsta upozorenja ili pritiska na francusku vladu i predsjednika Olanda da jo\u0161 jednom promisle o ispravnosti puta\u00a0kojeg su odabrali?<\/p>\n
Ne treba zanemarivati ni \u010dinjenicu da je Francuska jedina dr\u017eava na svijetu koja je povukla rezerve zlata iz Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Veliko je pitanje je da li joj je to uop\u0107e ikada opro\u0161teno.<\/p>\n
\u00a0<\/strong><\/p>\nSJEDINJENE EVROPSKE DR\u017dAVE<\/strong><\/h2>\nEvropsku uniju godinama, a posebno u posljednje vrijeme, potresa ozbiljna ekonomsko-politi\u010dka kriza, mo\u017eda ne onih razmjera kao tridesetih godina dvadesetog vijeka, ali svakako s prijetnjom da bude jo\u0161 te\u017ea i opasnija po njenu ekonomsku i politi\u010dku stabilnost. Klju\u010dna ta\u010dka krize je u raskoraku izme\u0111u bogatog sjevera Evropske Unije i prili\u010dno slabijeg juga, \u010dije dr\u017eave zbog nemo\u0107i da se izbore sa zahtjevima Me\u0111unarodnog monetarnog fonda padaju u sve ve\u0107u zadu\u017eenost, koja prijeti bankrotom nacionalnih ekonomija, \u0161to se najdrasti\u010dnije oslikava na skora\u0161njem primjeru Gr\u010dke i njenim finansijskim mukama koje su umalo dovele do preustrojstva Evropske Unije. Mnoge dr\u017eave \u010dlanice Evropske Unije u sli\u010dnim su problemima kao Gr\u010dka i jo\u0161 uvijek je neizvjesno kako \u0107e se izboriti sa ovim izazovom.<\/p>\n
Drugi krizni okida\u010d, koji definitivno prijeti da destabilizira dosada\u0161nji na\u010din funkcionisanja Evropske Unije, jeste migrantska kriza. Zahvaljuju\u0107i ekonomijama svojih najja\u010dih \u010dlanica, prvenstveno\u00a0Njema\u010dke i \u0160vedske, Evropska Unija se jo\u0161 uvijek, koliko-toliko, uspje\u0161no bori sa rijekama bliskoisto\u010dnih migranata. Me\u0111utim, postoji opasnost da se protok izbjeglica zaustavi, jer su sve izbjegli\u010dke rute postale preoptere\u0107ene, \u0161to je ponukalo neke tranzitne zemlje da se po\u010dnu ogra\u0111ivati, kako bi reducirale broj emigranata na svojoj teritoriji, boje\u0107i se da ti unesre\u0107eni ljudi ne ostanu na njihovoj teritoriji.\u00a0Nakon krvavih scena u Parizu migrantska kriza ulazi u novu fazu. Evropom se \u0161iri strah od mogu\u0107nosti da se me\u0111u migrantima provuku i teroristi.\u00a0To dalje uslo\u017enjava procedure njihovog ionako golgotskog puta, dodatno ote\u017eanog zimskim uslovima, dovode\u0107i isti do krajnjih granica ljudske izdr\u017eljivosti.\u00a0Na\u017ealost, neke od \u010dlanica Evropske Unije poduzimaju nehumane i anticivilizacijske mjere protiv migranata.\u00a0O tome svjedo\u010di u\u017easavaju\u0107a scena bu\u0161enja gumenog \u010damca sa sirijskim izbjeglicama od strane gr\u010dke obalske stra\u017ee, ili najava pojedinih \u010dlanica da odustaju od unaprijed dogovorene kvote izbjeglica koje su trebale zbrinuti. Na posljetku, sve je izvjesniji neki vid unutarnje podjele Evropske Unije na dva prstena sa novim \u0161engenskim re\u017eimom, u kome bi unutarnja ili zona mini-\u0161engena bile Njema\u010dka, Francuska, zemlje Skandinavije, Austrija, zemlje Beneluxa, \u0160vicarska, Slovenija, \u010ce\u0161ka, Poljska, a \u0161est zemalja \u2013 Ma\u0111arska, Italija, \u0160panija, Gr\u010dka, Hrvatska i Bugarska predstavljale bi spoljni prsten. Za njih bi se uvela obaveza paso\u0161ke kontrole pri ulasku u mini-\u0161engen, dok bi zemlje kandidati za \u010dlanstvo u EU bili u kudikamo lo\u0161ijem polo\u017eaju.<\/p>\n
Dakle, Evropska Unija poslije Pariza definitivno\u00a0mijenja na\u010din dosada\u0161njeg funkcionisanja. Pitanje je da li je to tra\u017eenje novog puta ili odustajanje od do sada zagovaranih vrijednosti, me\u0111u kojima jedno od bitnijih mjesta zauzima sloboda kretanja ljudi i roba i ukidanje granica, \u010dija se simbolika ve\u0107 po\u010dela naru\u0161avati podizanjem \u017ei\u010danih ograda na granicama \u010dlanica Unije. Postavlja se opravdano pitanje da li bi ovakav slijed doga\u0111aja kao kona\u010dnu posljedicu mogao imati postepeno slabljenje veza izme\u0111u \u010dlanica Evropske Unije, \u0161to bi u kona\u010dnici moglo dovesti \u010dak i do njenog raspada.\u00a0Ili \u0107e se mo\u017eda postoje\u0107a kriza pretvoriti u pozitivnu energiju, imaju\u0107i u vidu strah od terorizma koji vodi homogenizaciji i podizanju nivoa solidarnosti, razumijevanja i pomaganja me\u0111u narodima Evrope koji su podjednako ugro\u017eeni od ove po\u0161asti. Mo\u017ee li to biti put ka stvaranju Sjedinjenih Evropskih Dr\u017eava kao jedinstvenog evropskog odgovora na sve izazove koji okru\u017euju Stari kontinent,\u00a0pitanja su na koja treba poku\u0161ati prona\u0107i odgovore.<\/p>\n
<\/p>\n
KRALJEVINA EVROPA<\/strong><\/h2>\nMnogi su skloni povjerovati u legendu\u00a0o\u00a0porodici Rot\u0161ild. Ova, kao i svaka druga legenda,\u00a0neki \u0107e re\u0107i teorija zavjere, prote\u017ee se izme\u0111u stvarnosti i nadrealnosti. A\u0161kenaski Jevrej Majer Am\u0161el Rot\u0161ild uspio je sa svojih pet sinova, raspore\u0111enih od Frankfurta, preko Be\u010da, Londona, Napulja do Pariza, izgraditi prvu me\u0111unarodnu finansijsku korporaciju sa pipcima u svim vode\u0107im svjetskim dr\u017eavama i dovoljno mo\u0107nu da pokre\u0107e, usmjerava i zaustavlja tokove svjetske historije. Taj dio legende je istinit, kao \u0161to je istina da su zahvaljuju\u0107i vje\u0161tim manipulacijama svjetskim krizama i ratovima, od Napoleona pa do danas, uspijevali da uve\u0107aju svoj kapital do granica najmo\u0107nije grupacije na svijetu\u00a0i vremenom zadobiju\u00a0plemi\u0107ke titule skoro svih najzna\u010dajnijih evropskih dvorova. Autenti\u010dnost drugog dijela legende o Rot\u0161ildovima nije mogu\u0107e sa sigurno\u0161\u0107u utvrditi, jer se oslanja na tajna masonerijska dru\u0161tva i sektu iluminata. Upravo u tom dijelu legende postoji dio koji se u dinastiji prenosi s generacije na generaciju, da \u0107e jedan od Majer Am\u0161elovih potomaka postati kralj Evrope sa prijestolnicom u Parizu.<\/p>\n
