{"id":145700,"date":"2015-11-16T16:32:41","date_gmt":"2015-11-16T15:32:41","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=145700"},"modified":"2015-11-16T16:32:41","modified_gmt":"2015-11-16T15:32:41","slug":"karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/","title":{"rendered":"Karakter, vjera moral i mentalitet Bo\u0161njaka Sand\u017eaka s osvrtom na ro\u017eajske Bo\u0161njake"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/p>\n

Dr. Haris HAD\u017dI\u0106: Bo\u0161njaci Sand\u017eaka, kao pripadnici vjere islama (kao uostalom i svi muslimani svijeta), su jo\u0161 od malih nogu, kroz mektebe, ili kroz vaspitanje koje su dobijali od svojih roditelja, u\u010dili i znali da treba da vole ne samo Muhammeda, a.s. kao najmilijeg Allahovog roba i poslanika, nego i sve druge Allahove Poslanike, jer je vjera Islam prenesena ljudskom rodu preko svih njih od Adema a.s., do Muhammeda a.s., i ta vjera je odgajala posebne ljude, posebnu kulturu, poseban karakter, i poseban pogled na svijet.<\/strong><\/p>\n

ABSTRAKT: <\/b>U ovom radu autor obra\u0111uje najosnovnije odlike i specifi\u010dnosti Bo\u0161njaka Sand\u017eaka, s posebnim akcentom na ro\u017eajske Bo\u0161njake. Autor pi\u0161e o karakteru, vjeri, moralu i mentalitetu, kao kulturolo\u0161ko-civilizacijskim odlikama Bo\u0161njaka koji \u017eive na spomenutom prostoru.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di: <\/b>Vjera, karakter, moral, mentalitet, Sand\u017eak, Ro\u017eaje.
Kada govorimo o karakteru, vjeri, moralu i mentalitetu Bo\u0161njaka Sand\u017eaka, neophodno je da pri tom po\u010dnemo od sagledavanja historijskog i duhovnog identiteta Bo\u0161njaka, ne samo na prostorima Sand\u017eaka, nego i \u010ditavog Balkana, a tu prije svega mislimo na Bo\u0161njake Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Srbije Crne Gore i Kosova… jer su oni dio jedinstvenog nacionalnog, etni\u010dkog, kulturnog i civilizacijskog identitata bo\u0161nja\u010dkog korpusa, jo\u0161 od vremena njihovog nastanka u doba Osmanske imperije, pa do na\u0161ih dana. Ove karakterne i identitetske osobine Bo\u0161njaka u skladu su sa formiranjem njihovog posebnog pogleda na svijet i njihovog posebnog na\u010dina \u017eivota i rada.
\u201eBo\u0161njaci (Muslimani), su tokom svoje historije, u svom karakternom i mentalnom bi\u0107u, kao i u drugim sferama duhovnosti, vrlo umjesno, sintetizovali civilizacijske domete svoje historije i tradicije sa dometima Isto\u010dne i Zapadne civilizacije\u201c.[1]<\/a><\/sup> Nisu Bo\u0161njaci bili imuni od uticaja drugih religija ili drugih pogleda na svijet, ali su u takvom susretu kultura i civilizacija odabirali ono \u0161to je korisno i humano i sna\u017eno \u010duvali svoj identitet i tako opstali do dana\u0161njih dana.
Naravno da je vjera islam izvr\u0161ila najve\u0107i uticaj na formiranje svih karakternih i mentalitetskih osobina kod svih Bo\u0161njaka, zato je naro\u010dito neophodno podrobno sagledati ove \u201ebo\u0161nja\u010dke\u201c osobine svih, a ne samo npr. ro\u017eajskih, tutinskih, bihorskih, pe\u0161terskih itd., Bo\u0161njaka, kroz prizmu vjere islama, odnosno islamske kulture i civilizacije.
Islamsko u\u010denje, dijeli \u010dovjekove osobine (ahlak) na dvije grupe: dobre i lo\u0161e (ahlaki-hamide i ahlaki-zemime). [2]<\/a><\/sup>Svaki musliman i muslimanka treba da se svom snagom bore da oplemene svoje srce lijepim i pozitivnim svojstvima i da ga, po svaku cijenu o\u010diste i za\u0161tite od svih negativnih osobina. Za postizanje ovog cilja od posebne je va\u017enosti upu\u0107ivati Allahu, d\u017e.\u0161. dove i moliti Ga za pomo\u0107 na ovom putu. I Muhammed, a.s., iako je imao najsavr\u0161eniji ahlak-moral, molio je Allaha, d\u017e.\u0161. da ga uputi na pravi put, da mu pomogne da bude najljep\u0161eg pona\u0161anja i najljep\u0161e \u0107udi, da vidi kakve stvari u su\u0161tini jesu, a ne kako mu se pri\u010dinjavaju itd.
Od kolike su va\u017enosti, u islamskom u\u010denju, pozitivne osobine (ahlaki-hamide) mo\u017eemo vidjeti i zaklju\u010diti iz narednih Kur\u2019anskih ajeta i Muhamedovih, a.s. hadisa. Naime, na vi\u0161e mjesta u Kur'ani-kerimu i u brojnim hadisima Muhammeda, a.s. vidi se da je ahlak \u010dvrsto vezan uz iman-ispravno vjerovanje. Kada je neko upitao Muhammeda a.s.- \u0160ta je to iman, on mu je odgovorio: \u00bbIman je strpljivost i dare\u017eljivost\u00ab. Jednom je prilikom rekao svojim ashabima: \u00bbDa vas nau\u010dim koja su svojstva najbolja i za ovaj svijet i za Ahiret-budu\u0107i svijet: posjetiti onoga ko je tebe napustio; dati onome ko tebi ne daje; oprostiti onome ko ti je nasilje u\u010dinio\u00ab.
\u00bbKao \u0161to je du\u0161a u tijesnoj i neposrednoj vezi sa srcem, tako je i iman u neraskidivoj vezi sa srcem i sa du\u0161om. \u010cija du\u0161a preseli sa svjetlom imana, ona \u0107e sretno pro\u0107i kroz Alemi-berzah (tj. vrijeme od \u010dasa smrti do \u010dasa op\u0161teg pro\u017eivljenja, Sudnjeg dana), a na Ahiretu \u0107e u\u017eivati vje\u010dnu sre\u0107u\u00ab.
\u00bbKo je lijepog ahlaka ja mu jam\u010dim mjesto u D\u017eennetu\u00ab, \u00bbZaista \u0107e mi biti najmiliji i najbli\u017ei na Sudnjem danu oni koji su najljep\u0161eg ahlaka\u00ab, \u00bbZaista \u0107e musliman sa lijepim ahlakom dobiti u D\u017eennetu dered\u017eu (stepen, po\u010dast) onoliku koliku \u0107e dobiti i onaj \u0161to je neprestano danju postio, a no\u0107u ibadetio\u00ab.[3]<\/a><\/sup>
Tako\u0111er, \u00bbPo islamskom u\u010denju se nare\u0111uje i nagra\u0111uje svako dobro\u010dinstvo, pobo\u017enost, bogobojaznost, dare\u017eljivost, strpljivost, pouzdanost, blagost, dobronamjernost, predusretljivost, saosje\u0107ajnost, skromnost, marljivost, hrabrost, istinoljubivost, pravi\u010dnost, razumijevanje, sloga itd., a zabranjuje se i ka\u017enjava: bezvjerstvo, podlost, oholost, licemjerstvo, smutnja, ogovaranje, podmetanje, krivokletstvo, potvora, nestrpljivost, zavidnost, kukavi\u010dluk, mr\u017enja, la\u017e, pronevjera, nerad, zloupotreba, lijenost itd. Sva ova svojstva stavljena su na svoje pravo mjesto i me\u0111u njima postoji o\u0161tra granica\u00ab.[4]<\/a><\/sup>
Imaju\u0107i ovakvu kur'ansko hadisku podlogu, svaki musliman, a time i Bo\u0161njak kao pripadnik Islama, izgra\u0111ivao je svoju moralnu li\u010dnost i svoj karakter te svoje ljudske, humane, duhovne, kulturne i druge civilizacijske odlike. On je tu neminovno imao za uzora Allahovog Poslanika Muhammeda, a. s., prema kojem je razvio posebnu i nemjerljivu ljubav, pa je i nastojao da svoje pona\u0161anje uskladi sa pona\u0161anjem svog uzora, shodno kur'anskom ajetu: \u201eVi u Allahovom poslaniku imate najbolji primjer\u201c [5]<\/a><\/sup><\/p>\n

