{"id":146987,"date":"2015-11-26T17:54:39","date_gmt":"2015-11-26T16:54:39","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=146987"},"modified":"2015-11-26T17:54:39","modified_gmt":"2015-11-26T16:54:39","slug":"canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/","title":{"rendered":"\u010cANAKKALE: DAN KADA JE 16.000 BO\u0160NJAKA BRANILO OSMANSKO CARSTVO"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.novihorizonti.net\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/1-25137.jpg\" alt=\"1 (25)\" \/><\/p>\n<p>Mramorno more sa svoja dva prirodna bisera, Bosfor i Dardaneli, bilo je tokom povijesti mjestom mnogih sukoba i ratova. Posljednji se odigrao u vihoru Prvoga svjetskog rata. Bio je to, po geopoliti\u010dkim ulozima i izazvanim posljedicama, jedan od najsudbonosnijih i najkrvavijih sukoba dviju vojski. Na uskom prostoru sudarile su se tada\u0161nja najmo\u0107nija vojna sila Engleska, udru\u017eena s drugim silama Antante, i jedna iscrpljena, si\u00adroma\u0161na, uru\u0161avaju\u0107a zemlja, kakva je bila Osmanska carevina. U evrop\u00adskim ud\u017ebenicima iz historije to je \u010duvena Bitka na Galipolju, o kojoj su napisane desetine knjiga, \u010dak su snimljeni i igrani filmovi, ali koja je, opet, ostala nedovoljno istra\u017eenom i \u201cobja\u0161njenom\u201d. Te godine, 1915., zapadni svijet je ustao ostvariti svoj vi\u0161estoljetni, ve\u0107ma i frustriraju\u0107i san: trebalo je \u201canadolskog tigra\u201d baciti na koljena te tako ostvariti \u201cosvetu sakupljanu u njedrima Evropljana\u201d. Upravo je te rije\u010di izgovorio general Hamilton u trenucima samoljubive opsjenjenosti veli\u010dinom flote kojom je komandovao.<\/p>\n<p>Cijenu svoga opstanka turski narod morao je platiti s 253.000 pogi\u00adnulih. Ali, da nije bilo takvog otpora, dana\u0161nji bi svijet, sigurno, mnogo druk\u010dije izgledao. Me\u0111u \u017ertvama bilo je dosta i Bo\u0161njaka, kako onih po\u00adrijeklom iz Bosne, Hercegovine i iz Sand\u017eaka.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"http:\/\/i1.wp.com\/islammylife.tv\/images\/000-A-A-CANAKALE-9.jpg?resize=400%2C320\" alt=\"\" width=\"400\" height=\"320\" border=\"0\" \/><\/p>\n<h2>Osmanska carevina kao plijen<\/h2>\n<p>Osmansko carstvo je stoje\u0107ima posjedovalo teritorije kao ni jedno drugo carstvo prije njega. U svojim je granicama okupilo pripadnike svih naroda i vjera. Me\u0111utim, po\u010detkom XX. stolje\u0107a mnoge unutra\u0161nje i spolja\u0161nje borbe, bune, pokreti, ratovi, \u010diji su korijeni sezali u XIX. i, dalje, XVIII. stolje\u0107e, doprinijeli su uru\u0161avanju zemlje i sve o\u010ditijem razjedanju njene odbrambene mo\u0107i. Osmanska dr\u017eava trpila je, jedan za drugim, poraze \u2013 u bitki za Tripoli, Balkanskim ratovima i drugdje, pa je, osim posjeda u isto\u010dnoj Trakiji, izgubila sve teritorije u Evropi. S druge strane, nestalo je i bilo kakva po\u0161tovanja (i strahopo\u0161tovanja) \u0161to su ga i prijatelji i neprijatelji stolje\u0107ima imali prema njoj. Osmanska dr\u017eava je \u010dekala svo\u00adju smrt, dok su ostale dr\u017eave snovale planove o potpunoj podjeli njene teritorije. Rusija je sanjala zauzeti moreuze (Bosfor i Dardanele) te se tako spustiti toplim morima. Engleska se spremala zauzeti Palestinu, radi osiguravanja Sueckog kanala i nesmetanog puta za Indiju. Francuska se nadala zauzeti Liban i Siriju. Nijemci su forsirali vlastitu politiku \u0161irenja prema Istoku, a Italijani, pak, \u017eeljeli su zaposjesti Antaliju.<\/p>\n<p>Osmanska dr\u017eavna administracija je po\u010detkom Prvoga svjetskog rata pokrenula inicijativu pribli\u017eavanja \u010dlanicama Antante, me\u0111utim, rusko ignoriranje ju je okrenulo prema Njema\u010dkoj, pa je 2. augusta 1914. godi\u00adne formalizovan potpis o savezni\u0161tvu izme\u0111u Osmanske dr\u017eave i Njema\u010d\u00adke carevine. Sedmicu kasnije, Osmanska carevina je, radi vlastite sigur\u00adnosti, proglasila neutralnost (10. VIII 1914.); samo je dozvolila njema\u010d\u00adkim ratnim brodovima Goeben i Breslau, koji su bje\u017eali pred engleskom flotom, da pro\u0111u kroz moreuze i da ih zatvore za prolaz svim stranim brodovima. Ovaj doga\u0111aj izazvao je proteste me\u0111u \u010dlanicama Antante. Nakon toga, osmanska dr\u017eava je objelodanila da je ova dva broda uzela namjesto brodova koje je naru\u010dila od Engleza a koje nije bila preuzela i pored toga \u0161to ih je unaprijed platila. Ovim su oni, od sada pod imenima Javuz i Midili, priklju\u010deni osmanlijskoj mornarici.<\/p>\n<p>Kada je krstarica Javuz 27. septembra 1914. godine, pod komandom admirala Souchona, iznenada bombardovala Sivastapol i Novorosisk, dvije ruske luke u Crnom moru, Rusi su 1. oktobra 1914. pre\u0161li granicu na Kafkazu i, de facto, zapo\u010deli rat. Tako je i Osmanska dr\u017eava direktno uvu\u010dena u vihor Prvoga svjetskog rata.