![\"enciklopedija](\"http:\/\/sandzackaknjizevnost.com\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/enciklopedija-sandzackobosnjacke-knjizevnosti-naslovnica-785x510.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Sand\u017ea\u010dki Bo\u0161njaci, kao nedjeljiv dio ukupnoga bo\u0161nja\u010dkoga naroda, otrgnuti od matice vi\u0161e od stotinu godina u mnogim svojim posebnostima bivali su prepu\u0161teni sami sebi. Bez sistemskog ure\u0111enja bilo kog dijela dru\u0161tvenih odnosa, djelovali su kao rasprnuta niska bisera \u010dije se kuglice zagube na najskrovitija mjesta ne bi li pre\u017eivjele do trenutka kada \u0107e se iznova nanizati i prikazati svo blje\u0161tavilo i sjaj u jedinstvenoj ljepoti zbira. Stije\u0161njen na \u010detverome\u0111u, ovaj narod\u00a0 je prethodno stolje\u0107e proveo u rastakanju svega \u0161to \u010dini njegovo bi\u0107e, i pronala\u017eenju mehanizama opstojanja u uvjetima koji su mu nudili sve samo ne pre\u017eivljavanje u onom obliku u kakvom je od Boga dan, kao dio mati\u010dnoga prostora Bo\u0161njaka, ba\u0161tinika islama i govornika bosanskoga jezika sa najbogatijom kulturom na Balkanu oplemenjenom primjesama orijenta i bazom evropske civilizacije. <\/span>U jednom takvom ozra\u010dju, mnoge njegove vrijednosti poku\u0161avali su drugi prisvojiti i prikazati kao dio svog kulturnog naslje\u0111a i identiteta, izuzev onih pojavnosti koje su bile same po sebi previ\u0161e obojene bo\u0161nja\u010dkim nacionom i islamskom komponenom pa se nikako nisu mogle uklopiti u drugi ambijent, te su se iz tog razloga ili, primarno, poku\u0161avane negirati i skrivati ili pridodati bosanskohercegova\u010dkoj bo\u0161nja\u010dkoj komponenti, gdje su skoro po pravilu, zbog svojih sand\u017ea\u010dkih specifi\u010dnosti, smatrane sekundarnim vrijednostima i stavljane u drugi plan istra\u017eivanja, valoriziranja, prikazivanja, sistematiziranja i kanoniziranja unutar svojih primarnih sistema. Iz tih razloga smo bili, cijelo jedno stolje\u0107e, skoro izop\u0161teni iz svih progresivnih tokova o\u010duvanja, unapre\u0111enja i izgradnje nacionalnoga i vjerskoga identiteta, u kojima knji\u017eevnost zauzima jedno od nose\u0107ih mjesta. Zato je projekt ovog tipa i obimnosti bio neophodan kako bi se donekle ispravila nepravda prema autorima, njihovim dostignu\u0107ima i op\u0107enito sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dkoj knji\u017eevnosti kao najprogresivnijem dijelu bo\u0161nja\u010dke knji\u017eevnosti, kulturnoga naslje\u0111a i tradicije, koji su do pokretanja ovog projekta bili ili potpuno zaboravljeni, izop\u0161eni ili tek djelimi\u010dno integrirani u kanone na\u0161e literature.<\/p>\n Autor: dr. Jahja Fehratovi\u0107<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Enciklopedija sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dke knji\u017eevnosti mo\u017eda jeste novina na govornom podru\u010dju bosanskoga jezika, koja tretira regionalnu knji\u017eevnu posebnost jednog dijela bo\u0161nja\u010dkoga naroda, ali je ona, prema na\u0161em mi\u0161ljenju, sasvim opravdana obzirom na rasko\u0161nost, kvalitativnu i kvantitativnu prisutnost u svim periodima knji\u017eevnog kanona i \u017eanrovsku raznolikost te poluovisnost ove tradicije u odnosu na cjelinu bo\u0161nja\u010dke knji\u017eevnosti. Sa druge strane, ona \u0107e \u0161iroj \u010ditala\u010dkoj i nau\u010dnoj javnosti predstaviti mnoga autore i djela koja su neopravdano zaboravljena iz prostog razloga \u0161to do sada niko