Bo\u0161njaci Sand\u017eaka, kao pripadnici vjere islama (kao uostalom i svi muslimani svijeta), su jo\u0161 od malih nogu, kroz mektebe, ili kroz vaspitanje koje su dobijali od svojih roditelja, u\u010dili i znali da treba da vole ne samo Muhammeda, a.s. kao najmilijeg Allahovog roba i poslanika, nego i sve druge Allahove Poslanike, jer je vjera Islam prenesena ljudskom rodu preko svih njih od Adema a.s., do Muhammeda a.s., i ta vjera je odgajala posebne ljude, posebnu kulturu, poseban karakter, i poseban pogled na svijet.
Zato je vjera ta koja je vaspitavala Bo\u0161njake, prije svega kroz kur\u2019anska kazivanja kroz koja se iznose i osobine onih poslanika koji su djelovali prije posljednjeg poslanika Muhammeda, a.s., jer, Poslanici su kod Allaha najodabraniji ljudi, oni su imali najbolja svojstva, najbolje manire, najbolje pona\u0161anje, najbolji moral koji uop\u0161te mo\u017ee imati ljudsko bi\u0107e. Svaki musliman je svjestan da treba da bude zadovoljan i da neprekidno zahvaljuje Stvoritelju, \u0161to ga je uputio na pravi put i \u0161to pripada vjeri Islamu a ne pripada nekoj krivoj vjeri i zabludi, \u0161to je naro\u010dito od Bo\u0161njaka tra\u017eilo da budu najbolji, prije svega, Bo\u017eiji robovi, a potom to zna\u010di i najbolji ljudi, najbolji kom\u0161ije, roditelji, o\u010devi, sinovi, ro\u0111aci, bra\u0107a, sestre i sl.
Svaki Allahov, d\u017e.\u0161., poslanik je imao svoje sljedbenike, svoj ummet, a muslimani koji su \u017eivjeli u doba Muhammeda, a. s., i svi kasniji muslimani, kao i mi Bo\u0161njaci danas, a i oni koji \u0107e do\u0107i poslije nas, smo sljedbenici \u2013 tj. ummet Muhammeda, a.s. Zato je na\u0161a du\u017enost da najvi\u0161e i volimo poslanika \u010diji smo ummet i da slijedimo njegove upute, a on \u0107e za uzvrat biti na\u0161 zagovornik-\u0161efaad\u017eija kod Allaha, d\u017e. \u0161., na Sudnjem danu i moli\u0107e Ga da nam oprosti grijehe i da lak\u0161e polo\u017eimo ra\u010dun za sve ono \u0161to smo radili na ovome svijetu.
Ima mnogo ajeta i hadisa koji govore o obavezi muslimana da vole svog pejgambera Muhammeda a. s., a koji su slu\u017eili kao \u0161tivo, uputa i imperativ Bo\u0161njacima. Allah d\u017e. \u0161., ka\u017ee: \u201eReci (Muhammede): \u2019Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas \u0107e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti a Allah pra\u0161ta i samilostan je\u201c <\/b>.[7]<\/a><\/sup>
U hadisu koji prenosi Send\u017eiri, [7]<\/a><\/sup>Muhammed a.s. je rekao \u201eKo o\u017eivljava moj sunnet \u2013 on me voli, a ko mene voli \u2013 bi\u0107e sa mnom u D\u017eennetu\u201c. <\/b>Tako\u0111er, Allahov Poslanik Muhammed, a. s., je insistirao da svaki musliman dobro odgaja svoju djecu, da ih u\u010di da vole svoju vjeru i da vole Allahovog Poslanika, a.s., jer samo tako \u0107e biti odgajana kao pravi pripadnici ummeta i samo tako \u0107e biti korisni \u010dlanovi dru\u0161tva i posti\u0107i spas i na ovome i na budu\u0107em svijetu. On je rekao: \u201eVa\u0161u djecu odgojite da imaju ove sifate (svojstva): da vole Poslanika, da vole njegovu porodicu \u2013 Ehlu\u2019l-bejt, da u\u010de Kur\u2019an, da znaju u\u010diti Kur\u2019an\u201c. Jer na drugom mjestu Allahov poslanik je takodje rekao: Ku\u0107a u kojoj se u\u010di Kur\u2019an, ona svijetli u kosmosu kao nama zvijezde, tako one svijetle\u201c. <\/b>[8]<\/a><\/sup> <\/p>\n\n\n\n
\"\"
Gani\u0107a kula – Ro\u017eaje<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Kada pripadnik ummeta, musliman, dakle, i Bo\u0161njak, zavoli svog Pejgambera on onda voli sve ljude jer su svi oni Allahova, d\u017e. \u0161., stvorenja, zato nastoji da ih uputi na pravi put jer osje\u0107a sa\u017ealjenje, samilost, merhamet, ljubav, po\u0161tovanje i sve druge ljudske pozitivne obzire prema njima. Tada \u010dovjek postaje pravi mu\u2019min pa pravilno shvata i svoju misiju na ovome svijetu i pravilno razumije i po\u0161tuje i \u010duva svoju zajednicu i svoje instituciju. Sve ovo je posljedica pravilnog shvatanja vjere i ispravnog imana.
U jednom hadisu Poslanik islama ka\u017ee: \u201eKo cijepa d\u017eemat i pravi razdor i umre u takvom stanju, umre smr\u0107u d\u017eahilijjeta\u201c<\/b>[9]<\/a><\/sup> , ne dakle smr\u0107u vjernika \u2013 muslimana, nego d\u017eahila \u2013 neznalice, nevjernika.
Ljubav prema Allahovom Poslaniku, a. s., obavezno podrazumijeva i potpunu pokornost njegovim naredbama, njegovom sunnetu, kao i naravno i naredbama Kur\u2019ana, a. \u0161. Samo ako se vjernik potpuno i bezpogovorno pokorava onome koga voli on ga tek tada u pravom smislu voli, po\u0161tuje, slu\u0161a i izvr\u0161ava njegove naredbe i preporuke. A Allah, d\u017e. \u0161., u svojoj Knjizi poslatoj ljudima i d\u017einnima ka\u017ee: \u201eKad Allah i Poslanik odrede jednu stvar, kad se naredi, ni vjernik ni vjernica koji pripadaju islamu, koji su muslimani, nemaju pravo svog mi\u0161ljenja ni izbora\u201c. <\/b>[10]<\/a><\/sup>
Muslimani stalno treba da imaju na umu koliko je s druge strane Poslanik, a. s., volio svoj ummet, pa je stalno upozoravao da se klonimo nevaljalih stvari, a da radimo samo ono \u0161to je dobro i korisno kako za muslimane tako i za sve ljude kao Allahova, d\u017e. \u0161., stvorenja. On je \u010dak i na svojoj samrti, kao i tokom \u010ditavog poslanstva, stalno upozoravao na me\u0111usobnu ljubav vjernika, na njihove obaveze prema sebi, prema drugim ljudima, prema Allahu, d\u017e. \u0161., prema zajednici muslimana, prema kom\u0161ijama, prema rodbini, prema porodici, prema \u017eenama… Naro\u010dito je brinuo o namazu i isticao njegovu va\u017enost, a uz namaz je tra\u017eio da se pazi i \u010duva porodica, akreba, roditelji, djeca i sva\u010diji hak i pravo. U jednom hadisu Poslanik ka\u017ee: \u201e\u010cuvajte mi namaz i pazite na svoju ku\u0107nu \u010deljad, na svoju djecu\u201c. [11]<\/a><\/sup> O namazu je takodje rekao: \u201eNamaz je stub vjere, ko ga napusti, napustio je vjeru\u201c. O me\u0111usobnoj ljubavi i po\u0161tovanju muslimana je rekao: Nemojte se dijeliti, jer oni prije vas su se pocijepali pa su propali\u201c. <\/b>[12]<\/a><\/sup> Tako\u0111er je rekao: \u201cNe smije \u010dovjek ostaviti svoga brata vi\u0161e od tri dana da s njim ne govori\u201c.<\/b>[13]<\/a><\/sup>
U cilju sje\u0107anja i ljubavi prema Allahovom Poslaniku, a.s., spada i obilje\u017eavanje mevluda \u2013 ro\u0111enja Muhammeda, a. s. Da bi smo pravilno shvatili svoju vjeru u na\u0161e vrijeme, treba da potpuno po\u0161tujemo sunnet, to jest rije\u010di i djela na\u0161eg Pejgambera, da se podsjetimo na njegov \u017eivot i njegovo vrijeme. Samo u tom slu\u010daju \u0107e nam Allah, d\u017e. \u0161., dati mo\u0107 rasu\u0111ivanja i mo\u0107 pravilnog shvatanja, tj. sposobnost razlikovanja dobra od zla, pravog puta od stranputice. Uz po\u0161tovanje na\u0161eg Pejgambera, a. s., i njegovog sunneta, pove\u0107a\u0107emo svoj iman i biti bolji insani.. To je poruka mevluda i zato se on obilje\u017eava i u na\u0161e vrijeme. Obilje\u017eavanjem mevluda o\u017eivljava se sje\u0107anje, biografija i sunnet Resulullaha, a.s., pa shodno gore citiranom hadisu: \u201eKo o\u017eivljava moj sunnet \u2013 on me voli, a ko mene voli \u2013 bi\u0107e sa mnom u D\u017eennetu\u201c. <\/b>Dakle, mi ne slavimo mevlud, nego ga obilje\u017eavamo sje\u0107anjem na voljenog Poslanika, a.s. A onaj ko \u017eeli biti pravi vjernik, on se u svemu mora ugledati na Poslanika, a. s., mora se uzdignuti i \u010dvrsto kora\u010dati njegovom stazom. Dakle, ako imamo u vidu ovu \u010dinjenicu uticaja vjere na izgradnju bo\u0161nja\u010dke li\u010dnosti, onda \u0107e nam biti jasniji i mentalitet, i moral, i humanost i pogled na svijet svih muslimana svijeta, pa time naravno i Bo\u0161njaka na\u0161ih prostora. <\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Neke od najva\u017enijih, pozitivnih karakternih osobina Bo\u0161njaka Ro\u017eaja<\/b><\/center><\/p>\n