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<div class=\"fluid-width-video-wrapper\"><iframe loading=\"lazy\" id=\"fitvid374034\" class=\"youtube-player\" src=\"http:\/\/www.youtube.com\/embed\/GSrfDbuDRsI?version=3&amp;rel=1&amp;fs=1&amp;showsearch=0&amp;showinfo=1&amp;iv_load_policy=1&amp;wmode=transparent\" width=\"520\" height=\"260\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/div>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2>Operacije na moru<\/h2>\n<p>Moreuzi su zbog svoga geografskog polo\u017eaja bili posebno interesantni Evropljanima. Na prvom je mjestu bila njihova velika strate\u0161ka va\u017enost. Ovim je putem trebala sti\u0107i pomo\u0107 Rusiji. U isto vrijeme, mislilo se da Osmanska carevina, nakon \u0161to joj prestane dolaziti pomo\u0107 od Nijemaca, ne\u0107e mo\u0107i dugo izdr\u017eati, pa \u0107e biti primorana prihvatiti unaprijed pripre\u00admljeni \u201cmir\u201d. Osim toga, osvajanje dvaju moreuza, osvajanje Istanbula, bilo bi uzrokom i fizi\u010dkoj i duhovnoj propasti Osmanlija. Mnoge neu\u00adtralne zemlje ne bi mogle ostati ravnodu\u0161ne naspram ovog uspjeha i brzo bi objelodanile svoje priklju\u010denje savezu Antante. Uz to, taj uspjeh sasvim bi u\u010dvrstio vlast nad muslimanskim i drugim kolonijama u Aziji i Africi. Uz to, ne bi do\u0161lo do pojave ne\u017eeljenih doga\u0111aja koji bi mogli ugroziti kolonijalni sistem. Vo\u0111ena ovim idejama, Engleska je 28. januara 1915. godine odlu\u010dila krenuti u rat protiv Osmanlija. Dobila je podr\u0161ku od Francuske, koja joj se odmah priklju\u010dila.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone aligncenter\" src=\"http:\/\/i2.wp.com\/islammylife.tv\/images\/000-A-A-CANAKALE-4.jpg?resize=300%2C168\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"168\" \/><\/p>\n<p>Rukovode\u0107i se mi\u0161lju da \u201conaj ko vlada morima, vlada i svijetom\u201d, Englezi su bili uvjereni da im je za osvajanje Dardanela i Bosfora dovolj\u00adna samo pomorska flota. Kad je komandant sredozemne flote admiral Carden podr\u017eao Churchillove planove, odlu\u010deno je da se ova operacija izvede ratnom mornaricom. Engleska pomorska flota, koja u svojoj hi\u00adstoriji nikad nije do\u017eivjela poraz, zahvaljuju\u0107i naoru\u017eanju, tehnologiji i odli\u010dnoj reputaciji, potpuno je vjerovala u sebe i svoj uspjeh. Nepobjedi\u00adva svjetska flota, uz pomo\u0107 francuske flote, formirala je najve\u0107u svjetsku pomorsku armadu. Nije se mogla zamisliti niti jedna snaga koja bi joj se mogla suprotstaviti. Pogotovo ne ve\u0107 iznemogla osmanska dr\u017eava, koja je bila pred raspadom.<\/p>\n<p>Operacije na moru po\u010dele su 19. februara 1915. godine. Sve do 13. marta te godine englesko-savezni\u010dki brodovi tukli su topovima turska utvr\u0111enja. Za to vrijeme, brodovi za pretra\u017eivanje mina neprestano su \u010distili more od minskih polja. Kad su se napada\u010di, vjeruju\u0107i da \u0107e gotovo na juri\u0161 pro\u0107i kroz Dardanele, susreli s odlu\u010dnim otporom, bilo je jasno da ovaj posao i nije nimalo lahak kako su to engleski komandanti pretpo\u00adstavljali. Ni nakon hiljada topovskih granata ispaljenih u mjesec dana ne bija\u0161e ostvaren ozbiljniji pomak na bojnom polju.<\/p>\n<p>U ovom su periodu, do 18. marta 1915., utvr\u0111enja na ulaznom dijelu Moreuza na rumelijskoj strani, Seddulbahir i Ertugrul, te Kumkale i Orhanije, na anadolskoj strani, bijahu gotovo potpuno uni\u0161tena. Ulazna ka\u00adpija bila je otvorena, ali jo\u0161 se nije nazirao ulazak unutra. Kada je osvanu\u00adlo jutro tog 18. marta, niko nije znao sa \u010dime \u0107e se susresti na kraju dana. Dan prije, na mjesto admirala Cardena postavljen je admiral De Robeck, i od tada se po\u010delo s primjenjivanjem plana. A primjereno tom planu, u jutarnjim satima 18. marta 1915. godine, savezni\u010dka flota, sastavljena od tri divizije, pojavila se na ulazu u Moreuz. Prvom divizijom, ujedno i naj\u00adja\u010dom divizija flote, komandovao je li\u010dno admiral De Robeck. Brodovi Queen Elizabeth, Agamemnon, Lord Nelson i Inflexible u 10,30 sati u\u0161li su unutar Moreuza. Za cilj napada odabrana su utvr\u0111enja na obalama. U tim trenucima po\u010dele su udarati po njima.<\/p>\n<p>Nakon uspostavljanja ove linije napada, u Moreuz su u\u0161le i francuske krstarice. S osmanlijskog utvr\u0111enja Kumkale dolazila je jaka vatra, koja je remetila plan Saveznika. Nekoliko brodova bilo je o\u0161te\u0107eno, dok je francuska krstarica Bouvet potonula za samo tri minute. Sa sobom je na dno ponijela oko 600 \u010dlanova posade.<\/p>\n<p>Doga\u0111aji koji se odigra\u0161e ovog 18. marta bijahu uzrok zbunjenosti i strahu. Me\u0111utim, De Robeck i Churchill, bijahu uvjereni da se samo sa flotom mo\u017ee pro\u0107i kroz Moreuz pa su nastavili krojiti nove planove.