Me\u0111utim, op\u0107e je poznato da je uloga legendi i mitova da kod onih kojima su namijenjeni \u010duvaju emociju za neki doga\u0111aj, hrane ih\u00a0i djeluju kao pokreta\u010dka\u00a0snaga da se ono \u0161to je predskazanje u njima jednom ostvari.\u00a0Nije bez presedana slu\u010daj da \u010dak i cijele kulture i civilizacije po\u010divaju na narativu zasnovanom na mitovima i legendama. Nekada i mali narodi ili plemena, koji sanjaju priliku da, kada dovoljno osna\u017ee i budu spremni savladati svaku prepreku koja im le\u017ei na putu, svoje snove pretvore u realnost.<\/p>\n
Rot\u0161ildovi \u0161ire svoju zonu utjecaja, gdje im je pored kapitala vlasni\u0161tvo i monopol nad medijskim prostorom od presudnog zna\u010daja. U okviru njihovog medijskog imperija nalazi se i satiri\u010dni \u0160arli Ebdo, koji je bio u \u017ei\u017ei prvog napada u Parizu, ali i utjecajni londonski \u010dasopis Ekonomist \u010diju naslovnicu iz januara 2015. godine mnogi ve\u0107 sada vide kao najavu oba teroristi\u010dka napada u Parizu. Na naslovnoj strani je u prvom fotografija svih svjetskih lidera, dok su naokolo poredani i mnogi drugi detalji, me\u0111u kojima i Mona Liza Leonarda da Vin\u010dija, ka kojoj su usmjerene strjelice sa dva datuma, koje tuma\u010di \u0161ifara prevode kao 05.01. i 13.11. \u2013 dakle datume teroristi\u010dkih napada u Parizu. U pozadini slike, iza svjetskih lidera, data je fotografija teroriste sa mitraljezom. Teoreti\u010dari zavjere bi, na osnovu ovoga, mogli kazati da su Rot\u0161ildovi po\u010deli \u017eivjeti svoj san i legendu.<\/p>\n
<\/p>\n
SUKOB CIVILIZACIJA<\/strong><\/h2>\nSve su \u010de\u0161\u0107i i glasovi onih koji posljednja de\u0161avanja vide kao uvod u dugo najavljivani sukob civilizacija. Hantingtonova teorija predvi\u0111a da \u0107e se sedam postoje\u0107ih globalnih civilizacija, kako ih je on grupisao i podijelio, u posthladnoratskom periodu \u010de\u0161\u0107e sudarati i proizvoditi krize op\u0107ih razmjera, naro\u010dito u zemljama \u010dvori\u0161tima u kojima se sudaraju kulturno-civilizacijski kodovi, a u \u010demu prednja\u010de rubne zemlje islamskog svijeta koje se dodiruju i mije\u0161aju sa drugim religijama i tradicijama.<\/p>\n
Hantingtonova teorija dobija na zna\u010daju nakon 11. septembra 2001. godine i teroristi\u010dkog udara na Njujork i Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave. Od tada se po\u010dinje ozbiljnije tretirati i vrlo \u010desto uzimati kao osnov za razumijevanje sukoba Zapada i militantnih skupina iz arapsko-muslimanskog kulturno-civilizacijskog kruga. Naravno da je sve ovo relativno, kao \u0161to je danas sve vi\u0161e zagovornika teze da je 11. septembar 2001. godine insceniran doga\u0111aj kako bi Zapad imao opravdanje napasti neke od arapskih i muslimanskih zemalja. Nije li mogu\u0107e da i doga\u0111aji u Parizu imaju istovjetnu pozadinu?<\/p>\n
Odgovornost za napade u Njujorku preuzela je Al-Kaida predvo\u0111ena Usamom bin Ladenom, dugogodi\u0161njim svjetskim teroristom broj jedan koga su, prema sopstvenim tvrdnjama, mnogo docnije likvidirale ameri\u010dke\u00a0vojne formacije.\u00a0Iste te snage su prije toga proizvele Bin Ladena, sa njim bile u savezu, i davale mu punu podr\u0161ku.\u00a0S druge strane, odgovornost za napade u Parizu preuzeo je ISIL predvo\u0111en Ebu Bekrom el-Bagdadijem, u\u00a0\u010dijem su produciranju, prema nekim indicijama, tako\u0111e u\u010destvovale slu\u017ebe Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, Velike Britanije i Izraela.\u00a0Budu\u0107i da razni globalni centri mo\u0107i imaju odre\u0111enu korist od dugogodi\u0161njeg iscrpljuju\u0107eg globalnog\u00a0\u201ecivilizacijskog\u201c sukoba, ostaje otvoreno pitanje da li je zapravo neki od tih centara upotrijebio ili pak zloupotrijebio Hantingtonovu teoriju u te svrhe.<\/p>\n
<\/p>\n
\u017dRTVE TERORIZMA<\/strong><\/h2>\nIzraz teror, iz koga se izvodi i pojam terorizam, prvi put je upotrijebljen za vrijeme Francuske revolucije, u zna\u010denju opisa op\u0107eg stanja straha proizvedenog u politi\u010dke svrhe. Danas se terorizam naj\u010de\u0161\u0107e defini\u0161e kao smi\u0161ljena i dobro pripremljena nezakonita djelatnost radi\u00a0sijanja straha s intencijom prisiljavanja ili zastra\u0161ivanja vlasti ili dru\u0161tva da u\u010dine odre\u0111ene ustupke izvr\u0161iocima teroristi\u010dkog \u010dina, koji vode anarhiji i kolapsu sistema.<\/p>\n
Terorizam kakav danas poznajemo za\u010dinje se u XX vijeku. Me\u0111u prvim poznatim teroristi\u010dkim organizacijama spominju se jevrejske Lehi i Irgun, koje su izvodile teroristi\u010dke napade na britansku upravu Palestine, koja je u tom periodu bila britanska kolonija, i na Palestince, s ciljem stvaranja jevrejske dr\u017eave. Mnoge organizacije su razli\u010dito tretirane i skladno dru\u0161tvenoj zbilji i vizuri onoga ko ih predstavlja dobijale prefiks teroristi\u010dke ili slobodarske. Najbolji primjeri takvog odnosa su, recimo, slu\u010daj IRE, koju su Britanija i druge zapadne sile smatrale teroristi\u010dkom organizacijom, dok je ista kod ve\u0107ine irskog naroda do\u017eivljavana kao patriotska organizacija. Ili, nama jo\u0161 bli\u017ei primjer Mlade Bosne i Gavrila Principa, kojeg ve\u0107ina zapadnih dr\u017eava,\u00a0a odnedavno i Rusija\u00a0u Centralnom muzeju u Moskvi, do\u017eivljavaju teroristom koji je isprovocirao Prvi svjetski rat, dok\u00a0se on\u00a0kod jednog dijela svijeta slavi kao heroj. Dakle, stvari se uvijek mogu posmatrati iz vi\u0161e uglova, a mi na Balkanu imamo posebno iskustva sa takvim historijskim mijenama, osudama i rehabilitacijama.<\/p>\n