Smatramo da je veoma va\u017eno da o konkretnim, prije svega karakternim osobinama Bo\u0161njaka Ro\u017eaja, iznesemo stanovi\u0161te, upravo kroz opis ovih osobina, datih kroz nau\u010dnu prizmu doktora Halila Kala\u010da, koji u Ro\u017eajama u\u017eiva zna\u010dajno uva\u017eavanje i po\u0161tovanje, a koji nije neki \u201eprakti\u010dni vjernik\u201c, ali je ba\u0161 zbog toga njegovo mi\u0161ljenje, kao \u201eobjektivno\u201c, relevantno jer je i on kao \u010dovjek koji nije \u201eanga\u017eovani vjernik\u201c pravilno shvatio da je uticaj vjere Islama imao i ima presudnog zna\u010daja na formiranje li\u010dnosti Bo\u0161nja\u010dkog \u010dovjeka u ovom dijelu Sand\u017eaka, Crne Gore, pa i \u0161ire. Dakle, doktor Kala\u010d vrlo ispravno primje\u0107uje da su \u201eislamsko u\u010denje, evropsko (slovensko) porijeklo, i historijsko trajanje\u201c[14]<\/a><\/sup> , oformili bo\u0161nja\u010dki narod, vrlo prepoznatljivih, etni\u010dkih, eti\u010dkih, karakternih i drugih osobenosti – Bo\u0161njake (Muslimane), na prostorima Balkana, pa i Crne Gore, a to zna\u010di i Sand\u017eaka, BiH i sl. Doktor Kala\u010d dalje isti\u010de da su na formiranje Bo\u0161njaka (Muslimana), pored pomenuta tri osnovna, uticali i brojni drugi faktori. Naime, po njegovom potpuno prihvatljivom mi\u0161ljenju Bo\u0161njaci su u svom bi\u0107u sintetizovali svoju historijsku tradiciju \u017eivota na Balkanu i islamsko u\u010denje. Jer, nastavlja on, u\u010denja koja su postojala na Balkanu, prije dolaska islama, (katolicizam, pravoslavlje, bogumilstvo) imala su svoje specifi\u010dnosti i vrijednosti, koje su imale uticaja na historijsku tradiciju predaka dana\u0161njih Bo\u0161njaka, na prostorima gdje su \u017eivjeli i gdje, danas, \u017eive. Njima je bilo najprirodnije da Islam postane njihova religija, koja na najkvalitetniji na\u010din objedinjuje, sve njima prihvatljivo, iz naprijed pomenutih u\u010denja. Ovdje bi smo u nekoliko dopunili mi\u0161ljenje autora Kala\u010da tako \u0161to bi smo dodali da, pored primjesa slavenskog porijekla, Bo\u0161njaci u zna\u010dajnom dijelu imaju i ilirskog genetskog-nasljednog materijala u svom porijeklu, \u0161to su u tom smislu pokazala najnovija istra\u017eivanja profesora Ibrahima Pa\u0161i\u0107a iz Sarajeva koji je odbranio doktorsku disertaciju na temu: \u201cPredslavenski korijeni Bo\u0161njaka na Balkanu\u201d.
No, kao rezultat toga, isti\u010de dalje Kala\u010d, nastale su duhovne osobenosti ovog naroda, koje ih \u010dine vrlo prepoznatljivim, razli\u010ditim od drugih naroda na prostorima Balkana i \u0161ire, ali i njima sli\u010dnim. Prepoznatljive su njihove: etni\u010dke, eti\u010dke, karatakterne, mentalne i druge osobenosti. Te osobenosti predstavljaju manifestaciju njihove duhovnosti i historijskog postojanja, na ovim prostorima, potvr\u0111uju da se radi o narodu evropskog porijekla, prepoznatljivog historijskog, duhovnog i svakog drugog identiteta, tj. da se radi o pripadnicima islama.
U nastavku ovog poglavlja \u0107emo navesti nekoliko ajeta i hadisa, upravo da bi smo potkrijepili stavove doktora Halila Kala\u010da, a koje on nije iznio u svom radu, na koji se mi ovdje pozivamo. <\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Merhamet<\/b><\/center><\/p>\n

U vezi sa merhametom, kao moto mo\u017eemo citirati ajet, to jest navesti citat iz Kur\u2019ana: \u201eOnoga ko se bude Allahu pokoravao i uz to dobra djela \u010dinio, toga \u010deka nagrada kod Gospodara njegova, takvi se ne\u0107e ni\u010dega bojati i ni za \u010dim ne\u0107e tugovati.\u201c [15]<\/a><\/sup> Ili hadis – rije\u010di Poslanika, a.s.: \u201eKo olak\u0161a vjerniku jednu tegobu na ovom svijetu, Allah d\u017e. \u0161. \u0107e njemu olak\u0161ati tegobu na Sudnjem danu. Ko olak\u0161a i pomogne siromahu Allah, d\u017e. \u0161. \u0107e njemu olak\u0161ati i pomo\u0107i i na ovom i na budu\u0107em svijetu. Ko pokrije mahanu jednog muslimana, Allah, d\u017e. \u0161., \u0107e pokriti njegovu mahanu na oba svijeta. Allah, d\u017e. \u0161., je u pomo\u0107i i poma\u017ee svog roba sve dotle dok Njegov rob bude u pomo\u0107i svome bratu\u201c.[16]<\/a><\/sup>
Doktor Halil Kala\u010d, u vezi sa merhametom isti\u010de vrlo va\u017ene stvari i posve\u0107uje mu vrlo \u0161irok osvrt. Jer, po njemu, a to i jeste su\u0161tina stvari, najva\u017enija, prepoznatljiva i najuzvi\u0161enija eti\u010dka, karakterna i mentalna karakteristika (osobenost) ovog naroda i na prostorima Crne Gore, (dakle i Sand\u017eaka i Ro\u017eaja, moja primjedba), je merhamet. Ona je, u stvari, vodilja njihovog eti\u010dkog, karakternog, i mentalnog sklopa li\u010dnosti. Predstavlja sintezu i manifestaciju najuzvi\u0161enijih psiholo\u0161ko-mentalnih osobenosti ovog naroda.
Rije\u010d merhamet, Kala\u010d tuma\u010di kao rije\u010d koja je orijentalnog porijekla, \u010diji se prijevod ne mo\u017ee iskazati sa jednom rije\u010dju na ju\u017enoslovenskim jezicima. Jedino, smatra on, kada se ona opisno prevede, mo\u017ee se re\u0107i da je merhamet \u2013 dobro\u010dinstvo kao milosrdnost, dobrota kao milost, dobrota kao samilost. Ona osoba koja posjeduje merhamet najvi\u0161eg stepena, je dobro\u010dinitelj, dobrotvor. Merhametli je ona li\u010dnost koja je topla srca, tolerantna. Ovu osobinu prate druge pozitivne osobine kao \u0161to su: milosr\u0111e, milostivost, samilost. Merhamet podrazumijeva dobrotu, dobro, dobro\u010dinstvo na uzvi\u0161en na\u010din i bez obaveze uzvra\u0107anja, ali
zahtijeva obavezu umno\u017eavanja i \u0161irenja dobra, dobrote i dobro\u010dinstva. Merhamet je \u010dinjenje dobra, pospje\u0161ivanje dobrih djela, kao jedne od najve\u0107ih zapovijedi islama. \u00bb\u0160to se ti\u010de onih koji se bore na na\u0161em putu, sigurno \u0107emo ih mi voditi na\u0161im stazama. Zaista je Allah sa onima \u0161to \u010dine dobra djela zadovoljan\u00ab. Ovdje bi smo, na Kala\u010devu konstataciju, jo\u0161 dodali to da rije\u010d merhamet poti\u010de od arapskog glagola rahime \u2013 smilovati <\/i>se, a \u0161to, onda i zna\u010di samilost, te da etimolo\u0161ki rahime <\/i>poti\u010de od arapske rije\u010di rahm- materica, <\/i>a \u0161to opet ima veze sa milo\u0161\u0107u i pa\u017enjom, kao \u0161to materica ima veze sa pa\u017eljivom za\u0161titom ploda koji se u njoj razvija, a iz istoga korijena je i rahmet – milost.
Autor dalje isti\u010de da se ova karakterna osobenost stvarala tokom historije Bo\u0161njaka.
Ona se stvarala i razvijala, intenzivno, u islamskom periodu njegovog postojanja. Prirodno je i to kako autor i isti\u010de, da su i druga vjerska u\u010denja, bogumilsko, hri\u0161\u0107ansko (katolicizam, pravoslavlje), sa kojima su se Bo\u0161njaci susretali, tako\u0111er, potencirala i potenciraju, u svojim normama, dobro\u010dinstvo, \u0161to je imalo uticaja na stvaranje \u201ekulture milosr\u0111a\u201c kod Bo\u0161njaka. Tako su bogumili posjedovali, nagla\u0161enu karakteristiku dobro\u010dinstva i nenasilja. Vjerovatno ih je ta karakterna osobina, u tom vremenu, razlikovala od drugih (pa su progonjeni i progla\u0161avani za jeres). Bogumil (\u010dovjek Bogu mio), najsli\u010dniji je \u010dovjeku koji je Bogu predan (musliman). A merhamet je dobro\u010dinstvo tog bogumila, odnosno muslimana, u\u010dinjeno iz svijesti o dobru, koje islamsko u\u010denje nagla\u0161eno potencira. Danas i savremena humana i ljudska misao, eksplicitno potencira i zahtijeva dobro i dobro\u010dinstvo, \u0161to je izra\u017eeno u brojnim dokumentima Ujedinjenih nacija, Evropske unije i brojnih drugih univerzalnih i regionalnih svjetskih organizacija. Dobro djelo je potencirano i u najpoznatijim filozofskim u\u010denjima. Ljudi su se po kriteriju dobra i zla razlikovali (zli i dobri ljudi) jo\u0161 od anti\u010dkih vremena. Po islamskom u\u010denju, ljudi (oba pola), se dijele, po tom kriteriju (u ovozemaljskom \u017eivotu, i na budu\u0107em svijetu). Po ovom kriteriju, ljudi se dijele, na uspje\u0161ne, one koji imaju perspektivu, koji su spa\u0161eni, i one koji \u0107e propasti i ne\u0107e uspjeti, \u201ekoji su mine\u2019l-hasirin\u201c, odnosno, dijele se na one koji \u0107e imati nagradu za dobra djela i one koji \u0107e imati kaznu za lo\u0161a djela. [19]<\/a><\/sup>
Po islamskom u\u010denju, cilj \u010dinjenja dobra i dobrote, nije samo, za ovaj svijet, nego, dobrota i dobro za budu\u0107i svijet. Osobe koje posjeduju ovu plemenutu osobinu, i sa uzvi\u0161enim ciljevima je manifestuju, smatrali su se uzvi\u0161enijim ljudima \u2013 dobrotvorima, dobro\u010diniteljima. \u010ciniti dobro, (nekome kome je potrebno ili nije potrebno), je ne\u0161to \u0161to je od Allaha d\u017e. \u0161. nagra\u0111eno. \u201eOni koji \u010dine dobro\u010dinstva ima\u0107e dobro\u010dinstvo\u201c.[20]<\/a><\/sup>
Merhamet se ispoljava u svakodnevnom \u017eivotu, prema ljudima sa kojim se \u017eivi (porodica, kom\u0161ije, rodbina), prema onima koji su, \u010desto, nepoznati, ali su u potrebi da im se \u010dini dobro u materijalnom ili duhovnom obliku, ili dobro za budu\u0107e generacije. Osobine koje prate merhamet su: milosr\u0111e, humanost, samilost, dare\u017eljivost. Licemjerne, zavidljive, sebi\u010dne, surove i \u0161krte osobe, ne mogu posjedovati merhamet. Ni rasko\u0161ne osobe ne posjeduju osobinu merhameta.
Ova osobenost je, kroz historiju bo\u0161nja\u010dkog naroda, propra\u0107ena bogobojazno\u0161\u0107u. Ljudi se u islamu dijele i rangiraju po bogobojaznosti i dobru, a ne po rasi, naciji, stepenu bogatstva i drugim pripadnostima.
Jedna od bitnih osobina koja prati, i na neki na\u010din uslovljava postojanje merhameta jeste moral. Merhamet mogu posjedovati samo visoko moralne osobe. Da merhamet obezbje\u0111uje postojanje visokog nivoa tolerancije, prema razli\u010ditom od sebe, su primjeri kroz historiju, postojanja su\u017eivota i stepena tolerancije, pripadnika islama sa drugim etni\u010dkim i vjerskim pripadnicima. Primjeri toga, kroz dalju i bli\u017eu historiju su: Ro\u017eaje, Bar, Podgorica, Bijelo Polje, Pljevlja, u kojima su, u toleranciji i harmoniji, vjekovima \u017eivjeli ve\u0107inski pripadnici Islama, Bo\u0161njaci sa pripadnicima hri\u0161\u0107anstva (Crnogorci, Srbi, Hrvati, Albanci-katolici), i drugi. Ro\u017eaje se naro\u010dito istaklo po merhametu u vrijeme rata na prostorima biv\u0161e SFRJ kada je 1992. i 1999. godine primilo vi\u0161e desetina hiljada izbjeglica i smjestilo ih po ku\u0107ama svojih gostoprimljivih Bo\u0161njaka. Sli\u010dni primjeri, kroz historiju, na prostorima ju\u017enoslovenskih naroda, bili su: Sarajevo, Novi Pazar, Mostar i druge sredine. U njima su \u017eivjeli u toleranciji, Bo\u0161njaci-muslimani sa desetinama mahala nemuslimana, katolika (Dubrov\u010dani), pravoslavaca (Srbi, Grci, Bugari), Jevreja i drugih vjerskih i etni\u010dkih pripadnika. [21]<\/a><\/sup>
Merhamet se ispoljava, ne samo prema ljudima, nego i prema \u017eivim bi\u0107ima, \u00bbptici u gori i ribi u vodi\u00ab.
Knji\u017eevnik Me\u0161a Selimovi\u0107, je o merhametu rakao: \u201e\u0160to se ti\u010de ,,merhameta\u201c to je orijentalni pojam, veoma \u0161irok, koji zna\u010di otvorenost prema svim ljudima, oslobo\u0111enost od predrasuda nacionalnih, socijalnih i svih drugih, koje udaljavaju \u010dovjeka od \u010dovjeka\u201c.[22]<\/a><\/sup>
Poznato je da su li\u010dnosti koje su posjedovale merhamet, u najve\u0107em stepenu, kroz historiju, postajale najuglednije i najuva\u017eenije li\u010dnosti raznih naroda, pa tako i bo\u0161nja\u010dkog naroda u Ro\u017eajama i \u0161ire.<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Gaziluk – juna\u0161tvo<\/b><\/center><\/p>\n