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/i2.wp.com\/bosnjaci.agency\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Canakale.jpg\" rel=\"lightbox\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-14996\" src=\"http:\/\/i2.wp.com\/bosnjaci.agency\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Canakale.jpg?resize=545%2C275\" alt=\"Canakale\" width=\"470\" height=\"237\" \/><\/a><\/p>\n<h2>Operacije na kopnu<\/h2>\n<p>Neuspjeh pomorske flote u bitki za \u010canakkale usmjerio je nade prema kopnenim operacijama. Jo\u0161 1. marta 1915. godine Gr\u010dka je, sa ciljem da zauzme poluostrvo Gelibolu I, ako bude bilo mogu\u0107e, Istanbul, ponudila Englezima svoje tri divizije. \u0160to se ti\u010de Engleza i Francuza, ova ponuda bi i bila prihva\u0107ena, me\u0111utim, ruski car je engleskom izaslaniku dao do zna\u00adnja da ni po koju cijenu ne\u0107e dozvoliti Grcima da u\u0111u u Istanbul, i tako sprije\u010dio realizaciju ovog prijedloga. U Londonu je, pak, trajala rasprava da li da akciju provede sama Flota ili da to u\u010dini u sadjejstvu s kopnenim snagama. Na \u010delu onih \u0161to su branili mi\u0161ljenje da je sudjelovanje kopne\u00adnih snaga neminovno nalazio se Lord Fisher. Me\u0111utim, zadnju rije\u010d imao je Lord Kitchener, tada\u0161nji engleski ministar rata.<\/p>\n<p>Da bi na licu mjesta ispitao situaciju, na rati\u0161te \u010canakkale poslan je general William Birdwood. U izvje\u0161taju, koji je 5. marta poslao lordu Kitcheneru, iznio je svoje vjerovanje da flota sama ne mo\u017ee pro\u0107i kroz Moreuz i da to mo\u017ee uraditi jedino uz jaku podr\u0161ku s kopna. Ovaj izvje\u00ad\u0161taj otklonio je Kitchenerove sumnje. Ubrzo je obznanio da \u0107e u Sredoze\u00admno more poslati 29. diviziju. Osim toga, dodao je jo\u0161 da \u0107e i Francuze uvjeriti da i oni po\u0161alju jednu diviziju.<\/p>\n<p>Ovim je formirana jedna vojska koja je zajedno sa Anzac divizijama u Egiptu, brojala sedamdeset hiljada ljudi. Na mjesto komandanta snaga postavljen je Kitchenerov stari prijatelj general Jan Hamilton.<\/p>\n<p>Sve dok Flota ne bude izvela istinski napad, Hamiltonove jedinice ne\u0107e ulaziti u borbu. Me\u0111utim, ako bombardovanje ne uspije, on \u0107e izve\u00adsti invaziju na Gelibolu poluostrvo. U slu\u010daju da ostvari uspjeh, na ko\u00adpnu \u0107e ostaviti mali broj snaga i krenut \u0107e pravo na Istanbul. Postojala je nada da \u0107e se u Istanbulu susresti s nekom od ruskih jedinica. S druge, pak, strane, osmanlijska odbrana je, zbog pobjede ostvarene 18. marta, obnovila svoje samopouzdanje i tako cijelom svijetu pokazala da se ne mo\u017ee pro\u0107i kroz \u010canakkale moreuz, nakon \u010dega je turska vojska po\u010dela je ubrzanije pripreme. Na \u010delu 5. armije, formacije koja je osnovana u \u010canakkaleu, postavljen je mar\u0161al Liman Von Sanders, jedan od mnogo\u00adbrojnih visokih njema\u010dkih oficira koji su se, shodno sporazumu izme\u0111u Njema\u010dke i Osmanskog carstva, nalazili u redovima turske vojske. Po stijenama su razvla\u010dene bodljikave prepreke, jedinice su razmje\u0161tane na strate\u0161kim mjestima, pra\u0107eni su svaki pokreti savezni\u010dkih trupa.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/i1.wp.com\/islammylife.tv\/images\/000-A-A-CANAKALE-ARIBURNU.jpg?w=650\" alt=\"\" width=\"470\" height=\"345\" border=\"0\" \/><\/p>\n<p>1.\u00a0<strong>BITKA ZA ARIBURNU.<\/strong>\u00a0U jutro 25. aprila 1915. ratni brodovi, uz jaku topovsku vatru po turskim polo\u017eajima, iskrcali su na kopno 1500 boraca 1. divizije Anzac korpusa. Uslijed morske struje, na koju prilikom planiranja nisu ra\u010dunali, umjesto u oblast Kabatepe, u 5 sati ujutru, iskr\u00adcali su se na Ariburnu. Uprkos vatri koju otvori jedno tursko odjeljenje s ovih stijena, iskrcane trupe Anzaca napredovale su do odre\u0111ene ta\u010dke.<\/p>\n<p>Iskrcavanje ovog prvog talasa okon\u010dano je do kasnih poslijepodbevnih sati istoga dana. Me\u0111utim, uslijed sna\u017ena otpora turskih snaga, Anzaci su pretrpjeli velike gubitke i bili su primorani povu\u0107i se na samu obalu, na kojoj su pre\u017eivljavali veoma kriti\u010dne i neizvjesne trenutke. Ova akcija, koja je po\u010dela tog dana i trajala sve do mjeseca augusta 1915. godine, u oblasti D\u017eonkbajir-Kod\u017ea\u010dimen-Kabatepe prote\u0107i \u0107e u uzajamnim napa\u00addima i krvavim borbama prsa u prsa. U toku ove \u010detvoromjese\u010dne borbe obje strane imale su ogromne gubitke. U augustu je borba dostigla vrhu\u00adnac. Ba\u0161 kao na Seddulbahiru, vojska Anzaca nije ostvarila svoj cilj, s mje\u00adsta na koje su se iskrcali napredovali su 3-4 kilometra i sve do povla\u010denja ostali su na tom mjestu.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/i0.wp.com\/islammylife.tv\/images\/000-A-A-CANAKALE-SEDDULBAH.jpg?w=650\" alt=\"\" width=\"470\" height=\"384\" border=\"0\" \/><\/p>\n<p>2.<strong>\u00a0BITKA ZA SEDDULBAHIR.<\/strong>\u00a0Aprila 25., savezni\u010dke snage su, uz jaku podr\u0161ku pomorske flote, na pet razli\u010ditih mjesta po\u010dele se iskrcavati na poluostrvu Gelibolu. Prvi cilj engleskih i indijskih snaga bio je osva\u00adjanje Al\u010ditepea i napredovanje prema platou Kilitbahir. Nakon uni\u0161tenja tamo\u0161njeg centralnog utvr\u0111enja trebali su ostvariti dominaciju nad ula\u00adznim dijelom Moreuza. Podatak da je po polo\u017eajima 10. \u010dete 26. puka, koja je branila zaliv Ertugrul, palo 4650 granata jasno pokazuje \u017eestinu neprijateljskog bombardovanja. Uprkos tome, osmanlijske baterije nisu uni\u0161tene, ve\u0107 su nastavile nanositi te\u0161ke gubitke engleskim jedinicama, unose\u0107i u njihovim redovima veliku zabunu.