Tim slijedom dolazimo do danas izrazito popularnog dovo\u0111enja u vezu islama kao religije sa terorizmom. Ovu neosnovanu tvrdnju\u00a0\u010desto smo\u00a0proteklih godina mogli prona\u0107i u svjetskim medijima,\u00a0\u0161to je, kao posljedicu\u00a0kod obi\u010dnog \u010dovjeka stvorilo predod\u017ebu poistovje\u0107ivanja islama sa terorizmom,\u00a0sa sve prisutnijim stereotipom o muslimanima kao potencijalnim teroristima. Islam, kao i svaka druga od Boga objavljena religija, nema nikakve veze sa terorizmom i teroristima, niti bilo kojim drugim vidom nasilja.\u00a0Islam je vjera mira, tolerancije, \u010dovjekoljublja i intenzivnog poticanja na tra\u017eenje nauke i znanja kao jedinog efikasnog na\u010dina borbe sa predrasudama i stereotipima iz kojih proizilaze strahovi i fobije, koje u kona\u010dnici dovode do demonizacije drugog i druga\u010dijeg, a zatim i do razmirica i sukoba.\u00a0Najljep\u0161i primjer u historiji \u010dovje\u010danstva jeste postupak Poslanika Muhammeda a.s. koji zarobljenima u Bici na Bedru odre\u0111uje da za otkup nau\u010de deset muslimana \u010ditati i pisati. Svaki zarobljenik koji bi podu\u010dio desetoricu muslimana pisanju i \u010ditanju bio je oslobo\u0111en. Ina\u010de, Muhammed a.s. i njegova vojska su se i tokom borbi trudili da bude \u0161to manje \u017ertava, kako sa njihove tako i sa strane neprijatelja. Tako \u0107e, recimo, biti interesantan podatak da je u dvije poznate bitke, na Bedru i Uhudu, koje je Poslanik a.s. predvodio, smrtno stradalo 84 muslimanska borca i 92 borca njihovih neprijatelja. Primjer Poslanika Muhammeda a.s. slijedili su svi istinski vojskovo\u0111e muslimanskih vojski. Dovoljno je spomenuti samo slavnog Salahudina el-Ejubija, \u010dijim su vite\u0161tvom i humano\u0161\u0107u bili impresionirani i odu\u0161evljeni i krsta\u0161ki vojskovo\u0111e.<\/p>\n
Ukoliko poku\u0161amo napraviti kontrastivnu usporedbu \u017ertava koje su kroz historiju stradale u muslimanskim pohodima i onih koje su \u017ertve osvajanja i koloniziranja muslimanskih zemalja, frapirat \u0107emo se razlikom i stravi\u010dno\u0161\u0107u neumoljive statistike. Na\u017ealost, u tim pohodima i masakrima prednja\u010dile su dr\u017eave kolonizatori, me\u0111u kojima i Francuska ima zavidno mjesto. U takozvanoj francuskoj koloni smrti u periodu al\u017eirske borbe za samostalnost ubijeno je 1.500.000 civila, prema al\u017eirskim izvorima, dok su francuske vlasti priznale da je stradalo 350.000 civila u tom ratu. Samo na osnovu ovih podataka mo\u017eemo shvatiti o kakvom omjeru je rije\u010d. A ako na njih dodamo statistike civilnih \u017ertava ostalih muslimanskih zemalja u borbama za nezavisnost od kolonizatora, jednostavno dolazimo do cifara koje daju sasvim druk\u010diji pogled na realnost i mijenjaju uvrije\u017eeno shvatanje o \u017ertvi i napada\u010du, odnosno terorizmu kao tekovini muslimanske ili zapadne civilizacije.<\/p>\n
Muslimani su i danas najve\u0107e \u017ertve terorizma i terorista. ISIL-ove postrojbe u Iraku, Siriji, Libanu i Libiji do sada su ubile vi\u0161e desetina hiljada muslimana,\u00a0 nekoliko miliona njih protjerale iz svojih domova i primorale na put bjekstva. Mete njihovih bomba\u0161a samoubica ve\u0107inom su, muslimani u azijskim i afri\u010dkim dr\u017eavama. Naravno da je surovo i pomalo besmisleno praviti razliku izme\u0111u nevinih civilnih \u017ertava, dijele\u0107i ih prema rasi, vjeri ili naciji, isto koliko je surovo terorizam i teroriste imputirati jednoj religiji ili narodu. Vrijednost jednog \u017eivota jednaka je vrijednosti cijelog \u010dovje\u010danstva, zato svako onaj ko po\u010dini takvo djelo su\u0161tinski ne pripada ni jednoj vjeri niti civilizaciji.<\/p>\n
<\/p>\n
ISLAM U ZAPADNOJ EVROPI<\/strong><\/h2>\nMuslimani su na evropskom tlu prisutni preko hiljadu godina. Andaluzija, muslimanska \u0160panija, dala je evropskoj kulturi mnoga civilizacijska dostignu\u0107a i u skoro svim naukama napravila epohalan pomak, i to u trenutku kada je ostatak Evrope grcao u kalju\u017ei neznanja i okovima krutih crkvenih dogmi koje su se protivile svakom vidu nau\u010dnog i tehnolo\u0161kog napretka. Nije zanemarljiva\u00a0ni uloga muslimanske Sicilije u unapre\u0111enju\u00a0\u017eivota onda\u0161njeg srednjovjekovnog \u010dovjeka. Na koncu, Balkanski poluotok je onaj dio Evrope u kom \u017eive autohtoni muslimanski narodi i, ukoliko se uzmu u obzir svi stanovnici Balkana, muslimani su na njemu najbrojnija vjerska zajednica.<\/p>\n
Bo\u0161njaci i Albanci autohtoni su evropski narodi, istih supstratnih, ilirskih korijena i imaju najrazgranatiju kulturu koja se u sr\u017ei temelji na islamu, njegovim na\u010delima i na\u010dinu \u017eivljenja. Identiteti ovih dvaju naroda izviru i iz vjere islama i svim svojim sastavnicama inkorporirani su u ovu religiju, zbog \u010dega su kroz povijest vrlo \u010desto bili na udaru kr\u0161\u0107anskih susjeda, ali su se, upravo zahvaljuju\u0107i svojoj privr\u017eenosti ovoj vjeri, uspjeli o\u010duvati, pre\u017eivljavaju\u0107i procese asimilacije, represije, etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja, pa \u010dak i genocida, te izgraditi u moderne evropske narode\u00a0sa svim onim elementima koje taj termin\u00a0podrazumijeva.\u00a0Na\u017ealost, dominantno kr\u0161\u0107anska Evropa u nekim slu\u010dajevima poku\u0161ava zanemariti \u010dinjenicu zna\u010dajnog prisustva islama na svom tlu, iako je katkada isti\u010de kao svoju dragocjenost.<\/p>\n