Kao misao vodilja za gazije, heroje, junake uvijek su slu\u017eile kur'anske rije\u010di i poruke Allahovog Poslanika Muhammeda, a.s. U tom smislu su se pona\u0161ali i svoju djecu vaspitavali i Bo\u0161njaci Ro\u017eaja. Oni su se pokazali kao neustra\u017eivi borci kada je to god bilo potrebno, u cilju za\u0161tite sebe i svoje porodice, kao i odbrane od napada i agresije raznih neprijatelja i napada\u010da. Bo\u0161njaci su od svojih imama, kao i raznih drugih u\u010denjaka, alima i hod\u017ea slu\u0161ali mnoge ajete i hadise koji govore o juna\u0161tvu a protiv kukavi\u010dluka i izdaje.
Neki od upe\u010datljivih ajeta u tom smislu jesu i ajeti: \u201eI neka se zato na Allahovom putu bore oni koji ne \u017eale da \u017ertvuju \u017eivot na ovom svijetu za onaj svijet. A onaj ko se bori na Allahovom putu, pa pogine ili pobijedi, Mi \u0107emo, sigurno, obilno nagraditi\u201c [23]<\/a><\/sup>
\u201eAllah voli one koji se na Njegovom putu bore u redovima kao da su bedem \u010dvrsti\u201c [24]<\/a><\/sup>
Isto tako, Muhammed, a. s., ka\u017ee da je Allah d\u017e. \u0161., u hadisi kudsijju rekao: \u201eKoji god Moj rob stupi u borbu za Moj put, u \u017eelji da postigne Moje zadovoljstvo, zajam\u010dujem mu povratak s nagradom i plijenom, ako ga vratim \u017eivog, a ako pogine, jam\u010dim mu oprost, milost i D\u017eennet\u201c. [25]<\/a><\/sup>
Kada govori o gaziluku Bo\u0161njaka na\u0161 autor isti\u010de da je rije\u010d \u201egaziluk\u201c orijentalnog porijekla i da u prijevodu zna\u010di vite\u0161ko juna\u0161tvo, herojstvo, ratno juna\u0161tvo. Gaziluk je osobina koja se poistovje\u0107uje sa juna\u0161tvom u najuzvi\u0161enijem smislu. To je karakterna osobina koja se podjednako cijenila i razvijala kao i merhamet. Ona je osobina iz prvog reda vrijednosti i afirmativnih osobenosti pojedinca. Na nastanak i razvoj ove osobine uticali su i historijski uslovi u kojima su \u017eivjeli Bo\u0161njaci. Bo\u0161njaci su, kroz svoju historiju, razvijali ovu osobinu, kao jednu od \u017eivotnih potreba.[26]<\/a><\/sup> Razne historijske situacije su nametale potrebu za postojanjem gazija (junaka), kroz period postojanja bo\u0161nja\u010dkog naroda. Li\u010dnosti koje su pale za odbranu otad\u017ebine i svog naroda, shodno islamskom u\u010denju nazivaju se \u0161ehidi.
Bo\u0161njaci (Muslimani) gaziluk su pratili i razvijali u svojim, juna\u010dkim, epskim, pjesmama (usmjene knji\u017eevnosti), koje su do danas sa\u010duvane. U Ro\u017eajama je \u017eivio poznati narodni guslar Murat-aga Kurtagi\u0107, koji se, uz Avda Me\u0111edovi\u0107a, prou\u010dava na univerzitetima u Americi, a koji je pjevao o gazijama, herojima, merhametu, ratovima, vite\u0161tvu i sl. O bo\u0161nja\u010dkim epskim pjeva\u010dima su pisali Zlatan \u010colakovi\u0107, Albert Lord i Milman Peri, profesori sa Harvarda.
Epske bo\u0161nja\u010dke pjesme su prepoznatljive po svom sadr\u017eaju i liri\u010dnosti. Na taj na\u010din je ova karakterna osobina – gaziluk \u010duvana i razvijana. Gaziluk je, \u010desto puta, kroz svoju historiju, progla\u0161avan za najva\u017eniju i najuzvi\u0161eniju osobinu i vrlinu pojedinca u bo\u0161nja\u010dkom narodu.
Nije imalo gaziluka na neja\u010di (djeci, \u017eenama, starima), na zarobljenima. To je bio najve\u0107i grijeh, sramota, poniznost i kukavi\u010dluk. [27]<\/a><\/sup> <\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Humanost<\/b><\/center><\/p>\n