<\/p>\n<p>Krvave borbe na liniji Kirte-Kerevizdere-Zigindere trajale su sve do kraja jula i protekle su u napadima turskih jedinica i kontranapadima Sa\u00adveznika. Uglavnom su se napadi odvijali no\u0107u, kako bi se izbjegla razorna vatra topova s mora. Bitka za Zigindere, koja je trajala bez prestanka osam dana, izdvaja se kao najkrvavija bitka u ovoj oblasti.<\/p>\n<p>S isticanjem mjeseca augustom bitka u ovoj oblasti poprima oblik rovovske borbe. Savezni\u010dke snage ostale su u prostoru od svega 3-4 kilo\u00admetra. Nisu uspjeli osvojiti Al\u010ditepe i Kirte i ovakvo je stanje trajalo, bez promjene, sve do povla\u010denja.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/i0.wp.com\/islammylife.tv\/images\/000-A-A-CANAKALE-KUMKALE.jpg?w=650\" alt=\"\" width=\"470\" height=\"330\" border=\"0\" \/><\/p>\n<p>3.\u00a0<strong>BITKA ZA KUMKALE.<\/strong>\u00a0Istog tog 25. aprila 1915. godine, u 4 sata ujutro, francuska flota zauzela je borbeni poredak ispred Kumkale. Nakon jake topovske vatre koja je za svoj cilj imala Kumkalu i prostor izme\u0111u Kumkale i Orhanije, francuske jedinice iskrcale su se na kopnu.<\/p>\n<p>Koliko god da je turska jedinica na Kumkali pru\u017eila juna\u010dki otpor protiv bombardovanja i dvije francuske desantne jedinice, bila je pri\u00admorana napustiti ovu tvr\u0111avu i povu\u0107i se u selo Kumkale, nakon \u010dega se, poja\u010dana samo jednom \u010detom, ova jedinica upustila u kratkotrajnu uli\u010dnu borbu s Francuzima. Po cijenu velikih gubitaka i nedostatak mu\u00adnicije, malobrojna osmanlijska formacija uspjela je zaustaviti cijelu nepri\u00adjateljsku operaciju na Kumkale rati\u0161tu. Kada su turske jedinice krenule u protunapad, po sokacima kasabe Kumkale po\u010dela je borba prsa u prsa. I Francuzi su poja\u010dali svoj otpor. U trenucima najja\u010deg napada Francuzi su podigli bijeli bajrak. Jedan visoki oficir francuske vojske tra\u017eio je da se preda jednom turskom oficiru istoga ranga. Me\u0111utim zbog nerazu\u00admijevanja jezika predaja je propala. Nakon toga Francuzi su se pribrali i ponovo je zapo\u010deta mjestimi\u010dna borba. Po cijenu da nanesu i svojim jedinicama gubitke, u trenutku kada su turske i francuske jedinice bile izmije\u0161ane jedne u drugu, Flota je otvorila jaku vatru po Kumkali. Nakon toga turske jedinice bile su primorane da se povuku na rezervne polo\u017eaje. U daljim operacijama Francuzi nisu uspjeli napredovati dalje od stijenja zauzetog na po\u010detku operacije. U namjeri da ih zamijene engleskim jedi\u00adnicama, naredbom glavnokomanduju\u0107eg Hamiltona, francuske jedinice su, u no\u0107i izme\u0111u 26. i 27. aprila 1915. godine, povu\u010dene sa Kumkale.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/i0.wp.com\/islammylife.tv\/images\/000-A-A-CANAKALE-ANAFARTALAR.jpg?w=650\" alt=\"\" width=\"470\" height=\"350\" border=\"0\" \/><\/p>\n<div><ins class=\"adsbygoogle\" data-ad-client=\"ca-pub-8012275524371946\" data-ad-slot=\"7835499915\" data-adsbygoogle-status=\"done\"><\/ins><ins id=\"aswift_2_expand\"><\/ins><ins id=\"aswift_2_anchor\"><iframe id=\"aswift_2\" name=\"aswift_2\" width=\"336\" height=\"280\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/ins><\/div>\n<p>4.\u00a0<strong>POBJEDA NA ANAFARTALARU.<\/strong>\u00a0Kada ne ostvari\u0161e zna\u010dajniji uspjeh na Seddulbahiru i Ariburnu, u bitkama koje su se vodile u perio\u00addu od 25. do 30. augusta 1915., Saveznici odlu\u010di\u0161e za\u0107i za le\u0111a turskim polo\u017eajima, opkoliti ih i tako osvojiti \u010canakkale moreuz. Zato general Hamilton nare\u0111uje jednom dijelu svojih trupa da se iskrcaju na obale zaliva Suvla i da u oblasti Anafartalar otvori tre\u0107i front. Cilj je bio da se osvoje D\u017eonkbajir i Kod\u017ea\u010dimen tepe te da se s ovih mjesta spusti u Moreuz. Me\u0111utim, planove generala Hamiltona pokvari\u0161e malobrojne osmanlijske jedinice predvo\u0111ene pukovnikom Wilmerom, koji je izuzet\u00adnim manevrisanjem zaustavio po\u010detni nalet Saveznika. Ne uspjev\u0161i izne\u00adnaditi turske jedinice, Saveznici se ukopavaju i tako zapo\u010dinje rovovska borba sli\u010dna kao i na ostalim rati\u0161tima.<\/p>\n<p>Ina\u010de, ova pobjeda na Anafartalaru predstavlja klju\u010dni moment u sla\u00admanju savezni\u010dkog poleta. Nakon toga su i neprijateljski oficiri, prije sve\u00adga vojnici, bili uvjereni u svoj neuspjeh i samo se \u010dekao dan povla\u010denja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/i0.wp.com\/islammylife.tv\/images\/000-A-A-CANAKALE-DUR.jpg?w=400\" alt=\"\" width=\"400\" height=\"267\" border=\"0\" \/><\/p>\n<p>5.\u00a0<strong>LJUDSKA STRANA RATA.<\/strong>\u00a0Kad su u pitanju kopnene operacije u ovom ratu, potrebno je naglasiti jednu veoma bitnu \u010dinjenicu. U toku svih ovih napada, Turci su se \u010dvrsto i korektno borili i ispoljili vojni\u010dku ljudskost i karakter. Ovo stanje je je isto bilo da je rije\u010d o Seddulbahiru, Kumkali ili Anafartalaru. Za primjer se mo\u017ee uzeti to da Turci nisu otva\u00adrali vatru na \u0161atore Crvenog krsta, na brodske bolnice, na brodove koji su prevozili ranjenike i sl. Me\u0111utim, na suprotnoj strani zabilje\u017een je doga\u0111aj da je jedan savezni\u010dki oficir naredio da se zapali baraka u kojoj su se nalazili turski zarobljenici.