Evropa, kao najrazvijeniji dio ljudske civilizacije, prema islamu i muslimanima pona\u0161a se na moralno i duhovno neprihvatljiv na\u010din, \u0161to se ogleda u ustrajavanju na takozvanom pravno-formalnom fenomenu priznavanja islama i muslimana. Ovakav pristup uvrjedljiv je za muslimane. Kao da su islam i muslimani nevidljiva i nepostoje\u0107a kategorija \u010dovje\u010danstva \u010diju egzistenciju treba ovjeriti posebnim pravnim aktima i svime \u0161to proizilazi iz takvih dokumenata. Islam je od Boga objavljena vjera, pa tako ne mo\u017ee biti priznata ili nepriznata od strane \u010dovjeka ili sistema. Mo\u017ee se govoriti samo o priznavanju prava muslimanima i u zemljama sa najvi\u0161im stepenom demokratije.<\/p>\n
Tokom dvadesetog vijeka, od svih zapadnoevropskih dr\u017eava jedino je Austrija zakonski priznala pravo muslimanima na slobodno ispovijedanje vjere. Nedavno su na\u010delno \u0160panija, Belgija i Luksemburg priznale muslimanima pravo da slobodno prakticiraju vjeru i formiraju svoje islamske zajednice. Primjer Austrije smo dugo isticali kao valjan na\u010din integrisanja muslimana u evropsko dru\u0161tvo. Me\u0111utim, umjesto da se taj model pro\u0161iri na ostale dr\u017eave Zapadne Evrope, Austrija je nedavno izmijenila Zakon o vjerskim slobodama i reducirala vjerska prava muslimanima, ograni\u010davaju\u0107i princip autonomnosti Islamske zajednice u Austriji i na\u010delo odvojenosti vjere od dr\u017eave te pravo muslimana na vjersko-kulturne organizacije. Ovim zakonom austrijska vlast otvara i mogu\u0107nost oduzimanja imovine postoje\u0107ih d\u017eemata i islamskih centara. Neke od zakonskih odredaba omogu\u0107avaju i paralelno formiranje islamskih zajednica, sekti poput ahmedija i drugih, \u0161to su muslimani do\u017eivjeli kao udar na zvani\u010dno u\u010denje islama u Austriji.<\/p>\n
Op\u0107e je poznato da Njema\u010dka nije ni po\u010dela rje\u0161avati pitanje prava muslimana na svom tlu, ve\u0107 da se ve\u0107ina d\u017eemata i islamskih centara Islamske zajednice registruju kao obi\u010dni klubovi i udru\u017eenja koji svoju djelatnost obavljaju u improvizovanim polupodrumima i drugim neadekvatnim prostorijama, naj\u010de\u0161\u0107e u industrijskim zonama daleko od urbanih i kultiviranih dijelova njema\u010dkih gradova.<\/p>\n
U Francuskoj je stanje drasti\u010dno te\u017ee, obzirom da je pitanje vjerske organizacije muslimana u nadle\u017enosti Ministarstva unutra\u0161njih poslova, \u0161to ukazuje da su pripadnici Islamske zajednice u Francuskoj, kao i njihova zajednica, potencijalni faktor inkriminacije i nipo\u0161to se ne mo\u017ee shvatiti kao put koji vodi integraciji pripadnika islama u francusko dru\u0161tvo.\u00a0Sli\u010dan status imaju i islamske zajednice u drugim zapadnoevropskim dr\u017eavama.Poseban je slu\u010daj obrazovnih sistema. Odgovorni u obrazovnom sistemu Francuske i drugih zapadnoevropskih zemalja morali bi preispitati eti\u010dku i profesionalnu dimenziju svojih \u0161kolskih sistema. Razlog za to le\u017ei u \u010dinjenici da su ve\u0107ina optu\u017eenih za terorizam muslimani sa francuskim dr\u017eavljanstvom, uglavnom ro\u0111eni u Francuskoj i drugim zapadnoevropskim dr\u017eavama, pro\u0161li kroz obrazovni sistem tih zemalja. Nu\u017eno je konstatovati da su faktori obrazovanja tih ljudi do\u017eivjeli potpuni neuspjeh, ali se treba zapitati i kakav je bio odnos njihovih domicilnih kolega i nastavnika u \u0161koli i da li su oni od domicilnih Francuza i Evropljana bili prihva\u0107eni kao ravnopravni ili su permanentno bili diskriminisani kao prido\u0161li Afrikanci i Azijati, a uz to jo\u0161 i muslimani.<\/p>\n
<\/p>\n
ZA\u0160TO SE MUSLIMANI IZVINJAVAJU<\/strong><\/h2>\nLogi\u010dno je da za svaki teroristi\u010dki napad ili bilo koje sli\u010dno stradanje nevinih svaki \u010dovjek, a posebno onaj na va\u017enim dru\u0161tvenim pozicijama, izrazi \u017ealjenje i osudi akt usmjeren protiv vrijednosti savremene ljudske civilizacije. Me\u0111utim, ono \u0161to izaziva nelagodu muslimana u svijetu, a posebno u Evropi i Sjevernoj Americi, jeste nedvosmislen pritisak na muslimane, posebno njihove predstavnike, da se moraju javno pravdati, ogra\u0111ivati i izvinjavati zbog terorizma.\u00a0Ovakav odnos prema muslimanima doveo je do toga\u00a0da se oni koji to ne urade stavljaju na liste radikalne uleme ili imama te bivaju tretirani programima posebne prismotre.\u00a0Koliko ovaj fenomen izaziva ogor\u010denje kod muslimana vidjeli smo prilikom poziva da se minutom \u0161utnje oda po\u010dast \u017ertvama teroristi\u010dkog napada u Parizu na prijateljskoj nogometnoj utakmici izme\u0111u reprezentacija Turske i Gr\u010dke u Istanbulu, kada su turski navija\u010di izvi\u017edali minutu \u0161utnje, mada su iz Nogometnog saveza Turske saop\u0107ili da su navija\u010di zvi\u017edali terorizmu i teroristima, ili u Dablinu kada su neki od navija\u010da Bosne i Hercegovine tokom minute \u0161utnje skandirali \u201ePalestina\u201c.<\/p>\n