Bo\u0161njaci Ro\u017eaja su naro\u010dito poznati po humanosti, solidarnosti i dobro\u010dinstvu. Za to je sigurno najzaslu\u017enija vjera islam u kojoj su odgajani i vaspitavani od strane svojih roditelja. Poznata je \u010dinjenica da su u vrijeme rata u BiH 90-tih godina pro\u0161loga vijeka Bo\u0161njaci Ro\u017eaja primili veliki broj izbjeglica i smjestili ih u svoje porodi\u010dne ku\u0107e skupa sa svojim familijama. Ista situacija se dogodila 1999.godine, kada su tako\u0111er primili ogroman broj izbjeglica sa Kosova i smjestili ih u svoje domove, tako da je u to vrijeme u Ro\u017eajama vi\u0161e bilo izbjeglica nego doma\u0107eg stanovni\u0161tva. \u010cak je na ulici, u gradu, u kahvi i sl. preovladavao Albanski jezik, u gradu gdje \u017eivi oko 15 hiljada stanovnika \u010diji je jezik nealbanski. Putuju\u0107i po terenu, po ku\u0107ama, po mevludima, d\u017eamijama, bajramima i sl. ustanovio sam da su Bo\u0161njaci Ro\u017eaja stekli te svoje humane i ljudske osobine i vrline kroz ku\u0107no vaspitanje i kroz slu\u0161anje vjerskih pou\u010dnih govora, dersova i sli\u010dno, gdje su nau\u010dili da se za u\u010dinjeno dobro dobija nagrada jo\u0161 na ovom, ali i na drugom svijetu \u2013 D\u017eennet, a \u0161to se zasniva na mnogim Kur'anskim ajetima, od kojih navodim:
\u201eZa sve \u0161to podijelite i \u0161to zavjetujete \u2013 Allah, sigurno, za to zna! – A nevaljalcima ne\u0107e niko mo\u0107i pomo\u0107i\u201c.[28]<\/a><\/sup>
Ili hadis:
\u201eKada \u010dovjek umre, prestaju sva njegova djela, osim u tri slu\u010daja: ako ostavi trajnu sadaku, ako ostavi znanje kojim se drugi koriste i ako ostavi dobro dijete koje \u0107e za njega dovu \u010diniti.\u201c [29]<\/a><\/sup>
Marhamet, kao osobina je prisutna i kod drugih naroda, ne samo kod Bo\u0161njaka
(Muslimana), a od prisutnosti ove osobine i njene razvijenosti, kako smatra i autor Kala\u010d, umnogome je zavisio i civilizacijski nivo koji se dostizao u historijskom razvoju.
Dakle, kod bo\u0161nja\u010dkog naroda, humanost je osobina koja prati merhamet i druge pozitivne osobine bo\u0161nja\u010dkog \u010dovjeka. Humanost je vezana za sve sfere \u017eivota, sva \u017eivotna doba svakog pojedinca. Ona ima razli\u010dite oblike ispoljavanja, kako u materijalnoj tako i duhovnoj sveri, kod svih naroda. Iz humanosti i drugih pozitivnih osobenosti, nastale su brojne humane institucije.
Islamsko u\u010denje, humanost kao pozitivnu osobenost, vrlo potencira. Humanost je osnova za posjedovanje i razvijanje mnogih drugih pozitivnih osobina \u010dovjeka. Druge pozitivne osobine koje prate humanost su: plemenitost, dare\u017eljivost, solidarnost.
Postojanje vakufa, hajrata, imareta i drugih sli\u010dnih institucija, kroz historiju ovog naroda, govori o konkretnim oblicima humanitarnih institucija. Ova osobina, u materijalnom smislu, po islamskom u\u010denju se, pored ostalih oblika, ispoljavala i u obliku sadekatu\u2019l-fitra i sadake.
Po islamskom u\u010denju, samo kod humanog \u010dovjeka mogu da se razviju i manifestuju druge pozitivne osobenosti. Bez humanog pristupa \u017eivotu, \u010dovjekov pogled na svijet je vrlo sku\u010den i bez nje se ne mo\u017ee \u010dovjekova li\u010dnost ostvariti, da se \u010dovjek pribli\u017ei Bogu, uspostavi ravnote\u017eu sa svojim okru\u017eenjem, sa univerzumom. [30]<\/a><\/sup>
<\/b><\/p>\n

Mudrost<\/b><\/center><\/p>\n

Bo\u0161njaci su mudrost, kroz svoju historiju, razvijali vrlo pa\u017eljivo i suptilno, jer je mudrost \u010desto bila vrlo presudna za njihov opstanak i postojanje. Mudrost je sticana kroz \u017eivotne probleme i razne neizvjesnosti koje su pratile Bo\u0161njake kroz njihovu burnu historiju. Va\u017eilo je iskonsko pravilo da \u010dovjek mo\u017ee biti obrazovan, ali ne smije postupati brzopleto i na na\u010din koji nije promi\u0161ljen i mudar.
U Ro\u017eajama va\u017ei pravilo, nau\u010deno jo\u0161 od malih nogu, najprije u porodici a zatim i u mektebu i u \u0161koli, da \u201emudar mo\u017ee biti \u010dovjek koji ne posjeduje visoko naobrazovanje, ali se isti\u010de kao, narodski re\u010deno, pametar, mudrac\u201c.[31]<\/a><\/sup>
Mudrost su morale posjedovati vode\u0107e li\u010dnosti Bo\u0161njaka Ro\u017eaja, muslihuni, narodni prvaci, seoski i gradski imami, i o\u010devi porodica, nezavisno od stepena obrazovanja. Kod tih osoba, mudrost je bila osobina koja ih je tokom \u017eivota, od drugih ljudi razlikovala i \u010dinila preporu\u010dljivim za visok polo\u017eaj. Prema toj sposobnosti, ljudi su odabirani, da im se povjere va\u017ena i odgovorna zadu\u017eenja.
Autor Kala\u010d isti\u010de da \u201emudrost su morali posjedovati svi oni koji su htjeli biti prvaci ovog naroda, vojne li\u010dnosti, vladari. Od toga koliko su prvaci imali mudrosti, zavisila je, ne samo njihova sudbina, ve\u0107 i sudbina ovog naroda. Ovu osobinu islamsko u\u010denje isti\u010de u svojim osnovnim izvorima: Kur\u2019anu i Sunnetu. Islamske mudrosti sadr\u017eane u ovim izvorima su velika riznica, koja je neiscrpan izvor mudrosti. [32]<\/a><\/sup> Mudrostima, obiluju i brojna djela, koja su stvarala\u0161tvo ovog naroda na ovim prostorima\u201c.
<\/b><\/p>\n

Moralnost<\/b><\/center><\/p>\n

Jedna od najva\u017enijih pozitivnih karakternih osobina svakog \u010dovjeka jeste moralnost. Bo\u0161njaci su uvijek cijenili ovu osobinu kod ljudi i moralna i plemenita \u010dovjeka po\u0161tovali kao jaku i odabranu li\u010dnost. Ovo po\u0161tovanje morala kao \u017eivotnog principa, ima svoje upori\u0161te u islamskom u\u010denju, \u010diji su Bo\u0161njaci pripadnici[33]<\/a><\/sup> . Dakle, moralnost je eksplicitno potencirana i nagla\u0161ena u islamskom u\u010denju, u svim njegovim izvorima. Zato je moral \u201etemelj islama, temelj uspje\u0161nog \u017eivota \u010dovjeka, temelj svih uzvi\u0161enih vrijednosti \u010dovjeka. Bez morala te\u0161ko je razvijati druge pozitivne osobine \u010dovjeka. Ova karakterna osobina, \u010dovjeka i naroda, je va\u017ean oslonac historijskog postojanja i civilizacijskog dometa svakog naroda\u201c[34]<\/a><\/sup> .
Bo\u0161njaci Ro\u017eaja, kao i svi humani i po\u0161teni ljudi znaju da \u201eOnaj ko ne posjeduje moral, istinski ne mo\u017ee biti pozitivna i uspje\u0161na li\u010dnost. Moralnost mora biti prisutna u osnovama porodice, koja je temelj dru\u0161tva, a brak se na toj osobini provjerava i osigurava mu se opstanak. \u010cvrstina (pozitivnost) karaktera \u010dovjeka po\u010diva, prvenstveno, na ovoj osobini. Svi dru\u0161tveni odnosi i sistemi, koji su zasnivani na odsustvu morala, bili su neuspje\u0161ni i nijesu mogli dati o\u010dekivane civilizcijske rezultate\u201c[35]<\/a><\/sup> . <\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Solidarnost<\/b><\/center><\/p>\n

Kod Bo\u0161njaka Ro\u017eaja, solidarnost je naro\u010dito povezana sa humano\u0161\u0107u i drugim sli\u010dnim pozitivnim karakternim osobinama. Ona se manifestvuje na taj na\u010din \u0161to se pru\u017ea pomo\u0107 drugome, kada mu je ta pomo\u0107 potrebna, a \u0161to su Bo\u0161njaci dokazali i u daljoj i u bli\u017eoj pro\u0161losti.
Solidarnost Bo\u0161njaka Ro\u017eaja se manifestovala u moralnoj, materijalnoj, duhovnoj i drugim oblicima pomo\u0107i. Poznat je slu\u010daj za vrijeme Prvog svjetskog rata, da su, pru\u017eili pomo\u0107 srpskoj vojsci koja se ispred Austrijanaca povla\u010dila preko Prokletija za Albaniju i dalje Krf, i kada se potom jedan dio vra\u0107ao za Srbiju, a prolazili su kroz Ro\u017eaje, kada su Bo\u0161njaci Ro\u017eaja klali volove i nahranili tu vojsku onoliko koliko su bili u mogu\u0107nosti. U znak zahvalnosti za ovaj gest, jednoj ulici u Beogradu, koja se nalazi na Savskom vencu, dat je naziv \u201eRo\u017eajska ulica\u201c koja i dan danas postoji. Sli\u010dno su Bo\u0161njaci Ro\u017eaja postupali i u vrijeme \u201eBosanskog rata\u201c, kao i rata na Kosovu, kada su primili i zbrinuli veliki broj izbjeglica.
Ova osobina Bo\u0161njaka Ro\u017eaja, kako i autor Kala\u010d isti\u010de \u201e je razvijana kroz historiju, i bila je jedan od oslonaca opstanka ovog naroda, u mnogim presudnim trenucima njegovog postojanja\u201c.
Naravno da i ova osobina Bo\u0161njaka ima upori\u0161te u islamskom u\u010denju, koje ovu osobenost vrlo potencira i u\u010di kako da se ona razvija i njeguje [36]<\/a><\/sup>.<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Iskrenost<\/b><\/center><\/p>\n

U obi\u010dajnom pravu Bo\u0161njaka Ro\u017eaja, koje je nastalo na osnovama islamskog u\u010denja jedan od najva\u017enijih kriterija vrednovanja \u010dovjeka je, upravo, iskrenost. [37]<\/a><\/sup> Iskrenost se ispoljava u odnosu prema drugom \u010dovjeku, u radu i drugim vrijednostima, u \u010dinjenju dobrih djela.
Allahov Poslanik, a.s., ka\u017ee: \u201cDoista iskrenost vodi dobro\u010dinstvu, a dobro\u010dinstvo vodi u D\u017eennet. \u010covjek \u0107e govoriti istinu sve dok se ne upi\u0161e u iskrene. A doista la\u017e odvodi u grijeh, a grijeh vodi u vatru. \u010covjek \u0107e govoriti neistinu sve dok se kod Allaha, d\u017e.\u0161., ne upi\u0161e u la\u0161ce.\u201d [38]<\/a><\/sup>
Kod Bo\u0161njaka Ro\u017eaja tako\u0111er, iskrenost se ispoljava kroz nijjet, kroz iskrenu namjeru da se u\u010dini neko dobro djelo, da se nikome ne u\u010dini zlo, da se svakom pomogne koliko se mo\u017ee, a posebno kom\u0161iji bilo koje vjere da je, a naravno i prema rodbini, braku, prijateljima, porodici i sl. [39]<\/a><\/sup>
<\/b><\/p>\n