<\/p>\n<p>Iako su osmanlijski polo\u017eaji u ve\u0107ini slu\u010dajeva bili na brdu a savezni\u010dki u dolinama, i pored povoljnih vremenskih prilika, Turci nisu koristili otrovne gasove, nisu trovali izvore vode. Odnos prema zarobljenicima i ranjenicima zbunjivao je Anzake. Vrijedno je spomenuti slu\u010daj kad je jedan turski vojnik natovario na le\u0111a ranjenog engleskog vojnika i, probi\u00adjaju\u0107i se kroz dim i jaku vatru, ponio ga do engleskih polo\u017eaja. Ovaj do\u00adga\u0111aj posmatrao je li\u010dno glavnokomanduju\u0107i savezni\u010dkih snaga general Jan Hamilton. Kasnije je o ovome pisao i jedan visoki engleski zvani\u010dnik. Naravno, svi ovi primjeri zbunjivali su neprijateljske vojnike, jer im je u sabirnoj bazi u Egiptu i u svojim mati\u010dnim zemljama obja\u0161anjavano su\u00adprotno. Govorili su im da su Osmanlije primitivni, divlji i nemilosrdni. Tek na licu mjesta mnogi su se mogli uvjeriti da njihov neprijatelj nije ba\u0161 onakav kakvim su ga predstavljali.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/i1.wp.com\/islammylife.tv\/images\/000-A-A-CANAKALE-MAPA.jpg?w=400\" alt=\"\" width=\"350\" height=\"246\" border=\"0\" \/><\/p>\n<p><strong>Povla\u010denje<\/strong><\/p>\n<p>Nakon turske pobjede na Anafartalaru, savezni\u010dke nade o prolasku kroz Moreuz i zauzimanju Istanbula po\u010dele su se naglo topiti. Uprkos Hamiltonovu insistiranju, na rati\u0161te vi\u0161e nije poslan ni jedan vojnik. \u010cak su dvije divizije povu\u010dene sa \u010canakkalea i upu\u0107ene na zapadno rati\u0161te. Planovi o povla\u010denju po\u010deli su se krojiti ve\u0107 krajem augusta 1915. Lord Kitchenner, ministar rata, posljednji put je posjetio ovu oblast i, shva\u00adtiv\u0161i da vi\u0161e nije ostalo mogu\u0107nosti da se probije front na \u010canakkaleu, a posebno uvidjev\u0161i da je osvajanje Istanbula ostalo samo kao pusta \u017eelja, u januaru 1916. godine podnio je komitetu odluku da se trupe sa \u010canakkalea povuku na solunski front. Savezni\u010dki vojnici su, u periodu od 8. decembra 1915. godine do 9. januara 1916. godine, napustili oblast \u010canakkale moreuza.<\/p>\n<p>Operacija povla\u010denja bila je dobro isplanirana. Vojnici su preduzeli sve potrebne mjere, iza sebe su ostavili razli\u010dita eksplodiraju\u0107a sredstva \u010dak su i noge obavili krpama kako bi bili ne\u010dujni. Da ne bi odali dojam o povla\u010denju otvarali su vatru s prvih linija sve do posljednjeg dana.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/i2.wp.com\/islammylife.tv\/images\/000-A-A-CANAKALE14.gif?w=400\" alt=\"\" width=\"400\" height=\"210\" border=\"0\" \/><\/strong><\/p>\n<p><strong>A zar Turci nisu znali za povla\u010denje?<\/strong><\/p>\n<p>Ovo pitanje bilo je naj\u010de\u0161\u0107e postavljano pitanje na osmanlijskoj strani. U zvani\u010dnim osmanskim izvorima bilje\u017ei se da turska strana ni u kojemm slu\u010daju nije znala za povla\u010denje. Me\u0111utim, postoje dokazi koji govore su\u00adprotno. No, iako su turski vojnici znali za savezni\u010dko povla\u010denje, oni ipak nisu ustali u sveop\u0107i napad. Iako je bilo mogu\u0107e da u tim trenucima ne\u00adprijatelju nanesu veliku \u0161tetu, odabrali su nenapadanje, jer vi\u0161e nije bilo niti jednog turskog vojnika koji se mogao \u017ertvovati. Osmanlijska dr\u017eava koja je ratovala na \u010detiri strane imala je potrebu za svakim pojedincem koji je mogao nositi pu\u0161ku.<\/p>\n<h2>Nakon pobjede na \u010canakkaleu<\/h2>\n<p>Akcije koje su provo\u0111ene na moru na \u010canakkale rati\u0161tu, bez sumnje, ne spadaju u jedan obi\u010dan pohod ili kakvu jednostavnu bitku. Moreuzi, zajedno sa svojim polo\u017eajem i historijskom va\u017eno\u0161\u0107u, u svojstvu crno\u00admorske kapije (Istanbul) i u svojstvu kapije na Egejskom moru (\u010canakkale), iz aspekta va\u017enosti koju su posjedovali u pro\u0161losti i koju i danas posjeduju, uvijek su se spominjali zajedno, a tako\u0111er i danas predstavljaju neraskidivu cjelinu. Oba moreuza, ne predstavljaju samo vodene prola\u00adze ili mostove koji Sredozemno more spajaju sa Crnim morem ili, pak,<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/i0.wp.com\/islammylife.tv\/images\/000-A-A-CANAKALE-13.jpg?w=650\" alt=\"\" width=\"470\" height=\"265\" border=\"0\" \/><\/p>\n<p>Evropu s Azijom, ve\u0107 su mjesto koje sa moreuzima Gibraltarom i Sueckim kanalom povezuju dva velika svjetska mora i dva svjetska kontinenta, i koji, u jednom \u0161irem geopoliti\u010dkom smislu, i danas \u010duvaju svoj uticaj na svjetsku politiku i ekonomiju. Zbog toga su ovi turski moreuzi bili klju\u010dna ta\u010dka u odre\u0111ivanju pravca me\u0111unarodnih odnosa.