{"id":146820,"date":"2015-11-25T15:13:31","date_gmt":"2015-11-25T14:13:31","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=146820"},"modified":"2015-11-25T15:14:04","modified_gmt":"2015-11-25T14:14:04","slug":"jezik-je-covjek-i-vatan-egzistencije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jezik-je-covjek-i-vatan-egzistencije\/","title":{"rendered":"Jezik je \u010dovjek i vatan egzistencije"},"content":{"rendered":"

\"sefket_krcic_nova_001\"Pi\u0161e: \u0160efket Krci\u0107<\/strong>[1]<\/strong><\/a><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 (Povodom teksta dr. Dragoljuba Petrovi\u0107a: \u201cArapski jezici i njihove bosanske paralele\u201d<\/em>, \u201cPolitika\u201d, rubrika \u201cPolemika\u201d, Beograd, 21. novembar 2015.)<\/strong><\/p>\n

U interesu razvoja diskusije i \u0161ire polemike, ostaje otvoreno pitanje, kada se raspravlja o bosanskom i srpskom jeziku, kao i o drugim jezicima \u2013 \u0161ta je Konstantin filozof (1380-1431), jedan od najstarijih pravoslavnih duhovnjaka, pisao o ovim jezicima na Balkanu?<\/strong><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Zahvaljujem profesoru Petrovi\u0107u, na odvojenom vremenu, kojim je tuma\u010dio jedan dio moje argumentacije, a u povodu njegovog autorskog teksta \u201cEfendija, koliko arapskih jezika govori\u0161?\u201d<\/em><\/strong>. Ovdje \u0107u govoriti na visini lista \u201cPolitike\u201d, nadaju\u0107i se da \u0107u doprinijeti boljem razumijevanju i uspostavljanju mostova me\u0111u ljudima koji razli\u010dito misle, ne samo o jeziku ve\u0107 i o drugim pitanjima ljudske egzistencije.<\/p>\n