Drugi primjer revolta muslimana\u00a0zbog ovog fenomena\u00a0zabilje\u017een je na dru\u0161tvenim mre\u017eama u Bosni i Hercegovini, Sand\u017eaku i \u0161irem regionu kada je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazovi\u0107 dao preporuku da se, iz po\u0161tovanja prema \u017ertvama napada u Parizu, u\u010denje ezana na podne namazu pomjeri za pet minuta. Umjereni muslimani, \u010dak i oni koji ne prakticiraju islam, burno su reagirali i nisu se mogli slo\u017eiti sa tim da bilo \u0161ta, pa i teroristi\u010dki napadi u Parizu, mogu utjecati na pomijeranje ezana, vjerskog obreda sa tradicijom du\u017eom od \u010detrnaest vijekova.\u00a0Na svakom koraku tih dana me\u0111u muslimanima \u0161irom svijeta moglo se \u010duti: \u201eOsu\u0111ujem teroristi\u010dki napad u Parizu, ali \u0161ta mi imamo sa tim!? Za\u0161to se mi moramo pravdati?!\u201c<\/p>\n
<\/p>\n
KORIJENI TERORIZMA<\/strong><\/h2>\nKapitalisti\u010dko dru\u0161tvo produbljuje jaz izme\u0111u ultrabogatih pojedinaca i sve ve\u0107e mase siroma\u0161nih. Godi\u0161nje objave lista najbogatijih li\u010dnosti i korporacija oslikavaju stanje unutar zajednice svjetskih mo\u0107nika, a s druge strane izazivaju ogor\u010denje i prezir milijardi siroma\u0161nih \u010dlanova potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva i onih koji su na ivici egzistencije. U povijesti ljudske kulture i civilizacije nije zabilje\u017een nijedan slu\u010daj dugoro\u010dnog opstanka enormno bogatog pojedinca ili grupe u sredini gdje je ve\u0107ina stanovni\u0161tva siroma\u0161na. U takvim slu\u010dajevima neminovno se javljaju socijalni nemiri, protesti, bune i revolucije koje dovode do svrgavanja bogata\u0161a i \u00a0vlastodr\u017eaca. Socijalna diskriminacija sveprisutna u savremenom dru\u0161tvu nije li\u0161ena ovog fenomena te su zato ovakve situacije vrlo \u010desti pokreta\u010di nasilja i povoljan ambijent za regrutovanje terorista.<\/p>\n
Mlade generacije biv\u0161ih koloniziranih zemlja predugo \u017eive tranziciju, i\u0161\u010dekuju\u0107i sre\u0111ivanje dru\u0161tva i normalizaciju dr\u017eava koje su iz ruku diktatorskih re\u017eima pre\u0161le kod vrlo \u010desto slaba\u0161nih politi\u010dkih partija, nedovoljno spremnih da odgovore izazovima trenutka i ponude rje\u0161enja za izlazak svojih dr\u017eava iz poluopsadnog stanja u kom se nalaze u slobodne demokratske zajednice. Devastirane dr\u017eave prepune oru\u017eja iz netom zavr\u0161enih ratova, poput Iraka, Libije, Afganistana i drugih, idealna su mjesta za regrutaciju nezadovoljnih mladih ljudi od strane ekstremisti\u010dkih organizacija pod izgovorom slobode, borbe za jednakost i ravnopravnost te uva\u017eavanje glasa poni\u017eenih i obespravljenih za svoje nasilne ciljeve.<\/p>\n
Naslanjaju\u0107i se na prethodno kazano, treba ista\u0107i da, uslijed ovih \u010dinjenica, nikada nije bilo mogu\u0107e podvu\u0107i jasnu liniju izme\u0111u samoniklih teroristi\u010dkih organizacija i onih koje su formirane od strane spoljnog faktora. Primjeri za to su ve\u0107 spominjani, Al-Kaida i ISIL, kao i mnogi drugi nastali zahvaljuju\u0107i obukama zapadnih sila i s ciljevima osiguravanja povoda pojedinim dr\u017eavama da se mije\u0161aju u unutarnja pitanja drugih dr\u017eava, koriste\u0107i metodu destabilizacije kao najefikasnije sredstvo.<\/p>\n
Hipokrizija savremenog svijeta, koji na\u010delno proklamuje demokratske vrijednosti, zasnovane na svetosti slobode pojedinca, nepovredivost njegovih vjerovanja i dobara, su\u0161tinski proizvodi kapitalisti\u010dko dru\u0161tvo nejednakih, jednakih i jednakijih, u kome vode\u0107e svjetske sile transparentno, ukoliko to odgovara njihovim interesima, podr\u017eavaju diktatorske re\u017eime, istovremeno naoru\u017eavaju\u0107i i poma\u017eu\u0107i pobunjenike protiv tih re\u017eima, \u010dekaju\u0107i najpodesniji momenat da izazovu sukobe i dodijele sebi legitimno pravo intervencije na odre\u0111enom prostoru s ciljem ovladavanja i zaposjedanja prirodnih resursa i bogatstava, preoblikuju\u0107i na taj na\u010din prevazi\u0111eni sistem kolonijalizma koji, u su\u0161tini, nikada nije prestao egzistirati. Takav odnos proizvodi negativne reakcije kod porobljenih naroda koji pose\u017eu za radikalnim metodama kao na\u010dinom borbe, \u0161to \u010desto dovodi do pojava ekstremizma sa dobrom osnovom da preraste u terorizam.<\/p>\n
<\/p>\n
SKUP I JEFTIN \u017dIVOT<\/strong><\/h2>\nHipokrizija savremenog svijeta ogleda se i u nejednakom tretmanu \u017ertava terorizma. O jednima se govori s najve\u0107om politi\u010dko-medijskom pa\u017enjom, \u0161to je dobro, a drugi se pre\u0161u\u0107uju i navode pri kraju medijskih izvje\u0161taja, ili tek ovla\u0161no tretiraju od strane ozbiljnih politi\u010dkih faktora, kao puka statistika, \u0161to je licemjerno i nedopustivo.\u00a0Stotinu trideset \u017ertava teroristi\u010dkog napada u Parizu ne prestaje biti tema medijskih opservacija i politi\u010dkih proklamacija, \u010dime se posti\u017eu sna\u017ene refleksije na \u0161iru sliku svjetske pozornice i iniciraju va\u017eni strate\u0161ki potezi koji \u0107e umnogome odrediti budu\u0107nost \u010dovje\u010danstva. S druge strane, dan prije Pariza, ISIL je izveo dva velika teroristi\u010dka napada u Bejrutu u kojima je smrtno stradalo najmanje \u010detrdesetak osoba, a preko dvije stotine ranjeno. Ova vijest u svjetskim medijima tretirana je kao obi\u010dni dnevno-politi\u010dki doga\u0111aj na koji su se konzumenti inertno navikli kao na svakodnevnu statistiku. U Iraku i Siriji dnevno strada izme\u0111u trideset i \u010detrdeset ljudi od neposrednog terorizma, \u0161to uop\u0107e nema tretman me\u0111u zapadnim politi\u010dkim faktorima i medijima, a gra\u0111ane na Zapadu ne doti\u010de, a kamoli uznemirava.\u00a0Takav civilizacijski raskorak u koncepciji pravde u vrjednovanju ljudskih \u017eivota u Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi na jednoj i Africi i Aziji na drugoj strani i bezobzirna medijska demonstracija te razlike u nastojanju da se prika\u017ee normalnim stanjem, predstavlja svojevrstan psiholo\u0161ki teror koji se te\u0161ko zaboravlja.<\/p>\n