<\/p>\n<p>U periodu prije Prvoga svjetskog rata politika velikih dr\u017eava, kao \u0161to je Njema\u010dka i njene aspiracije prema istoku (\u201cDrang Nach Osten\u201d), zatim nastojanja Rusije da se spusti na \u201ctopla mora\u201d, te englesko oslanjanje na teoriju \u201conaj ko vlada morima vlada i cijelim svijetom\u201d, a posebno njena politika sprje\u010davanja Rusije da se spusti na Sredozemno more, svoj zaplet do\u017eivjela je u turskim moreuzima. U pitanju neprikosnovene va\u017enosti Moreuza Napoleon je rekao: \u201cIstanbul je jedan klju\u010d. Onaj ko zavlada Istanbulom zavladat \u0107e svijetom. Ako Rusija zauzme ^anakkale moreuz, pokucat \u0107e na kapije Tulona, Napolija i Korfua.\u201d Ovim rije\u010dima Napoleon je otvoreno iznio francusku osjetljivost prema ovom dijelu svijeta. Sa druge strane, rusko gledi\u0161te nalazi se u jednom izvje\u0161taju komandanta general\u0161taba Kropatkija, u kojem ka\u017ee da je najva\u017eniji zadatak Rusije u XX vijeku zauzimanje istanbulskog moreuza.<\/p>\n<p>\u017delje velikih dr\u017eava za ostvarivanjem dominacije nad Moreuzima bile su uzrok tajnog sukoba koji je zapo\u010dinjao me\u0111u njima. Najzad, u jednom izvje\u0161taju ruskog ministra spoljnjih poslova Sazanova, a koji je tako\u0111er potrv\u0111en od strane Cara, ka\u017ee se: \u201cPrela\u017eenje Moreuza u ruke jedne jake dr\u017eave bio bi uzrok prela\u017eenju ekonomskog \u017eivota cijele ju\u017ene Rusije pod njen uticaj.\u201d Da bi se to sprije\u010dilo predla\u017ee se osvajanje Istanbula. S druge strane, 1911. godine, Engleska i Francuska, saznav\u0161i za diplomatsku notu koju je Rusija poslala osmanlijskoj vladi u vezi svojih planova za ovaj dio svijeta, odbile su \u017eelje Rusa. Naposljetku, ove ruske \u017eelje i pritisci koji su ponavljani u razli\u010ditim vremenskim periodima, bile su od velikog utica- ja za svrstavanje Osmanske dr\u017eave u red Centralnih sila u toku Prvoga svjetskog rata.<\/p>\n<p>Upravo su ovi tajni sukobi oko Moreuza natjerali Engleze i Francuze da uzmu Istanbul i da prije Rusa zauzmu crnomorski moreuz. Ovo je bio jedan od centralnih razloga za otvaranje ^anakkale rati\u0161ta. Pitanje dosta\u00adve pomo\u0107i Rusima u oru\u017eju i drugim sredstvima predstavlja samo jedan prividan razlog za pokretanje rata.<\/p>\n<p>Od velikih dr\u017eava koje su imale aspiracije prema ovom dijelu svije\u00adta Engleska zauzima \u010delnu poziciju. Naposljetku, engleski ministar flote<\/p>\n<p>Churchill ulo\u017eio je veliki napor u otvaranju ovog rati\u0161ta i bio je veoma uticajan u dono\u0161enju odluka. Zaista je on glavni neimar ovog fronta, koji ujedno nije ozbiljno shvatao snagu Turaka i koji je ovaj doga\u0111aj ocjenji\u00advao kao jednu \u201cograni\u010denu akciju ka\u017enjavanja\u201d. Sa pojavom oklopnja\u010da, opremljenih sa najmodernijim oru\u017ejem, on je mislio da \u0107e Turci odustati od otpora.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/i2.wp.com\/islammylife.tv\/images\/000-A-A-CANAKALE-12.jpg?w=650\" alt=\"\" width=\"470\" height=\"265\" border=\"0\" \/><\/p>\n<p>1.\u00a0<strong>VOJNI REZULTATI.<\/strong>\u00a0Pobjedom ostvarenom 18. marta 1915. go\u00addine propali su, prije svega, planovi englesko-francuske flote za osvaja\u00adnjem Istanbula. I to za samo mjesec dana. Tako je nestao strah od gublje\u00adnja ovog grada koji se po\u010deo nazirati u vladinim krugovima i u narodu. Urzo su bila zapo\u010deta savezni\u010dka iskrcavanja na poluostrvu Gelibolu; i tada turski vojnici, koji su mjesecima bili zasipani topovskim granata\u00adma s najmodernijih oklopnja\u010da, nisu posustali u dugotrajnoj rovovskoj borbi pa su, na kraju, primorali napada\u010de da napuste poluostrvo. Ovim pobjedama osmanlijska vojska je uspjela sa\u010duvati ugled vidno poljuljan u Balkanskim ratovima.<\/p>\n<p>Zatim, pobjeda na \u010canakkaleu sprije\u010dila je ostvarenje planova save\u00adzni\u010dkih zemalja shodno kojima su trebali napasti Njema\u010dku iz pravca jugoistoka i tako postala uzrok produ\u017eenju rata za jo\u0161 najmanje dvije godine. Pored toga \u0161to je \u010canakkale moreuz zatvoren za prolaz Rusije i \u0161to je samim tim ona ostala bez pomo\u0107i saveznika u oru\u017eju i ostalim potrep\u0161tinama, preko pola miliona engleskih i francuskih vojnika Turska je povukla na sebe i tako olak\u0161ala akcije Nijemce na isto\u010dnom frontu. Jer, kad se front na \u010canakkaleu analizira zajedno s morskim i kopnenim ak\u00adcijama vidi se da su Englezi i Francuzi u toku jedne godine bili primorani na Gelibolu poluostrvu stacionirati vi\u0161e od 500.000 vojnika.<\/p>\n<p>Istina, i gubitak od preko 210.000 vojnika koji su imali Turci pred\u00adstavlja gubitak koji se iz aspekta \u0161tete ne mo\u017ee upore\u0111ivati sa ostalim rati\u0161tima. Praznina koju je ova \u010dinjenica proizvela sa stanovni\u0161ta snage u ljudstvu, ne samo u toku Prvoga svjetskog rata, osje\u0107ala se i u borbi Turaka za o\u010duvanje samostalnosti.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"http:\/\/i2.wp.com\/islammylife.tv\/images\/000-A-A-CANAKALE-15.jpg?w=400\" alt=\"\" width=\"261\" height=\"193\" border=\"0\" \/><\/p>\n<p>2.<strong>\u00a0POLITI\u010cKI REZULTATI.