Na\u017ealost, uz sav respekt, odgovor prof. Petrovi\u0107a nije bio u cjelini mogu\u0107, upravo iz razloga, \u0161to je, reagiranje Matice Bo\u0161njaka, sa potpisom moje malenkosti, nije bilo autenti\u010dno objavljeno. Prvo, tekst je skra\u0107en i prakti\u010dno preveden sa bosanskog na sprski, te je prilago\u0111en ure\u0111iva\u010dkoj koncepciji lista \u201cPolitika\u201d. U drugom slu\u010daju, da je prof. Petrovi\u0107 uputio svoj prilog Nezavisnoj reviji \u201cSand\u017eak\u201d ili \u201cSand\u017eakpressu\u201d, bio bi mu objavljen, onako kako je on napisao. U tom slu\u010daju, ako se tekst skrati i preuredi, on izgubi smisao, bez obzira \u0161to je rije\u010d o srodnim jezicima, na kojima se mi mo\u017eemo, ipak, razumjeti i ako se \u017eelimo (li\u010dno \u017eelim) po\u0161tivati. U tom pravcu, ova teza ide u prilog svim budu\u0107im sudionicima polemike oko bosanskog jezika i drugih jezika na ex – yu prostoru<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Ono \u0161to sam shvatio u iskazu, cijenjenog prof. D. Petrovi\u0107a, jeste da on iz priloga u prilog, negira bosanski, kao jezik Bo\u0161njaka, nude\u0107i ve\u0107 odavno kriti\u010dki prevladanu formulu, ponovnog \u201copredjeljivanja\u201d. Zacijelo, taj proces opredjeljivanja je zavr\u0161en povjesnom fazom 1967-1971., upravo kada je bio zabranjen \u010dasopis \u201c\u017divot<\/em><\/strong>\u201d u Sarajevu (\u010diji je urednik bio Mehmed Me\u0161a Selimovi\u0107), upravo zbog autorskog teksta akademika M. Filipovi\u0107a \u201cBosanski duh, \u0161ta je to?\u201d.<\/em> Izgleda, da je ta tema \u201cbauk\u201d bosanski duh<\/strong> i bosanski jezik<\/strong>, te ne prestaje, bez obzira, \u0161to se R. Srbija i njene regije, kao i kulturni fenomeni nalaze u jednoj novoj i delikatnoj balkanskoj i europskoj tranziciji, gdje su Bo\u0161njaci kao narod, suvereni na prostoru gdje \u017eive, a njihov bosanski jezik, je priznat od relevantnih institucija me\u0111unarodne zajednice<\/strong>. Matemati\u010dari bi rekli, Bo\u0161njaci i bosanski jezik su aksiomi. No, volterijanski re\u010deno, ostaje da Vi ka\u017eete svoju istinu. Dakle, atak na bosanski jezik Bo\u0161njaka, do\u017eivljavamo kao osporavanje prava na \u017eivot i na mi\u0161ljenje. U to ste nas uvjerili kakve li\u010dnosti Vi podr\u017eavate, gdje ste uz pominjanje nekih bo\u0161nja\u010dkih pisaca apostrofirali ime re\u017eisera Emira Kusturicu<\/strong>, kao paradigmu, kako se Bo\u0161njaci trebaju pona\u0161ati u Srbiji. Ovdje ste se jasno izjasnili, da je klju\u010dna tendencija programa, kako denacionalizirati Bo\u0161njake? Mnoge bo\u0161nja\u010dke institucije, a me\u0111u prvima i Islamska zajednica u Srbiji, je E. Kusturicu ustupila srpskoj kulturi, bez kusura.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 U tom kontekstu, primio sam kao jedan poseban izazov, opservacije prof. D. Petrovi\u0107a, koje dolaze iz posebne busije, nagla\u0161avaju\u0107i svoj prijevod da je pojam Bo\u0161njak \u201cSrbin iz Bosne\u201d? (Kafkijanski apsurd, no coment). Pro\u0161la su ta vremena, prof. Petrovi\u0107u, da se moglo malipulirati sa Bosnom i Hercegovinom, bez obzira na njenu milenijumsku povijest. Isto kao \u0161to je govor Srba, kako u Srbiji, tako u bilo kojoj enklavi u svijetu srpski<\/strong>, tako je i bosanski govor Bo\u0161njaka, ne samo u Bosni i Hercegovinu i Sand\u017eaku, nego u svim zemljama i enklavama gdje \u017eive Bo\u0161njaci – bosanski<\/strong>. Kazano sa stanovi\u0161ta filozofije, jezik je \u010dovjek i vatan egzistencije<\/strong>, kako bi jedan Hajdeger rekao, jezik je ku\u0107a bitka<\/em>\u2026 Me\u0111utim, rezultati diskusija o jeziku, predstavljaju, hegelovski re\u010deno \u201cgoli le\u0161<\/em>\u201d. Zato ljudi, koji po\u0161tuju svoj jezik, oni na taj na\u010din imaju respekt prema svim jezicima, ne samo narodi koji zajedno \u017eive, ve\u0107 i drugim jezicima u svijetu uop\u0107e. U tom pravcu imam potpuno razumijevanje za stavove srpskih lingivsta i pisaca, koji pod devizom \u201csa\u010duvajmo srpski jezik<\/em>\u201d, svakodnevno mo\u017eemo \u010ditati u \u201cPolitici\u201d i drugim medijima.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Vama i svim povjesni\u010darima je poznata \u010dinjenica, da je Bosna i Hercegovina, kao multikulturna i vi\u0161evjerska dr\u017eava sa hiljadugodi\u0161njom tradicijom, bez obzira na do\u017eivljenu agresiju, koja traje, od Berlinskog kongresa do sada, skoro 14 decenija. To je bio te\u017eak vakat, koji nije zaobi\u0161ao ni druge narode. Upravo iz tih razloga potrebno je da se kao znanstvenici, kulturni poslenici, pisci i humanisti okrenemo budu\u0107nosti, kako bi mla\u0111e generacije, \u0161to manje bile suo\u010davane sa problemima sa kojima su \u017eivjeli njihovi preci. Zato me \u010dudi, da uprkos tendencijama, kao uspostavljanju mostova suradnje me\u0111u narodima, Vi dolazite kao vanjski negator bosanskog jezika. Ostaje nejasno, \u010dime je Va\u0161 potez uvjetovan? Ne \u017eelim da izra\u017eavam kao pisac pasivan odnos prema ovom pitanju, jer u tom pravcu postaju zna\u010dajne institucije u bo\u0161nja\u010dkom narodu, kako u regiji Sand\u017eaku, tako i \u0161ire, po\u010dev od BANU, kao krovne znanstvene institucije, te preko BNV-a, zatim filolo\u0161kih katedri, koji ovo pitanje, nadam se, ne\u0107e ignorirati.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Helem, zapamtite, profesore Petrovi\u0107u, da je na paradigmi bo\u0161nja\u010dko-sand\u017ea\u010dkog epskog pjesni\u0161tva, kazanog na bosanskom jeziku, rije\u0161eno golemo knji\u017eevno Homersko pitanje<\/strong>. Dakle, tu enigmu su rije\u0161ili istaknuti profesori i istra\u017eiva\u010di sa Harvarda, po\u010detkom 30-ih godina, pro\u0161log stolje\u0107a, koji su razgovarali i snimili 19 epova od pjesnika Avda Me\u0111edovi\u0107a<\/strong> (Akovo, Bijelo Polje, 1866-1953), i koji su ovog nenadma\u0161nog \u201cPjeva\u010da pri\u010da<\/em>\u201d (kako ga je nazvao dr. Albert Lord<\/strong>), vrijednovali, da je nadma\u0161io u svojim pjevanjima jednog legendarnog Homera<\/strong>. Da to nisu rekli vrhunski stru\u010dnjaci sa Harvarda, to Bo\u0161njaci danas ne bi mogli drugima dokazati i \u0161ire elaborirati, upravo zbog presije u kojoj \u017eive u vrtlogu ralja izme\u0111u Srbije i Crne Gore.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Zacijelo, narod kojem pripada jedan Avdo Me\u0111edovi\u0107, \u010diji se opuse izu\u010dava na mnogim svjetskim univerzitetima, zaslu\u017eio je bar malo po\u0161tovanja od Vas i od drugih, koji se bave zna\u010dajnim filolo\u0161kim pitanjima. Prema tome, jezik je preduvjet sje\u0107anja i pam\u0107enja. Zato je istinska sloboda, da se svi mo\u017eemo izraziti na svom jeziku, kako to argumentirano i bez predrasuda prezentira prof. dr. Brankica \u010cigoja<\/strong>, u svojim stru\u010dnim prilozima, kao i da za\u0161titimo svoj jezik od raznih nasrtaja, koji idu do toga da se jezik pojedinog kraja ili sela, imenuju kao zasebni jezici, \u0161to nisu.<\/p>\n