nije imao u dovoljnoj mjeri osje\u0107aja da ih prisajedini jednoj cjelini, te su tako njihova knji\u017eevna dostignu\u0107a visila na marginama bo\u0161nja\u010dke, srpske, crnogorske, hrvatske, albanske, makedonske, turske i mnogih drugih tradicija. Upravo se na tim marginama de\u0161avalo ono \u0161to smo tijekom rada na ovom projektu i onim koji su mu prethodili utvrdili: da je dosta toga iz na\u0161e knji\u017eevnosti makar djelimi\u010dno istra\u017eeno, ali da je neophodno to sve sjediniti u jednu cjelinu kako bi dobilo odgovaraju\u0107u formu i su\u0161tinu. Otuda i, vjerovatno za neke pretenciozna, odrednica \u201eenciklopedija\u201c, me\u0111utim uvidom u literaturu i rje\u010dnike ova odrednica se doima sasvim prikladnim, jer se svi relevantni rje\u010dnici koje smo konsultirali \u2013 Rje\u010dnik bosanskoga jezika<\/em> D\u017eevada Jahi\u0107a, Re\u010dnik srpskohrvatskoga jezika<\/em> Matice srpske i Matice hrvatske, Veliki rje\u010dnik stranih rije\u010di, kratica i izraza<\/em> \u017deljka Klai\u0107a, Leksikon stranih re\u010di i izraza<\/em> Milana Vujaklije itd. \u2013 u definiranju rije\u010di enciklopedija sla\u017eu da je to rije\u010d gr\u010dkog porijekla koja, izme\u0111u ostalog, ozna\u010dava pregledno izlaganje znanosti i umjetnosti u cijelosti ili djelomi\u010dno, obra\u0111eno u organskoj vezi (sistematska enciklopedija) ili po abecednom redu<\/em>. Obzirom na postoje\u0107u tradiciju, u opticaj je bila i odrednica hrestomatija<\/em>, ali kako ova studija pored kriti\u010dkih tekstova, studija, nau\u010dnih i stru\u010dnih radova ima intenciju da predstavi i izbore iz originalnih djela autora, odrednica eniklopedija se pokazala prijem\u010divijom i bolje se uklapala u untarnji sistem cjeline. Tako\u0111er, ona prati i op\u0107i trend u nauci, gdje se sve \u010de\u0161\u0107e, pored op\u0107ih, javljaju i specijalizirane knji\u017eevne enciklopedije, kao \u0161to su recimo: The Oxford Encyclopedia of American Literature \u00a0<\/em>Jaya Parinija i Phillipa W. Leiningera (2004), The Oxford Encyclopedia of British Literature<\/em> Davida Scotta Kastana (2006),Encyclopedia of Gothic Literature<\/em> Mary Ellen Snodgrass (2009),Encyclopedia of African Literature <\/em>Simon Gikandi (2003), \u00a0Encyclopedia of German literature<\/em> Matthiasa Konzetta (2000) i dr.<\/p>\n Enciklopedija sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dke knji\u017eevnosti zami\u0161ljena je u vi\u0161e tomova koji prate dijahroni razvoj ove knji\u017eevne tradicije, od kojih se prva dva ve\u0107 nalaze pred \u010ditaocima. Prvi tom obuhva\u0107a predislamsku tradiciju Bo\u0161njaka <\/em>i knji\u017eevnost na orijentalnim jezicima<\/em>, drugialhamijado literaturu i usmenu knji\u017eevnost<\/em>, tre\u0107i sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dku knji\u017eevnost prve polovice XX vijeka<\/em>, \u010detvrti sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dku knji\u017eevnost drugu polovice XX vijeka<\/em>, peti sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dku knji\u017eevnost u prvim decenijama XXI<\/em>, a u \u0161estom bi se trebala na\u0107i ukupna bibliografija sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dke knji\u017eevnosti.