Pravednost<\/b><\/center><\/p>\n

Pravednost je osobina koju su Bo\u0161njaci tokom svoje historije razvijali i gajili. Oni su ovu osobinu razvijali na osnovu normi islamskog u\u010denja. [40]<\/a><\/sup> Allah d\u017e. \u0161., ka\u017ee: \u201cPravedni budite, to je najbli\u017ee \u010destitosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono \u0161to \u010dinite.\u201d [41]<\/a><\/sup>
Tako\u0111er, poznat je hadis Muhammeda, a. s., koji ka\u017ee: \u201eZaista \u0107e pravedni biti, na minberima od svjetla na desnoj strani Premilostivog, a Njegove obje ruke su desnica. To su oni koji su pravedno sudili u vlasti, svojim porodicama i u onome za \u0161to su bili zadu\u017eeni\u201c.[42]<\/a><\/sup>
Ova osobina je pomogla Bo\u0161njacima da uspostve dobre odnose, povjerenje i su\u017eivot sa svojim kom\u0161ijama drugih vjera i nacija kroz svoju dugu historiju. Pravednost i nepogrje\u0161iv odnos prema ugro\u017eenim, nejakim i nemo\u0107nim, predstavlja temelj za moralnost, iskrenost i druge pozitivne osobine.
<\/b><\/p>\n

Plemenitost<\/b><\/center><\/p>\n

Ova osobina je vrlo po\u017eeljna i cijenjena kod Bo\u0161njaka Ro\u017eaja. Bo\u017eiji Poslanik, a.s., ka\u017ee: \u201cDoista je Allah dobar i voli dobrotu; \u010cist i voli \u010disto\u0107u, Plemenit i voli plemenitost.\u201d [43]<\/a><\/sup> Kod ovog naroda plemenitost je bliska merhametu – samilosti, a ove dvije osobine su, kroz njihovu historiju, pratile jedna drugu. Plemenitost se isto tako temelji na moralnosti i iskrenosti, a iskazuje se uz solidarnost, dare\u017eljivost, humanost i druge pozitivne karakterne osobine. Islam kao vjera kojoj pripadaju i Bo\u0161njaci Ro\u017eaja, insistira na ovom \u010dovjekovom svojstvu. [44]<\/a><\/sup> Plemenitost se mo\u017ee ispoljavati neograni\u010deno u svim sferama \u017eivota. [45]<\/a><\/sup> <\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Dare\u017eljivost<\/b><\/center><\/p>\n

Dare\u017eljivost kao pozitivna karakterna osobina \u010dovjeka, je suprotna negativnim osobinama tvrdi\u010dluku i sebi\u010dnosti. Allah, d\u017e.\u0161. ka\u017ee: \u201cOno \u0161to udijelite drugima neka bude samo Allahu za ljubav.\u201d [46]<\/a><\/sup> Ovu osobinu neminovno prate solidarnost i humanost. Allahov Poslanik, a.s. ka\u017ee: \u201c\u010cuvajte se vatre pa makar i polovinom hurme.\u201d [47]<\/a><\/sup> Ona je kod Bo\u0161njaka ukorijenjena tako\u0111er posredstvom islamskog u\u010denja koje je potencira i \u017eeli da je \u010dovjek \u0161to vi\u0161e posjeduje, kako bi njegov \u017eivot bio uskla\u0111en po uzvi\u0161enim principima ovog u\u010denja. Bo\u0161njaci Ro\u017eaja su je razvijali kroz svoju historiju, nastoje\u0107i da na taj na\u010din, njome suzbiju negativne karakterne osobine. [48]<\/a><\/sup>
<\/b><\/p>\n

Bogobojaznost<\/b><\/center><\/p>\n

Osnovni i primarni princip u islamu je bogobojaznost. Vjerovanje u Allaha d\u017e. \u0161. je osnov pripadanja islamu i bez njega \u017eivot na principima i normama islama nije mogu\u0107. To se manifestuje u po\u0161tovaju osnovnih principa (\u0161arti) islama, kao i drugih islamskih normi proklamovanih u Kur\u2019anu, Hadisima i Sunnetu. I Bo\u0161njaci Ro\u017eaja su kao i svi ostali Bo\u0161njaci i pripadnici islama su ovaj princip prihvatili i njega se pridr\u017eavali, sa prihvatanjem islama kao vjere.[49]<\/a><\/sup> Ovaj princip name\u0107u i sva ostala monoteisti\u010dka vjerska u\u010denja.<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

\u010cisto\u0107a \u2013 (du\u0161e i tijela)<\/b><\/center><\/p>\n

Higijena je naro\u010dito po\u0161tovana i \u010duvana kao princip i kao na\u010din \u017eivota kod Bo\u0161njaka Ro\u017eaja. Svaka ku\u0107a ili na selu ili u gradu imala je hamam \u2013 kupatilo, jo\u0161 od davnina. Islam kao vjera u\u010di osnovnim i uzvi\u0161enim ciljevima \u017eivota, koji se posti\u017eu primjenom islamskih normi. Poznato je umivanje ruku prije i poslije jela, kao i redovno kupanje petkom, te vjersko pranje pet puta dnevno, kod Bo\u0161njaka Ro\u017eaja, kao pripadnika vjere islama.
Bo\u0161njaci Ro\u017eaja su, kako to za sve Bo\u0161njake i isti\u010de autor Kala\u010d \u201esvojim na\u010dinom \u017eivota nastojali da stalno uve\u0107avaju nivo duhovnosti, koja je vodila uzvi\u0161enosti, stvarala\u0161tvu i uspje\u0161nosti pojedinca, porodice i zajednice. Jedan od puteva ka uzvi\u0161enosti i uspjehu u \u017eivotu je \u010disto\u0107a du\u0161e i tijela. \u010cisto\u0107u du\u0161e i tijela muslimani posti\u017eu pridr\u017eavanjem normi islama, a prioritetno klanjanjem namaza \u2013 salat, i postom mjeseca Ramazana – post. Da bi se postigla \u010disto\u0107a tijela neophodno je redovno kupanje (obavezno jednom sedmi\u010dno), [50]<\/a><\/sup> podrezivanje kose i obrezivanje – sune\u0107enje (kod mu\u0161karaca), podrezivanje noktiju, kupanje poslije polnog odnosa i dr. Danas, Bo\u0161njaci, \u017eivotnu udobnost posti\u017eu primjenom nau\u010dnih i tehnolo\u0161kih saznanja, a duhovnost pridr\u017eavaju\u0107i se normi islamskog u\u010denja: u kulturi stanovanja, kulturi higijene, kulturi ishrane, kulturi odijevanja i na\u010dinom \u017eivota u drugim sferama\u201c.[51]<\/a><\/sup>
<\/b><\/p>\n

Ambicioznost<\/b><\/center><\/p>\n

Islamsko u\u010denje veoma potencira ambiciozan prilaz \u017eivotu koji se ogleda u \u010dinjenju dobrih djela koja vode u D\u017eennet i vje\u010dnost. [52]<\/a><\/sup> Znaju\u0107i za ovakve vjerske stavove \u201eBo\u0161njaci su bili vrlo svjesni, da se razvojem ove va\u017ene pozitivne karakterne osobine, mogu ostvariti ciljevi ovog naroda, kroz njegovu historiju. Ambicioznost ovog naroda je dala rezultate u mnogim sferama njihovog \u017eivota, prvenstveno u stvarla\u0161tvu, koje zna\u010di njegov historijski i duhovni identitet.
Vrhunski dometi u arhitekturi, kako u sakralnoj, tako i u drugim sferama, porodi\u010dnoj ku\u0107i, urbanim naseljima – varo\u0161ima, javnim objektima, to potvr\u0111uju. Dometi stvarala\u0161tva u oblasti usmene knji\u017eevnosti, muzike i drugim oblastima, govore o ambicioznosti ovog naroda. Kultura ishrane, stanovanja, odijevanja, higijene, kao i stvarala\u0161tvo u drugim sferama \u017eivota, govore nam kolike su domete kroz istoriju, Bo\u0161njaci postigli u svom razvoju, ambicioznim pristupom, i ambicioznim na\u010dinom \u017eivota\u201c[53]<\/a><\/sup> .<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

U\u010denost (pismenost) – borba protiv neznanja<\/b><\/center><\/p>\n

Prvi imperativ vjere islama je sticanje znanja, odnosno u\u010denost (obrazovanje). Objava Kur\u2019ana po\u010dela je imperativom ,,Ikre!\u2019\u2019 [54]<\/a><\/sup> (U\u010di!, \u010citaj!). To su prve Allahove, d\u017e.\u0161., rije\u010di objavljene Muhammedu, a. s.
\u201eIslamsko u\u010denje je, na temelju ovog zahtjeva, postalo izvor, a islamski na\u010din \u017eivota ambijent, za razvoj brojnih, nau\u010dnih disciplina, tehnike i tehnologije, od njegove pojave do danas. Na osnovu prilaza iz islamskog u\u010denja, razvile su se i dostigle visok nivo, nauke: matematika, astronomija, geometrija, medicina, fizika, geografija i druge.
Ta\u010dna je tvrdnja da je neznaje (nepismenost) majka svakog zla i nesre\u0107e. Borba protiv neznanja, nepismenosti, zaostalosti, predstavljam li\u010dnu obavezu svakog pojedinca i obavezu svake zajednice kao cjeline. [55]<\/a><\/sup> Obrazovanje je jedini na\u010din za iskorijenjavanje neznanja i nepismenosti. Po\u0161to su Bo\u0161njaci veliki dio svoje historije proveli u dr\u017eavama koje nijesu oni organizovali, obrazovanje kod njih je, dugo vremena, bilo zapostavljeno. Oni su se borili, da svojim duhom – narodnim stvarala\u0161tvom, ostvare vrlo visoke domete u narodnom stvarala\u0161tvu. Primjera radi, ostvarenja u usmenoj narodnoj knji\u017eevnosti, muzici, arhitekturi i drugim oblastima stvarala\u0161tva su takvog dometa, da se sa takvim stvarala\u0161tvom ne mogu pohvaliti ni narodi koji su, u tim vremenima, imali prve univerzitete u Evropi\u201c[56]<\/a><\/sup> .<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Strpljivost<\/b><\/center><\/p>\n