<\/strong>\u00a0Pobjede u bitki na \u010canakkaleu pokazala je da turska nacija nije izgubila snagu koliko god da je carstvo bilo pred svojim raspadom. Pobjedom je sprije\u010deno pribli\u017eavanje zapadnjaka njihovim tada\u0161njim isto\u010dnim saveznicima \u2013 Rusiji, \u0161to je pripomoglo da ogromna carska Rusija poklekne iznutra pod sna\u017enim udarom bolj\u0161evi\u010dke ideologije.<\/p>\n<p>A da je kojim slu\u010dajem osmanlijska odbrana Istanbula ustuknula i da je Moreuz probijen, rat bi bio zavr\u0161en za vrlo kratko vrijeme, pa se, vjerovatno, ni sama Oktobarska revolucija ne bi dogodila. Jer, \u010dak i da je bolj\u0161evi\u010dka revolucija planula, bila bi, uz pomo\u0107 Engleza i Francuza, brzo ugu\u0161ena. Time bi Rusi, zajedno sa svojim saveznicima, podijelili pobjedu, zauzeli obe\u0107ani im Istanbul i Moreuze, te tako ostvarili san o \u201csilasku na otvorena mora\u201d.<\/p>\n<p>Poraz savezni\u010dke flote u Moreuzu poljuljao je politi\u010dki i vojni pre\u00adsti\u017e Engleske i Francuske. Zatamnio imid\u017e Engleske o vojnoj neprikosnovenosti na moru. To je otvorilo put bu\u0111enju svijesti o nezavisnosti u mnogim zemljama koje su bile evropske kolonije, \u0161to je otvaralo put po\u00adstepenoj promjeni politi\u010dke karte svijeta. U kolonijama su po\u010deli puhati vjetrovi slobode. Imperijalizam je do\u017eivio svoj prvi poraz.<\/p>\n<p>Jedna posebno interesantna strana ove bitke jest i ta da je prijateljstvo nastalo izme\u0111u vojnika dviju zara\u0107enih strana vremenom po\u010delo rasti. Naprimjer, pripadnici Anzac korpusa, prate\u0107i izbliza turske vojnike \u0161to su se ne\u0161tedimice borili na \u010canakkaleu, bili u prilici uvjeriti se da njihovi neprijatelji nisu barbari, kako im je govoreno. To je pozitivno uticalo na kasnije dobre politi\u010dke odnose izme\u0111u Australije i Novog Zelanda s novoformiraju\u0107om turskom dr\u017eavom.<\/p>\n<p>Pored vojnog, politi\u010dkog i ekonomskog uticaja, odbrana Istanbula ima i svoju dru\u0161tvenu pozadinu. Turski narod, koji je u morskim i kopne\u00adnim bitkama na \u010canakkaleu izgubio 210.000 ljudi, izgubio je na hiljade obrazovanih kadrova. Prema nezvani\u010dnim procjenama, stradalo je vi\u0161e od 100.000 u\u010ditelja, studenata medicine, uop\u0107e pismenih ljudi. Tako da se ovaj gubitak, koji predstavlja mozak jedne nacije, kako u toku rata tako i nakon njega, osjetio u velikoj mjeri.[1]<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/i1.wp.com\/islammylife.tv\/images\/000-A-A-CANAKALE-BOSNJACI.jpg?w=650\" alt=\"\" width=\"470\" height=\"259\" border=\"0\" \/><\/p>\n<p>3.\u00a0<strong>BO\u0160NJA\u010cKA \u017dRTVA NA \u010cANAKKALEU<\/strong>. Osmanlijska dr\u017eava, koja je vodila borbe na Srednjem istoku, Balkanu, Kavkazu, te na jo\u0161 mnogim rati\u0161tima, i pored nat\u010dovje\u010danske borbe i miliona poginulih i stradalih zauzimala je mjesto u redovima gubitnika. Me\u0111utim, uprkos svemu, vezanost balkanskih muslimana za Osmanlije trajala je i tokom Prvog svjetskog rata.<\/p>\n<p>Osmansko carstvo je nakon poraza u Balkanskim ratovima napustilo Sand\u017eak. Uslijedio je Prvi svjetski rat. I pored toga \u0161to su veze sand\u017ea\u010dkih Bo\u0161njaka s Osmanlijama bile naglo pokidane, na hiljade Sand\u017eaklija, tzv. \u201c\u0111urumlija\u201d, dobrovoljno je pristupilo redovima osmanlijske vojske te na Galiciji ratovalo protiv Rusa. Oni pre\u017eivjeli pre\u0161li su u Anadoliju, priklju\u00ad\u010dili se Oslobodila\u010dkom ratu i nastanili se u raznim dijelovima zemlje. Tek mali dio njih uspio je vratiti se u Sand\u017eak.[2] Broj bosanskih i sand\u017ea\u010dkih dobrovoljaca koji su do\u0161li na rati\u0161te \u010canakkale, a koji su i nakon toga ostali da se bore, iznosi oko 15.700 ljudi.[3] Svi oni bili su mla\u0111i od dvadeset \u010detiri godine.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/i0.wp.com\/islammylife.tv\/images\/000-A-A-CANAKALE-MEZARJE.jpg?w=650\" alt=\"\" width=\"470\" height=\"353\" border=\"0\" \/><\/p>\n<p>Bo\u0161njaci se bili odazvali odbrani Hilafeta, u vrijeme kada su mnoge zemlje i narodi \u0161to su se nalazili u sastavu osmanske dr\u017eave okrenuli le\u0111a Carevini. Na \u010delu onih koji su organizovali ovu vojsku dobrovoljaca nala\u00adzili su se Riza-beg Muratbegovi\u0107 iz Novog Pazara i Ahmet-aga Hamzagi\u0107 iz Tutina.[4] Borba za Istanbul do\u017eivljavana je kao borba za islam. Osim u ljudstvu, Bo\u0161njaci su tako\u0111er pomogli i imetkom. Sakupljeni novac i nakit poslali su Fevzi \u010cakmak-pa\u0161i, koji je izvjesno vrijeme obavljao funkciju mutasarrifa u sand\u017ea\u010dkom gradu Taslid\u017ei (dana\u0161nja Pljevlja).<\/p>\n<p>Danas se o bo\u0161nja\u010dkoj \u017ertvi na \u010canakkaleu, na\u017ealost, jedva da ikoliko zna. Zato, ovaj dio historije, svakako predstavlja jednu neistra\u017eenu ta\u010dku cjelokupne bo\u0161nja\u010dke historije pa, kao takav, zaslu\u017euje djetaljniju historiografsku analizu i prilaz iz vi\u0161e nau\u010dnih i polithistorijskih aspekata.