<\/p>\n Radovi odabrani u ovoj Enciklopediji, naro\u010dito studije i kriti\u010dki tekstovi, uzeti su iz dvije vrste izvora i predstavljaju iscrpan vi\u0161egodi\u0161nji istra\u017eiva\u010dki rad s ciljem prikupljanja svega onog \u0161to je do sada ura\u0111eno o sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dkoj knji\u017eevnosti nazna\u010denog perioda, tako da prva vrstu izvora jesu studije publicirane u zasebnim knjigama nazna\u010denih autora ili referentnim periodikama koje su se bavile ovim pitanjima. Za one fenomene i autore o kojima nismo imali nikakvih studija i kriti\u010dkih tekstova potruduili smo se da ih dobavimo kako bi smo zaokru\u017eili cjelinu i dobili uvid u sve fenomene razvoja sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dke knji\u017eevnosti do odlaska Osmnalija sa prostora Sand\u017eaka.<\/p>\n Na samom po\u010detku Prvog toma data je definicija sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dke knji\u017eevnosti kao neupitnog dijela ukupne bo\u0161nja\u010dke knji\u017eevnosti koji ba\u0161tini neke svoje specifi\u010dnosti \u0161to ga \u010dini svojevrsnim podsistemom bo\u0161nja\u010dke knji\u017eevne tradicije. Tako\u0111er, ovom dijelu pripada i studijaTokovi sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dke knji\u017eevnosti do odlaska Osmanlija <\/em>(1396-1912) u kojoj se poku\u0161ava sintetizirati sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dka knji\u017eevnost nazna\u010denoga perioda. Oba teksta dijelovi su prire\u0111iva\u010deve\u00a0 doktorske studije Knji\u017eevnohistorijske i poeti\u010dke osobenosti sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dke knji\u017eevnosti<\/em> odbranjene na Internacionalnome univerzitetu u Novome Pazaru juna 2013. godine.<\/p>\n Poglavlje Predislamska tradicija Bo\u0161njaka<\/em> obuhva\u0107a nekoliko uglavnom kulturolo\u0161kih studija o sand\u017ea\u010dkome srednjovjekovlju. Tekst O dobrim Bo\u0161njanima<\/em> muftije Muamera ef. Zukorli\u0107a prvi puta se objavljuje u ovoj Enciklopediji. Rije\u010d je o\u00a0 novom pogledu na fenomen dobrih Bo\u0161njana i\u00a0 njihovog vjerskog u\u010denja koji se zasniva na dvijema tezama, prvoj koja govori o porijeklu Bo\u0161njaka sa\u00a0 naglaskom na ilirsko-gotski supstrat i drugoj koja dokazuje da su bosanski kristjani, za razliku od bugarskih bogumila te zapadnoevropskih katarena, patarena, albigineza i drugih sli\u010dnih pokreta zasnovanih na neomahinejskim osnovama, svoje u\u010denje bazirali na arijanskome montoeizmu koje je u Bosni do\u0161lo preko Gota. Druga studija akceptirana je iz knjige Sand\u017ea\u010dki bogumili <\/em>Sulejmana Ali\u010dkovi\u0107a koja od svoje pojave 2009. godine ne prestaje da intersira nau\u010dne i \u0161ire \u010ditala\u010dke krugove obzirom, da je prvo \u0161tivo te vrste u potpunosti posve\u0107eno sand\u017ea\u010dkim kristjanima. Fragmenti o ste\u0107cima u Sand\u017eaku<\/em> preuzeti su iz knjige Ste\u0107ci, kultura i umjetnost<\/em> \u0160efika Be\u0161lagi\u0107a; u ovom tekstu su prezentirani dijelovi Be\u0161lagi\u0107eve studije koji se isklju\u010divo odnose na sand\u017ea\u010dke ste\u0107ke. Rad akademika Ibrahima Pa\u0161i\u0107a Etnogeneza sand\u017ea\u010dkih Bo\u0161njaka izme\u0111u nacional-romantizma i pozitivno utemeljene znanosti<\/em> izlagan je na nau\u010dnom simpoziju Historijski i kulturolo\u0161ki procesi u Sand\u017eaku\/Staroj Ra\u0161koj<\/em>koji je odr\u017ean decembra 2010. godine u Prijepolju u organizaciji Bo\u0161nja\u010dke kulturne zajednice i Doma kulture Prijepolje. Stjecajem nesretnih okolnosti, zbornik radova sa tog simpozija jo\u0161 uvijek nije publiciran, a kako je prire\u0111iva\u010d bio jedan od organizatora ovog simpozija to je od akademika Pa\u0161i\u0107a