Kod Bo\u0161njaka Ro\u017eaja va\u017ei maksima \u201eStrpljen \u2013 spa\u0161en\u201c, ili kako oni to jo\u0161 ka\u017eu \u201esabur \u2013 selamet\u201c[57]<\/a><\/sup> . Ova osobina je jedna od njihovih temeljnih karakternih osobina. \u201eOna je propisana normama islamskog u\u010denja i predstavlja jedan od osnovnih stubova uspje\u0161ne li\u010dnosti. Po ovom u\u010denju strpljivost, iskrenost i bogobojaznost, \u010dine skupinu osobenosti koje omogu\u0107avaju uspje\u0161an \u017eivot svakog \u010dovjeka. Na dobitku je svaka osoba koja se ovih osobina (bogobojaznost, strpljivost i iskrenost) pridr\u017eava i razvija ih, i sa njima uskla\u0111uje svoje \u017eivotne norme.To se, danas, posti\u017ee i sa normama savremene nauke, tehnike i tehnologije, uskla\u0111enim sa normama islama\u201c.[58]<\/a><\/sup> <\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Duhovitost<\/b><\/center><\/p>\n

Kao jedna vrsta ukrasa, nekim pozitivnim osobinama li\u010dnosti, jeste mudrost koja se izra\u017eava kroz duhovitost. Ova osobina je tako\u0111er uvijek bila prisutna kod Bo\u0161njaka Ro\u017eaja. Ona je slu\u017eila kao lijek i relaksacija u mnogim situacijama, kada druge vrijednosti zataje. Vode\u0107e li\u010dnosti Bo\u0161njaka su kroz duhovote odgovore davali mnoge mudre savjete ili mla\u0111im generacijama ostavili mudre izreke. Posebno su se tome isticali pojedinci, koji su u\u010de\u0107i od starijih ljudi bili ovladali ovom vje\u0161tinom, da bi se njima slu\u017eili kada bi se to od njih tra\u017eilo. Ostala je, na primjer, upam\u0107ena jedna anegdota koja se i dan danas prepri\u010dava u Baloti\u0107ima. Naime kada su upitali had\u017ei Sadriju[59]<\/a><\/sup> Had\u017ei\u0107a na koju se stranu vi\u0161e li\u010de djeca – na o\u010devu ili na maj\u010dinu, on je odgovorio: \u201eVala sine, Allahu ealemu, na onu koja je gora\u201c[60]<\/a><\/sup> . <\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Samilost \u2013 saosje\u0107anje<\/b><\/center><\/p>\n

Samilost je osobina koja je vrlo visoko vrijednovana u etici Bo\u0161njaka Ro\u017eaja. Bo\u0161njaci znaju da je saose\u0107anje sa svima onima koji su u neprilikama i te\u0161ko\u0107ama, vjerska je obaveza svakog \u010dovjeka. Ova osobina je kod Bo\u0161njaka uvijek imala vrlo zna\u010dajno mjesto i svrstavana je u rangu pozitivnih ljudskih osobina. [61]<\/a><\/sup> Samilost je, u islamskom u\u010denju, potencirana ne samo prema ljudima, nego i prema svim ostalim \u017eivim bi\u0107ima. [62]<\/a><\/sup> Ve\u0107 smo naveli i primjere prihvata izbjeglica iz Bosne i sa Kosova, koje u Bo\u0161njaci Ro\u017eaja primili na smje\u0161taj i do godinu dana, \u010dak i du\u017ee, sve dok nisu na\u0161li rje\u0161enje za svoj trajni smje\u0161taj ili povratak ku\u0107ama. Tako\u0111er, zaslu\u017euje pa\u017enju i primjer r. Jusufa Fazli\u0107a, poznatog brice iz Ro\u017eaja, koji je jo\u0161 1992.godine, usvojio dvoje djece izbjeglica iz Bosne, koja su ostala siro\u010dad jer su im roditelji ubijeni za vrijeme rata u BiH. Ta djeca su ostala da \u017eive sa porodicom Fazli\u0107, I nakon Jusufove smrti, ali na\u017ealost, jedan od njih je prije par godina poginuo u saobra\u0107aju blizu Sarajeva.<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Negativne (nepo\u017eeljne) karakterne i mentalne osobine<\/b><\/center><\/p>\n