<\/p>\n
PODRIVANJE TURSKE<\/strong><\/h2>\nNajzna\u010dajniji doga\u0111aj nakon pari\u0161kog petka trinaestog, a koji dolazi kao indirektna posljedica teroristi\u010dkih napada od 13.11.2015. godine, jeste tursko-ruska napetost nakon obaranja ruskog borbenog aviona od strane turskih odbrambenih snaga zbog povrede zra\u010dnog prostora. Da li je ovaj doga\u0111aj, koji je izazvao nove napetosti, tek puka slu\u010dajnost, nemarnost, stvar odr\u017eavanja principa dosljednosti, ili pak uvod u novo poglavlje sirijske i bliskoisto\u010dne krize?\u00a0Neki ozbiljni analiti\u010dari skloni su mi\u0161ljenju da koncentracija dodatnih snaga u Siriji mo\u017ee imati pozadinski plan slabljenja Turske koja postaje mo\u0107na regionalna sila,\u00a0njenim uvla\u010denjem u iscrpljuju\u0107i rat ili dugoro\u010dan te\u017ei sukob.\u00a0U ovakvom sagledavanju ni \u0161pekulacije o navodnom dogovoru Obame i Putina prilikom skora\u0161njeg susreta na samitu Ujedinjenih nacija u Njujorku o stvaranju dr\u017eave Kurdistan i podjeli Saudijske Arabije na tri dr\u017eave\u00a0ne treba u potpunosti odbaciti.\u00a0Formiranjem dr\u017eave Kurdistan od dijelova ira\u010dke, sirijske i turske teritorije, \u0161to bi zna\u010dilo\u00a0direktno raspar\u010davanje i slabljenje Turske, i podjelom Saudijske Arabije na tri dr\u017eave, koje bi vodila tri ve\u0107 formirana politi\u010dka klana, svjetske sile bi trajno zagospodarile muslimanskim svijetom i njegovim resursima, bez trunke bojazni da bi neka od dr\u017eava mogla imati\u00a0dovoljno potencijala da se pobuni protiv takve vrste scenarija dominacije i eksploatacije svojih resursa.<\/p>\n
Pored materijalnih, ruski interesi slabljenja Turske i ovladavanje dijelom njene i sirijske teritorije mogli bi biti i duhovne prirode. Jedna od najstarijih i ujedno najtemeljnijih institucija ortodoksnog kr\u0161\u0107anstva jeste Antiohijska crkva, koja je zbog vi\u0161egodi\u0161njih sukoba u Siriji na rubu egzistencije, a odnedavno je \u010dak i svoje sjedi\u0161te premjestila na teritoriju Turske. Za Ruse je od neizmjerne institucionalne va\u017enosti Carigradska patrijar\u0161ija, a kao kruna svakako i Aja Sofija. Bili smo svjedoci nedavne posjete Balkanu rusofilskog tzv. muslimanskoga \u0161ejha, koji je sa najve\u0107im po\u010dastima primljen \u010dak i u Beogradu, koji je prognozirao da \u0107e do kraja sirijske krize Rusi u\u0107i, dodu\u0161e sa muslimanima, u Istanbul i iznova ga osvojiti. Ve\u0107ini je to izgledalo kao nakaradan stav, kao \u0161to je i sam Kremlj \u0161alom nazvao poziv moskovskog muftije Putinu da po\u0111e put Meke i Medine i pripoji ih Rusiji.<\/p>\n
Izgleda da Turci ili ne razumiju takve \u0161ale ili ih shvataju previ\u0161e ozbiljno, kao \u0161to su i odbranu svog zra\u010dnog prostora shvatili krajnje obazrivo. Oprezno, ali odlu\u010dno su i prije u vi\u0161e navrata upozoravali Ruse zbog povrede svoje teritorije na granici sa Sirijom. Audio snimak kojeg su ponudili javnosti svjedo\u010di da su ispo\u0161tovali proceduru upozorenja prije intervencije. S druge strane, ruski pilot tvrdi da nije bilo nikakvog upozorenja i da nijednog sekunda avion nije pre\u0161ao u turski zra\u010dni prostor. Reakcije i optu\u017ebe zvani\u010dnika s obje strane o\u0161tre su i pomalo prijete\u0107e. Ni tre\u0107a strana \u2013 NATO alijansa nije do kraja odlu\u010dna da li da podr\u017ei svoju \u010dlanicu ili da ostane po strani, pa zato zauzima neku vrstu rezervnog polo\u017eaja, nagovje\u0161tavaju\u0107i da Turska mo\u017eda nije trebala imati takvu ishitrenu reakciju, daju\u0107i tako signal i Rusima da ne \u017eele otvoreni sukob.\u00a0Erdoganu se ne\u0107e oprostiti \u0161to je uspio zaustaviti stogodi\u0161nji poku\u0161aj identificiranja dekadence sa islamom i da je na islamskoj ideji, u svom stilu, podigao Tursku i oja\u010dao njen identitet ne sukobljavaju\u0107i ga sa savremenim konceptom ekonomskog sistema vrijednosti i drugim tekovinama Zapadne Evrope.\u00a0Hvala Bogu, ni Rusija ni Turska, bar ako je suditi po izjavama njihovih najve\u0107ih\u00a0dr\u017eavnih du\u017enosnika,\u00a0ne \u017eele me\u0111usobni rat. Nadati se je da \u0107e se na tome zavr\u0161iti te da je ovo bilo, ako ne puka slu\u010dajnost, u najgorem mogu\u0107em slu\u010daju tek odmjeravanje \u010dvrstine stavova i moralne snage.\u00a0Ne treba zanemariti ni \u010dinjenicu da je nedavno istekao devedesetdevetogodi\u0161nji ugovor o slobodnom prijelazu Rusije kroz Bosfor, pa ni ozbiljnu ambiciju Zapada da sebi u\u010dini dostupnim naftne i gasne potencijale Kaspijskog jezera.<\/p>\n