dobio ovaj rad na dalju obradu i pripremu za \u0161tampu. U me\u0111uvremenu je autor isti rad \u0161tamapao u Tutinskom zborniku, tako da \u0107e ovo biti njegovo drugo objavljivanje. Tekst Vjera u Bosni i Hercegovini prije Turaka<\/em> sastavni je dio knjigeIslamizacija <\/em>Bosne i Hercegovine i porijeklo bosansko-hercegova\u010dkih muslimana<\/em> Mehmeda Hand\u017ei\u0107a, prve studije na ovu temu \u0161tampane 1940. godine u Sarajevu. Na koncu, tekst Sand\u017ea\u010dki glagol izrimiti se<\/em>(objavljen u \u010dasopisu Panbo\u0161njak, br, 13) nastoji kroz prizmu rekonstrukcije zna\u010denja jednog neobi\u010dnog i zaboravljenog glagola specifi\u010dnog za Sand\u017eak dati svu uslo\u017enjenost historijskih i kulturolo\u0161kih procesa na ovom podru\u010dju od vremena Ilirka do dana\u0161njice.<\/p>\n Poglavlje Knji\u017eevnost na orijentalnim jezicima<\/em> nastojalo je prikupiti svu dostupnu gra\u0111u o sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dkim autorima na orijentalnim jezicima koja je dostupna na bosanskome i drugim ju\u017enoslavenskim jezicima. Obzirom da se radi o vi\u0161evjekovnom knji\u017eevnoj tradiciji koja se tek u novije vrijeme po\u010dinje valorizirati i, prije svega sa osmanskoga jezika, prevoditi na na\u0161 jezik, kvantitet i kvalitet gra\u0111e o pojedina\u010dnim autorima je neujdna\u010den, te o\u010dekujemo da \u0107e neko naredno izdanje Enciklopedije, usljed istra\u017eivanja koja \u0107e nadamo se uslijediti, biti znatno bogatije kako djelima samih autora tako i stidijama o njima. O nekim od autora imamo samo osnovne biografske i biblografske podatke dok o drugim postoje prijevodi djela i relevantni knji\u017eevnokriti\u010dki sudovi. Od autora koji su nam danas tek povr\u0161no poznati i koji \u010dekaju na nekog strpljivog i pouzdanog orijentalistu jesu Ar\u0161i \u010caki Muhamed, Ahmed Gurbi, Hu\u0161ui, Nimeti i Muhamed Emin Serdarevi\u0107 iz Novoga Pazara, Jahja Ta\u0161lid\u017eali i Hilmi b. Husein Taslid\u017eak iz Pljevalja, te \u0160ehdi Osman Kadi\u0107 Bjelopoljak. Podatke o njima prenosimo iz djela Bo\u0161njaci i Hercegovci u islamskoj knji\u017eevnosti<\/em> Safvet-bega Ba\u0161agi\u0107a, Knji\u017eevnost naroda BiH na orijentalnim jezicima<\/em> Hazima \u0160abanovi\u0107a, Knji\u017eevni rad bosansko<\/em>-hercegova\u010dkih <\/em>Muslimana <\/em>Mehmeda Hand\u017ei\u0107a, te radova Enesa Pelidije, Smaila Bali\u0107a, Senada Mi\u010dijevi\u0107a, Dragane Kujovi\u0107 i Ismeta Bu\u0161atli\u0107a. O nekolicini drugih autora u Enciklopediji donosimo dulje studije i izbore iz djela. Ep Ljepota i srce<\/em> Ahmeda Valija preveo je sa turskog dr. Adnan Kadri\u0107, te u zasebnoj knjizi isti \u0161tampao uz respektnu nau\u010dnu studiju o Valiju i njegovom djelu. U Enciklopediji smo akceptirali ve\u0107i dio Kadri\u0107eve studije kao i izbor iz Valijevog djela. Djelom Ahmeda Hatema Bjelopoljaka bavili su se Mirza Sarajki\u0107 sa Odsjeka orijentalistke Filozofskog fakulteta u Sarajevu i Sabaheta Ga\u010danin sa Orijentalnog instituta u Sarajevu. Njihove studije kao i prijevode i prepjeve Hatemovih pjesama preuzeli smo iz \u010dasopisa Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. Zaim Azemovi\u0107 je zaslu\u017ean za otkri\u0107e jo\u0161 jednog sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dkog divanskog pjesnika Davuda Ganiju, te smo poeziju ovog autora kao i uvodne tekstove o njegovom djelu preuzeli iz knjige Davud Ganija<\/em> Pjesme ljubavi i zahvalnosti prema Stvoritelju<\/em> koju su priredili Azemovi\u0107 i Mujo Denjiz. Ovom dijelu pridodali smo i studiju Omera Mu\u0161i\u0107a o u\u017ei\u010dkom \u0161ejhu Muhamedu U\u017ei\u010daninu koji pripada sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dkom kulturno-povjesnome krugu; studija je preuzeta iz Priloga za orijentalnu filologiju iz davne 1950. godine.