<\/p>\n<p><em>Iz knjige: Mehmed Niyazi \u00d6zdemir \u201c\u010cANAKKALE\u201d \u00a0 Prijevod s turskoga: Avdija Salkovi\u0107 Izdava\u010d: El-Kelimeh, Novi Pazar\u00a0www.kelimeh.com, 2008. Recenzenti: Had\u017eem Hajdarevi\u0107 Enes Kari\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mramorno more sa svoja dva prirodna bisera, Bosfor i Dardaneli, bilo je tokom povijesti mjestom mnogih sukoba i ratova. Posljednji se odigrao u vihoru Prvoga svjetskog rata. Bio je to, po geopoliti\u010dkim ulozima i izazvanim posljedicama, jedan od najsudbonosnijih i najkrvavijih sukoba dviju vojski. Na uskom prostoru sudarile su se tada\u0161nja najmo\u0107nija vojna sila Engleska, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":146988,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":{"0":"post-146987","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-sandzak-historija"},"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO Premium plugin v23.1 (Yoast SEO v24.9) - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>\u010cANAKKALE: DAN KADA JE 16.000 BO\u0160NJAKA BRANILO OSMANSKO CARSTVO<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"\u010cANAKKALE: DAN KADA JE 16.000 BO\u0160NJAKA BRANILO OSMANSKO CARSTVO\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Mramorno more sa svoja dva prirodna bisera, Bosfor i Dardaneli, bilo je tokom povijesti mjestom mnogih sukoba i ratova. Posljednji se odigrao u vihoru Prvoga svjetskog rata. Bio je to, po geopoliti\u010dkim ulozima i izazvanim posljedicama, jedan od najsudbonosnijih i najkrvavijih sukoba dviju vojski. Na uskom prostoru sudarile su se tada\u0161nja najmo\u0107nija vojna sila Engleska, [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2015-11-26T16:54:39+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/1-25137.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"545\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"284\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"23 minute\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"\u010cANAKKALE: DAN KADA JE 16.000 BO\u0160NJAKA BRANILO OSMANSKO CARSTVO\",\"datePublished\":\"2015-11-26T16:54:39+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/\"},\"wordCount\":4650,\"commentCount\":11,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/1-25137.jpg\",\"articleSection\":[\"Sand\u017eak HISTORIJA\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/\",\"name\":\"\u010cANAKKALE: DAN KADA JE 16.000 BO\u0160NJAKA BRANILO OSMANSKO CARSTVO\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/1-25137.jpg\",\"datePublished\":\"2015-11-26T16:54:39+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/1-25137.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/1-25137.jpg\",\"width\":545,\"height\":284},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"\u010cANAKKALE: DAN KADA JE 16.000 BO\u0160NJAKA BRANILO OSMANSKO CARSTVO\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"\u010cANAKKALE: DAN KADA JE 16.000 BO\u0160NJAKA BRANILO OSMANSKO CARSTVO","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"\u010cANAKKALE: DAN KADA JE 16.000 BO\u0160NJAKA BRANILO OSMANSKO CARSTVO","og_description":"Mramorno more sa svoja dva prirodna bisera, Bosfor i Dardaneli, bilo je tokom povijesti mjestom mnogih sukoba i ratova. Posljednji se odigrao u vihoru Prvoga svjetskog rata. Bio je to, po geopoliti\u010dkim ulozima i izazvanim posljedicama, jedan od najsudbonosnijih i najkrvavijih sukoba dviju vojski. Na uskom prostoru sudarile su se tada\u0161nja najmo\u0107nija vojna sila Engleska, [&hellip;]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2015-11-26T16:54:39+00:00","og_image":[{"width":545,"height":284,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/1-25137.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"23 minute"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"\u010cANAKKALE: DAN KADA JE 16.000 BO\u0160NJAKA BRANILO OSMANSKO CARSTVO","datePublished":"2015-11-26T16:54:39+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/"},"wordCount":4650,"commentCount":11,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/1-25137.jpg","articleSection":["Sand\u017eak HISTORIJA"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/","name":"\u010cANAKKALE: DAN KADA JE 16.000 BO\u0160NJAKA BRANILO OSMANSKO CARSTVO","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/1-25137.jpg","datePublished":"2015-11-26T16:54:39+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/1-25137.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/1-25137.jpg","width":545,"height":284},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/canakkale-dan-kada-je-16-000-bosnjaka-branilo-osmansko-carstvo\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"\u010cANAKKALE: DAN KADA JE 16.000 BO\u0160NJAKA BRANILO OSMANSKO CARSTVO"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/146987"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=146987"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/146987\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/146988"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=146987"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=146987"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=146987"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}