\u00a0<\/strong><\/p>\nZA\u0160TO IZRAEL NIJE ZABRINUT ZBOG ISILA<\/strong><\/h2>\nPrema svim pokazateljima, ISIL je do sada najbrutalnija militantno-teroristi\u010dka organizacija koja proklamuje borbu u ime i za islam. Njihovo fanati\u010dno izno\u0161enje argumenata, scene svirepog ubijanja nedu\u017enih ljudi odrubljivanjem glave i drugim monstruoznim na\u010dinima te ostali anticivilizacijski postupci, uznemirili su cijeli svijet i natjerali ga na osudu i konkretnu akciju protiv ove organizacije. Indikativno je da Izrael, kao dr\u017eava koja je prije pojave ISIL-a ekspresno reagovala na svaku informaciju, proklamovanje i poziv muslimanskih priznatih i nepriznatih vjerskih, politi\u010dkih i drugih autoriteta i organizacija koji su pozivali na ujedinjenje muslimana i suprotstavljanje njihovim tla\u010diteljima, a pogotovu militantnog \u010dina koji bi neko u ime islama i muslimana uradio, \u0161uti i ne pokazuje znake zabrinutosti na pojavu ISIL-a i njegovo djelovanje.\u00a0ISIL du\u017ee vrijeme \u0161iri teritoriju i ve\u0107 se nalazi na granici Izraela na Golanskoj visoravni, koji bi trebao, obzirom na ideologiju i na\u010din djelovanja ove organizacije, biti na najve\u0107em stupnju opreza i borbene gotovosti. Me\u0111utim, takva reakcija izostaje da li zbog toga \u0161to Izrael ne vidi ISIL kao direktnu prijetnju svojoj teritoriji ili ima pre\u010deg posla bore\u0107i se sa palestinskim dje\u010dacima i djevoj\u010dicama koji makazama i kamen\u010di\u0107ima juri\u0161aju na njihove policijske i vojne formacije opremljene najsavremenijim oru\u017ejem na svijetu. Ili su u pitanju neke druge relacije zbog kojih izraelska dr\u017eava mo\u017ee biti mirna.<\/p>\n
<\/p>\n
IMA LI SPASA<\/strong><\/h2>\nKada sagledamo sve pojavnosti i okolnosti trenutka koji \u017eivimo, name\u0107e nam se utisak da se ljudska civilizacija nalazi u tunelu bez izlaza. Uprkos svoj vojnoj, nau\u010dno-tehnolo\u0161koj mo\u0107i nismo bili u prilici da \u010dujemo prijedloge koji bi mogli izgledati kao ozbiljna globalna rje\u0161enja krize u koju je zapao svijet.\u00a0To ne zna\u010di da izlaz iz ovog bezna\u0111a ne postoji, ali do\u0107i do njega niti je lahko niti jednostavno. U potrazi za njim, kao u slu\u010daju traganja za lijekom nekoj bolesti, treba po\u0107i od izvora i korijena te bolesti. U slu\u010daju terorizma, ve\u0107 smo nazna\u010dili osnovu njegovog izvori\u0161ta i poticaje koji djeluju kao \u017eari\u0161te bolesti na tijelu odakle se zaraza \u0161iri i u jednom trenutku dovodi do potpunog pada imunog sistema, prijete\u0107i da ugrozi i \u017eivot pacijenta, ukoliko ne bude hitne ljekarske intervencije i adekvatne terapije.<\/p>\n
Da bi se pribli\u017eili po\u010detku rje\u0161enja problema, ljudska civilizacija se mora suo\u010diti sa obavezom nu\u017enog obra\u010duna sa svim vrstama izaziva\u010da terorizma, ubla\u017eavanjem socijalnog jaza izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih, obezbje\u0111ivanjem jednakih \u0161ansi za mlade generacije koloniziranih naroda kojima bi se umanjile njihove frustracije, prestanak manipulacija grupama iz nezadovoljnih sredina koje velike sile proizvode i koriste za ostvarenje dominacije nad resursima drugih zemalja, odustajanje od hipokrizije kao osnovne odrednice Zapada prema siroma\u0161nom Istoku.<\/p>\n
Pitanje zloupotrebe vjere islama, a posebno vjerskih osje\u0107anja, u svrhu regrutovanja mladih ljudi u cilju izazivanja nasilja, ne mogu rije\u0161iti vojno-tehnolo\u0161ki represivni potencijali, a posebno nemuslimani na tom polju ne mogu u\u010diniti ni\u0161ta pozitivno. Naprotiv, njihove represije izgledaju kao udaranje \u0161tapom po vatri, d\u017earanje vatre koja se poslije toga raspaljuje i \u0161iri.\u00a0Dana\u0161nji zapadni svijet komunicira sa dvije muslimanske krajnosti. Najintenzivniju komunikaciju imaju sa svojim miljenicima me\u0111u muslimanima koje \u010dine poltroni koji snishodljivo govore i rade po volji Zapada, odri\u010du\u0107i se vlastitog identiteta i dostojanstva i vrlo \u010desto poku\u0161avaju\u0107i da modificiraju islamske norme kako bi se\u00a0dodvorili\u00a0Zapadu, a za uzvrat dobili sitne privilegije. Zato u konkretnom slu\u010daju treba podvu\u0107i da nema pobjede nad ISIL-om dok se ne elimini\u0161e Asad, jer se na odbojnosti prema Asadu i sli\u010dnim fenomenima diktature i tiranije regrutuju svi ISIL-ovci i drugi ekstremni nasilnici.<\/p>\n
Frustrirani ovom pojavom, kao i drugim ve\u0107 spomenutim primjerima nepravde, mladi slabou\u010deni muslimani postaju \u017ertve raznih lovaca na\u00a0ljudske du\u0161e koje, nakon \u0161to ih identificiraju, oblikuju i obu\u010de, kasnije smi\u0161ljeno upotrebljavaju kao fanati\u010dno gorivo za svoje teroristi\u010dke namjere, uglavnom radi skrivenih ciljeva i interesa raznih svjetskih mo\u0107nika.\u00a0Kona\u010dno, zapadna civilizacija\u00a0bi morala \u0161to prije\u00a0uspostaviti\u00a0ozbiljnu i iskrenu\u00a0komunikaciju sa muslimanskim faktorima sredine izme\u0111u ove dvije krajnosti, a to su, prije svega, prava islamska ulema koja dobro poznaje islam, koja ga ispravno tuma\u010di i\u00a0predstavlja,\u00a0a pritom ne poziva na neprijateljstvo prema nemuslimanima.\u00a0Ova autenti\u010dna\u00a0ulema mo\u017eda predstavlja posljednju \u0161ansu\u00a0i tra\u010dak iskrene nade da se ovaj apokalipti\u010dni sunovrat ljudske civilizacije\u00a0zaustavi, prije nego to bude prekasno.\u00a0Tu ulemu i zajednice muslimana koje ona predvodi treba po\u010deti ozbiljno uva\u017eavati i podr\u017eati.\u00a0U protivnom, svijet srlja u bezdan globalnog sukoba \u010dije posljedice\u00a0bi mogle biti nesagledive.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