<\/p>\n Drugi tome enciklopedije obuhva\u0107a sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dku alhamijado literaturu i usmenu knji\u017eevnost. Obzirom da su djela alhamijado autora pisana na bosanskome jeziku te svojom strukturom i namjenom bila prisutna u svakodnevnom \u017eivotu Bo\u0161njaka, i literatura o ovom dijelu sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dke knji\u017eevnosti je obimnija i skoro o svim autorima imamo vi\u0161e informacija. Autori su poredani hronolo\u0161kim slijedom i u odrednicama su dati izbori iz njihovih djela kao i knji\u017eevnohistorijske studije o tim djelima. Divan<\/em> mula Sulejmana Tabakovi\u0107a je prvi i do sada jedini puta objavljen 1992. godine, imaju\u0107i u vidu va\u017enost ovog najstarijeg sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dkog alhamijado djela i raritetnost izdanja koje se skoro ne mo\u017ee na\u0107i ni u bibliotekama, u enciklopediji donosimo Tabakovi\u0107ev Divan <\/em>ili Kasidu dobar zeman prokasa<\/em>, kao i, nakon kona\u010dnog razrje\u0161enja autorstva, njegov spjev Ibrahim terzija<\/em>. Tako\u0111er, odlu\u010dili smo se i da prenesemo tekst dr. Safeta Band\u017eovi\u0107a o Sulejmanu Tabakovi\u0107u, koji je do sada jedini autorski tekst o ovom pjesniku. O drugom velikom sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dkom alhamijado pjesniku Ibrahimu Pa\u010darizu Bio\u010daku malo se vi\u0161e znalo u nau\u010dnim krugovima nego u narodinim, dok je kod Tabakovi\u0107a obratna situacija, te je stoga o njemu napisano i nekoliko kvalitetnih radova autora Alije Bejti\u0107a, Sabahete Gad\u017eo i Saita \u0160aboti\u0107a koje, uz Bio\u010dakovu Kasidu<\/em>, donosimo u Enciklopediji. Svjesni smo da \u0107e u budu\u0107nosti Bio\u010dakovo djelo biti jo\u0161 ozbiljnije tretirano i vjerujemo da \u0107e neko od istra\u017eiva\u010da posvetiti vi\u0161e pa\u017enje ovom autoru obzirom da u Arhivu Gazi Husrev-begove bibloteke postoji med\u017emua u kojoj se nalazi vi\u0161e do sada neobjavljenih Bio\u010dakovih ilahija i kasida.\u00a0 Hafiz Salih Ga\u0161evi\u0107 i Arif Sarajlija dva su najpoznatija sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dka alhamijado autora, za\u010detnici \u017eanra mevluda u bo\u0161nja\u010dkoj knji\u017eevnosti, te smo, smatramo s razlogom, poprili\u010dan broj strana posvetili njihovom djelu. Sarajlija je pored Mevluda, autor i manje poznatog djela Dinski nasihati na bosanskome jeziku<\/em> koje je do\u017eivjelo samo jedno lokalno izdanje sa skromnom opremom, vi\u0161e koncipirano kao vjerski ud\u017ebenik, zbog toga smo se odlu\u010dili da izvr\u0161imo ponovnu transkripciju teksta sa arebice i zanemarimo ovo dosta sumnjivo izdanje. O Ga\u0161evi\u0107evom djelu donosimo studije akademika Alije D\u017eogovi\u0107a i Bajra Agovi\u0107a, dok smo, usljed nepostojanja nikakvog teksta o Sarajliji za ovu priliku napisali kratku prire\u0111iva\u010dku bilje\u0161ku. Oko autorstva pjesme Car Mustafa nastade<\/em> dugo je vladala fama me\u0111u istra\u017eiva\u010dima, me\u0111u kojima je bilo onih koji su tvrdili da ista pripada opusu mula Sulejmana