Zato \u017eelim, kako profesoru Petrovi\u0107u, da se ne iznena\u0111ujete druk\u010dijim reakcijama, tako i \u017eelim budu\u0107im, eventualnim sudionicima u raspravi oko ovih ili sli\u010dnih pitanja, da otvorimo dijalog: Da li je relevnantno,<\/strong> otvoreno pitanje, kada se raspravlja o bosanskom i srpskom jeziku, kao i o drugim jezicima \u2013 \u0161ta je Konstantin filozof, najstariji pravoslavni duhovnjak, mislio i pisao o ovim jezicima na Balkanu? <\/strong>Meni je to jasno. Ako je mojem oponentu i budu\u0107im sudionicima diskusije to poznato, vjerujemo, da \u0107emo dobiti jedan konstruktivniji prilaz rije\u0161avanju jezi\u010dkog pitanja, ne samo na teritoriji R. Srbije, ve\u0107 i \u0161ire u regionu. Zacijelo, Konstantin filozof je ponudio rje\u0161enje, koje vodi me\u0111usobnom priznavanju jezika i na\u0161em \u0161irem razumijevanju, kada su u pitanju srodni jezici.<\/p>\n

Nadmo se, da \u0107e profesor D. Petrovi\u0107 prihvatiti na\u0161 poziv, da do\u0111e u Sand\u017eak i li\u010dno svojim \u010dulima do\u017eivi ljepotu bosanskog jezika. Zahvaljujem na ustpljenom prostoru.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 (Novi Pazar, 25. 11. 2015. g.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Prilog: Sa\u017eeta biografija autora<\/p>\n

sa osnovnom bibliografijom,<\/p>\n