muftija Muamer ef. Zukorli\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":148018,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3012,9538,72,398,10196,9539,52,397,10177,327,9550,10174,10178,9544,392,396,9543,393,395,394,10175,399,10173,10176,9548,9545,9549,10310,8957,10309,2692],"tags":[10204],"class_list":{"0":"post-148017","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-amerika-gradovi","8":"category-njemacka-dijaspora-gradovi-vase-vijesti","9":"category-novi-pazar","10":"category-rozaje","11":"category-iz-pera-nasih-autora","12":"category-austrija-dijaspora-gradovi-vase-vijesti","13":"category-sjenica","14":"category-berane","15":"category-kanada-vase-vijesti","16":"category-tutin","17":"category-francuska-dijaspora-gradovi-vase-vijesti","18":"category-petnjica-vase-vijesti","19":"category-australija-vase-vijesti","20":"category-svicarska-dijaspora-gradovi-vase-vijesti","21":"category-prijepolje_","22":"category-bijelo_polje","23":"category-svedska-dijaspora-gradovi-vase-vijesti","24":"category-priboj","25":"category-pljevlja_","26":"category-nova-varos","27":"category-danska-dijaspora-gradovi-vase-vijesti","28":"category-plav_","29":"category-gusinje-vase-vijesti","30":"category-norveska-dijaspora-gradovi-vase-vijesti","31":"category-belgija-dijaspora-gradovi-vase-vijesti","32":"category-holandija-dijaspora-gradovi-vase-vijesti","33":"category-luxemburg","34":"category-velika-britanija","35":"category-vijesti-dana","36":"category-italija","37":"category-turska-gradovi","38":"tag-muftija-muamer-zukorlic"},"yoast_head":"\n
TERORKRATIJA IZME\u0110U ISILA I AJFELA<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"TERORKRATIJA IZME\u0110U ISILA I AJFELA\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"muftija Muamer ef. Zukorli\u0107\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2015-12-04T16:18:34+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2015-12-04T16:19:30+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/brosura.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1748\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"2480\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"42 minute\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"TERORKRATIJA IZME\u0110U ISILA I AJFELA\",\"datePublished\":\"2015-12-04T16:18:34+00:00\",\"dateModified\":\"2015-12-04T16:19:30+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/\"},\"wordCount\":8394,\"commentCount\":57,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/brosura.jpg\",\"keywords\":[\"muftija Muamer Zukorli\u0107\"],\"articleSection\":[\"Amerika\",\"Njema\u010dka\",\"Novi Pazar\",\"Ro\u017eaje\",\"Iz pera na\u0161ih autora\",\"Austrija\",\"Sjenica\",\"Berane\",\"Kanada\",\"Tutin\",\"Francuska\",\"Petnjica\",\"Australija\",\"\u0160vicarska\",\"Prijepolje\",\"Bijelo Polje\",\"\u0160vedska\",\"Priboj\",\"Pljevlja\",\"Nova Varo\u0161\",\"Danska\",\"Plav\",\"Gusinje\",\"Norve\u0161ka\",\"Belgija\",\"Holandija\",\"Luksemburg\",\"Velika Britanija\",\"VIJESTI DANA\",\"Italija\",\"Turska\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/\",\"name\":\"TERORKRATIJA IZME\u0110U ISILA I AJFELA\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/brosura.jpg\",\"datePublished\":\"2015-12-04T16:18:34+00:00\",\"dateModified\":\"2015-12-04T16:19:30+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/brosura.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/brosura.jpg\",\"width\":1748,\"height\":2480},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"TERORKRATIJA IZME\u0110U ISILA I AJFELA\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"TERORKRATIJA IZME\u0110U ISILA I AJFELA","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"TERORKRATIJA IZME\u0110U ISILA I AJFELA","og_description":"muftija Muamer ef. Zukorli\u0107","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2015-12-04T16:18:34+00:00","article_modified_time":"2015-12-04T16:19:30+00:00","og_image":[{"width":1748,"height":2480,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/brosura.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"42 minute"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"TERORKRATIJA IZME\u0110U ISILA I AJFELA","datePublished":"2015-12-04T16:18:34+00:00","dateModified":"2015-12-04T16:19:30+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/"},"wordCount":8394,"commentCount":57,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/brosura.jpg","keywords":["muftija Muamer Zukorli\u0107"],"articleSection":["Amerika","Njema\u010dka","Novi Pazar","Ro\u017eaje","Iz pera na\u0161ih autora","Austrija","Sjenica","Berane","Kanada","Tutin","Francuska","Petnjica","Australija","\u0160vicarska","Prijepolje","Bijelo Polje","\u0160vedska","Priboj","Pljevlja","Nova Varo\u0161","Danska","Plav","Gusinje","Norve\u0161ka","Belgija","Holandija","Luksemburg","Velika Britanija","VIJESTI DANA","Italija","Turska"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/","name":"TERORKRATIJA IZME\u0110U ISILA I AJFELA","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/brosura.jpg","datePublished":"2015-12-04T16:18:34+00:00","dateModified":"2015-12-04T16:19:30+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/brosura.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/brosura.jpg","width":1748,"height":2480},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/terorkratija-izmedu-isila-i-ajfela\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"TERORKRATIJA IZME\u0110U ISILA I AJFELA"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/148017"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=148017"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/148017\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/148018"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=148017"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=148017"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=148017"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
![\"\"](\"http:\/\/mesihat.org\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/brosura.jpg\")
<\/p>\n