Tabakovi\u0107a ali su preovla\u0111avala mi\u0161ljenja da je rije\u010d o nepoznatom autoru, te je ova pjesma kao takva i tretirana u dosada\u0161njim antologijama i hrestomatijama bo\u0161nja\u010dke alhamijado literature. Alen Kalajd\u017eija u knjizi Refleksi jata u bosanskome alhamijado pjesni\u0161tvu<\/em> razrje\u0161uje sve dileme i iz postoje\u0107e gra\u0111e utvr\u0111uje da ova pjesma pripada Mehmedu \u0106atibu Bjelopoljcu, te je u Enciklopediji kao takvu i tretiramo. U Enciklopediji su tretirana jo\u0161 dva alhamijado pjesnika poznog perioda Nazif-ef. \u0160u\u0161evi\u0107 i \u0160erif ef. \u0160a\u010di\u0107. Djela oba autora publicirana su tek u novijem periodu, te se ovdje donose prema tim izdanjima.<\/p>\n Zahvaljuju\u0107i s jedne strane grandioznosti, a sa druge neumornosti istra\u017eiva\u010da, prije svega Huseina Ba\u0161i\u0107a, sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dka usmena knji\u017eevnost je najistra\u017eeniji dio na\u0161e knji\u017eevne ba\u0161tine, te je u ovom poglavlju Enciklopedije bilo najte\u017ee izvr\u0161it odabir reprezentativnih studija i tekstova. Odlu\u010dili smo se za one studije koje ponajvi\u0161e govore o fenomenima sand\u017ea\u010dakobo\u0161nja\u010dke usmene knji\u017eevnosti triju osnovnih \u017eanrova, te iz epike donosimo radove Huseina Ba\u0161i\u0107a, Alberta Lorda, Aloisa Schmausa i Enesa Kujund\u017ei\u0107a, iz epike Muniba Maglajli\u0107a, Nake Nik\u0161i\u0107, Ismeta Rebronje i Isaka Kalpa\u010dine, te izvadak o sand\u017ea\u010dkim hi\u0107ajama Fahrije Hod\u017ei\u0107. U izboru tekstova, tako\u0111er smo imali jako strog izbor i usredsredili se na najrefrentnije izvore, knjige prire\u0111iva\u010da: Huseina Ba\u0161i\u0107a, Muniba Maglajli\u0107a, \u0110enane Buturovi\u0107, Koste Hermanna, Hamdije \u0160ahinpa\u0161i\u0107a, Ai\u0161e Softi\u0107, Fahrije Hod\u017ei\u0107, Zumbera Muratovi\u0107a i Huseina Derdemeza.<\/p>\n Obzirom da je rije\u010d o, kako rekosmo, grandioznom poduhatu, te da smo imali usud samostalno raditi na prva dva toma edicije, smatramo da je sve do sada postignuto samo po\u010detak ozbiljnog sistemati\u010dnog prou\u010davanja sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dke knji\u017eevne tradicije kao nedjeljivog dijela bo\u0161nja\u010dke knji\u017eevnosti te da \u0107e naredni projekti, u kojima \u0107e nadamo se \u00a0u\u010destvovati vi\u0161e istra\u017eiva\u010da, knji\u017eevnih histori\u010dara i teoreti\u010dara knji\u017eevnosti, tek pokazati svu i kvantativnu i kvalitativnu vrijednost ove literature, kao i uslo\u017enjenost svih procesa kojima se ona kretala.<\/p>\n Jahja Fehratovi\u0107<\/strong> ,\u00a0Uvodna rije\u010d Enciklopediji sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dke knji\u017eevnosti, <\/em>Enciklopedija sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dke knji\u017eevnosti, Tom 1, str 23-29., Svjetski Bo\u0161nja\u010dki Kongres \u2013 SBK\/El-Kelimeh, Novi Pazar 2014.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" dr. Jahja Fehratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":125,"featured_media":146170,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10196],"tags":[],"class_list":{"0":"post-146169","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-pera-nasih-autora"},"yoast_head":"\n![\"enciklopedija](\"http:\/\/sandzackaknjizevnost.com\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/enciklopedija-sandzackobosnjacke-knjizevnosti-naslovnica.jpg\")
<\/p>\n