Svakako da ni Bo\u0161njaci Ro\u017eaja, isto kao i svi ostali ljudi, kao Allahova, d\u017e.\u0161., stvorenja, nisu imuni na razne negativnosti koje se mogu susresti kod pojedinaca. Me\u0111utim, ono \u0161to je bitno napomentuti u ovom radu, jesete \u010dinjenica da su se oni uvijek borili protiv svih negativnosti u svojim porodicama, u svom selu, ulici, gradu. I u ovom domenu najvi\u0161e pouke su uzimali iz svoje vjere islama. To je \u010dinjeno na na\u010din \u0161to su uvijek, barem za vrijeme mjeseca muslimanskog posta \u2013 Ramazana, uzimali hod\u017eu, koji im je dr\u017eao dersove, vazove, vjerske pouke, savjete, nasihate u skladu sa islamskom vjerom i islamskim na\u010dinom pona\u0161anja, \u017eivota i rada.
Na primjer, protiv licemjerstva<\/b> (munafikluka) su se borili upozoravanjem i vaspitavanjem svoje djece, ukazuju\u0107i im na hadise i ajete koji o tome govore. Jedan ajet ka\u017ee \u201eZaista \u0107e licemjeri biti u najni\u017eem katu D\u017eehennema\u2026\u201c. U jednom hadisu se ka\u017ee, da je licemjer[63]<\/a><\/sup> onaj koji jedno misli, drugo govori, a tre\u0107e radi. Licemjer se poznaje po tome, kada govori la\u017ee, kada obe\u0107a iznevjeri, kada je u prilici krade. Islam se bori protiv ove negativne osobine i u licemjerima je imao najve\u0107e neprijatelje. [64]<\/a><\/sup>
Zavidljivost<\/b> su Bo\u0161njaci uvijek tretirali kao prvi znak slabosti \u010dovjeka. [65]<\/a><\/sup> Islamsko u\u010denje ovu negativnu osobinu vrlo osu\u0111uje i nala\u017ee borbu protiv nje.
Sebi\u010dnost <\/b>je, tako\u0111er, suprotna osnovnim normama islamskog u\u010denja. Bo\u0161njaci su bili toga vrlo svjesni, \u0161to smo donekle pokazali i kroz gore navedene njihove pozitrivne osobine.
Sebi\u010dnost prati \u0161krtost, nehumanost i nesolidarnost. Po islamskom u\u010denju, \u010dovjek mora biti dare\u017eljiv, jer je \u017eivot kratak, a treba se pripremiti za budu\u0107i svijet, na kome \u0107e se polagati ra\u010duni za lo\u0161a djela a biti nagre\u0111en za dobra. \u017eivot postaje slu\u010dajnost, a umiranjem, od njega ni\u0161ta, na onom svijetu, ne ostaje, a za budu\u0107i \u017eivot ostaju samo lo\u0161a djela. [66]<\/a><\/sup>
Surovost<\/b> – protiv ove negativne osobine Bo\u0161njaci (Muslimani) su se borili, razvijanjem pozitivnih osobina kao \u0161to su: gaziluk, merhamet, dobro\u010dinstvo, humanost i druge[67]<\/a><\/sup>.
I protiv Pohlepe<\/b>, Bo\u0161njaci su se borili, na osnovu islamskog u\u010denja. Pohlepnost se zasniva na nepo\u0161tenju, neiskrenosti, neplemenitosti i nesolidarnosti. [68]<\/a><\/sup>
Tvrdi\u010dluk<\/b> je nedostatak dare\u017eljivosti, humanosti, solidarnosti… Bo\u0161njaci su o ovoj osobini najvi\u0161e nau\u010dili iz svoje vjere. Naime, islamsko u\u010denje ka\u017ee da tvrdi\u010dluk posjeduju samo osobe koje se malo pridr\u017eavaju islamskih normi pona\u0161anja. [69]<\/a><\/sup>
Kleveta<\/b> – intrigarenje je jedana od najnegativnih osobina koju \u010dovjek mo\u017ee posjedovati. [70]<\/a><\/sup> Ovu negativnu osobinu islam osu\u0111uje i o\u0161tro se bori protiv nje. [71]<\/a><\/sup>
Bo\u0161njaci su se borili protiv ove negativne osobine i nasuprot nje razvijali druge pozitivne osobine: iskrenost, po\u0161tenje, radinost, u\u010denost i dr. [72]<\/a><\/sup>
Azginluk<\/b> – Bo\u0161njaci su azginluk (ili veli\u010danje, odnosno \u0107ibarluk, oholost), suzbijali na taj na\u010din \u0161to su svoju djecu vaspitavali i druge ljude sa ovim osobinama upu\u0107ivali u norme islamskog u\u010denja, na skru\u0161enost i skromnost koje krase svakog pripadnika Islama i svakog mudrog \u010dovjeka. [73]<\/a><\/sup>
Lijenost <\/b>– je vrlo lo\u0161a karakterna osobina, koju je islamsko u\u010denje poku\u0161alo odstraniti iz \u017eivota ljudi, i nju zamijeniti stvarala\u0161tvom i radino\u0161\u0107u. Lijenost je haram. Ona se kod Bo\u0161njaka Ro\u017eaja naziva i dembelstvo. Dembelstvo mo\u017ee da vodi u debilstvo. Lijenost vodi \u010dovjeka u siroma\u0161tvo, nepismenost, neukost. [74]<\/a><\/sup> Bo\u0161njaci uvijek govore da je haram \u2013 stroga vjerska zabrana ako zdrav \u010dovjek ljen\u010dari a ni\u0161ta ne radi. Svaki \u010dovjek je du\u017ean da na dozvoljen na\u010din zara\u0111uje i izdr\u017eava svoju porodicu.
Podrugljivost \u2013 ogovaranje<\/b> je sli\u010dno munafikluku, primitivizmu i prostakluku. [75]<\/a><\/sup>
Podrugljivost je, kao i ostale lo\u017ee osobine grijeh. Protiv ove osobine na\u0161i preci su se vrlo umjesno borili, razvijaju\u0107i pozitivne osobine kod li\u010dnosti. [76]<\/a><\/sup>
Inferiornost <\/b>– Ova osobina, koja zna\u010di nezainteresovanost, indifirentnost, povu\u010denost, dr\u017eanje po strani u odnosu na \u017eivotna pitanja, po islamskom u\u010denju ne spada u red velikih negativnosti pod uslovom da postoje drugi ljudi \u2013 \u010dlanovi zajednice koji mogu obavljati poslove za potrebe zajednice, ali ona mo\u017ee da bude razlog za nerazvijanje i gubljenje pozitivnih osobina li\u010dnosti, koje omogu\u0107avaju uspje\u0161an ukupan razvoj zajednice. [77]<\/a><\/sup>
Mo\u017eda se ovdje mo\u017ee dati zna\u010dajna zamjerka Bo\u0161njacima Ro\u017eaja, jer su u nekim bitnim politi\u010dkim trenucima ostali po strani i nisu dali svoj doprinos sopstvenom anga\u017emanu. Dakle, pokazalo se da je inferiornost prepu\u0161tanje svoje sudbine drugome. Autor, Kala\u010d, s pravom isti\u010de da je \u201ePostojanje ove nepo\u017eeljne osobine, tokom historije, ko\u0161tala je Bo\u0161njake mnogo. U zavisnosti od toga koliko su je eliminisali, postizali su uspjehe i pobjede kroz svoju historiju\u201c.[78]<\/a><\/sup>
Arogantnost <\/b>– je sli\u010dna azginluku i one jedna drugu potrhranjuju i prate. Dakle, azginluk se uvijek ispoljava kroz ja\u010du ili slabiju arogantnost. Bo\u0161njaci su nastojali da na\u0111u mjeru izme\u0111u arogantnosti, inferiornosti i skromnosti, pa su poku\u0161avali da sve to zaodjenu u mudrost. Naravno vode\u0107i ra\u010duna o \u010dinjenici da mudrost uz azginluk nije prava mudrost. Bo\u0161njaci su se dr\u017eali islamske devize da \u201e arogantan \u010dovjek ne\u0107e u\u0107i u D\u017eennet\u201c, pa su se borili protiv ove negativne osobine, na taj na\u010din \u0161to su razvijali pozitivne osobine kod li\u010dnosti.
Indiferentnost<\/b> – se ne mo\u017ee u potpunosti poistovjetiti sa inferiorno\u0161\u0107u, mada imaju sli\u010dnosti. Indiferentnost vodi u tvrdi\u010dluk i azginluk. Protiv ove osobine, kako Kala\u010d navodi Bo\u0161njaci su se borili, tako \u0161to su razvijali pozitivne osobine kao \u0161to su: solidarnost, humanost i druge pozitivnosti. [79]<\/a><\/sup>
Nehigijena <\/b>\u2013 prljav\u0161tina je vjerom islamom strogo poku\u0111ena.Neosporno islamsko pravilo glasi \u2013 \u010disto\u0107a je pola vjere. Ovo je bilo od ogromnog zna\u010daja za odgoj i vaspitanje bo\u0161nja\u010dkih generacija, kao pripadnika islama. Nehigijenu prate druge najnegativnije osobine: nepismenost, neukost, nebogobojaznost, primitivizam. Zato je ne\u010disto\u0107a osu\u0111ena u islamskom u\u010denju i osoba koja ne dr\u017ei do higijene, nije pripadnik islama.
Bo\u0161njaci su dr\u017eali li\u010dnu, ku\u0107nu, avlijsku i \u010dar\u0161ijsku higijenu, na vrlo visokom nivou. [80]<\/a><\/sup> Ova negativnost je suzbijana i kulturom stanovanja, kulturom odijevanja. Suzbijana je podizanjem javnih kupatila \u2013 hamama, javnih \u010desama, pranjem ruku prije jela, vjerskim pranjem prije molitve pet puta na dan, te obaveznim kupanjem barem jednom sedmi\u010dno.
Nepismenost<\/b> je mo\u017ee se re\u0107i najpoku\u0111enije svojstvo koje se mo\u017ee na\u0107i kod svakog \u010dovjeka. Islam ka\u017ee da nisu jednaki koji znaju i koji neznaju, te da se najvi\u0161e Allaha, d\u017e. \u0161., boje u\u010deni ljudi. Nepismenost vodi \u010dovjeka u neukost, neznanje, primitivizam. [81]<\/a><\/sup> Nepismenost i neukost su najve\u0107i neprijatelji \u010dovjeku. [82]<\/a><\/sup> Bo\u0161njaci (Muslimani) su bili svjesni ove opasnosti, pa su opismenjavanju pridavali du\u017enu pa\u017enju, o \u010demu smo pisali u ovoj desertaciji. Napominjemo da je me\u0111u njima bilo i ima pozantih, knji\u017eevnika, profesora, doktora, ljekara, arhitekata, muzi\u010dara, sudija, vojskovo\u0111a, pjesnika- guslara i dr. [83]<\/a><\/sup>
Bogohuljenje <\/b>– Vjera islam zabranjuje bogohuljenje, negiranje Boga i osoba koja Boga huli, ne mo\u017ee se smatrati pripadnikom Islama. Bo\u0161njaci Ro\u017eaja su uvijek bili poznati po svojoj pobo\u017enosti, pa su se protiv ove negativnosti borili pravilnim odgojem i razvojem li\u010dnosti. [84]<\/a><\/sup>
Nemoralnost\u2013 i <\/b>ovu osobinu li\u010dnosti Bo\u0161njaci su uvijek svrstavali u red najve\u0107ih negativnosti. Ona je, po islamskom u\u010denju, uzrok poni\u017eenja \u010dovjeka i na ovom i na budu\u0107em svijetu. Takva li\u010dnost ima nizak tretman i kod Boga i kod ljudi. Bo\u0161njaci su se borili na taj na\u010din \u0161to su uzdizali i razvijali moral i druge pozitivne osobine kod svoje djece i od njih nastojali da ogoje \u010dovjeka sa pravim moralnim vrijednostima. [85]<\/a><\/sup> <\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Zaklju\u010dak o karakternim osobinama<\/b><\/center><\/p>\n

Bo\u0161njaci Ro\u017eaja, kao i svi Bo\u0161njaci i pripadnici islama, odnosno pripadnici muslimanskog kulturnog kruga, kroz cijeli svoj \u017eivot su vodili borbu protiv nepo\u017eeljnih i negativnih osobina, jer su znali da samo tako mogu ra\u010dunati na svoj dalji uspje\u0161an razvoj kako u Ro\u017eajama tako i na drugim prostorima gdje \u017eive. Znali su i znaju da njihov civilizacijski uspjeh zavisi i od o\u010duvanja njihove historijske i kulturne ba\u0161tine, daljeg razvoja svoje duhovnosti, od uspje\u0161nog ukupnog nacionalnog i kulturnog razvoja, te od stepena naobrazovanja i uklju\u010denosti u svijet nauke i tehnike, pronalaza\u0161tva, stepena ovladavanja savremenom naukom i tehnologijom, jednom rije\u010di od stepena uklju\u010denosti tog stvarala\u0161tva i davanja doprinosa savremenoj evropskoj i svjetskoj nauci, kulturi i civilizaciji.<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Zaklju\u010dak o vjeri, moralu i drugim karakternim osobinama Bo\u0161njaka Sand\u017eaka s osvrtom na ro\u017eajske Bo\u0161njake<\/b><\/center><\/p>\n

Nedvosmisleno se mo\u017ee ustvrditi da su sand\u017ea\u010dki Bo\u0161njaci, veoma moralan i religiozan narod. Porodice Bo\u0161njaka su veoma patrijarhalne, po\u0161tuju se obi\u010daji, gaje se rodbinske veze, po\u0161tuje se stariji i u\u010deniji, po\u0161tuju se roditelji, bra\u0107a i sestre, kom\u0161ije, rodjaci. Po\u0161tuje se krvna veza i rodbinstvo po mlijeku. A naravno, uvijek ima izuzetaka i losih primjera.
Ono \u0161to smo zapazili provode\u0107i istra\u017eivanje za potrebe ovog rada jeste \u010dinjenica da je, kad se govori o ro\u017eajskim Bo\u0161njacima, vi\u0161e prisutna plemenska, porodi\u010dna i lokalisti\u010dka svijest, dok \u0161ira nacionalna svijest nije na zavidnom nivou. Ovo se naro\u010dito dalo zapaziti kroz skoro stoprocentno izja\u0161njavanje Bo\u0161njaka Ro\u017eaja za osamostaljenje Crne Gore na referendumu odr\u017eanom 2006.godine, nakon \u010dega je Crna Gora stekla nezavisnost uz presudnu pomo\u0107 bo\u0161nja\u010dkih glasova, \u010dime su, s druge strane Bo\u0161njaci pocijepali Sand\u017eak i svoje nacionalno bi\u0107e na dva dijela.
Smatra se da su ovim \u010dinom ro\u017eajski Bo\u0161njaci zna\u010dajno negativno uticali na svoju budu\u0107nost u smislu njihovog opstanka i zajedni\u0161tva sa Bo\u0161njacima srbijanskog dijela Sand\u017eaka.<\/p>\n

(bosnjaci.net)<\/p>\n

\n

Fussnote:<\/b>
<\/a>1]<\/sup> Kala\u010d, H.: Karakterne i mentalne osobine Bo\u0161njaka (Muslimana) Crne Gore, <\/i>Poglavlje iz, neobjavljene knjige: Istorijski i duhovni identitet Bo\u0161njaka (Muslimana) Crne Gore. <\/i>Rad objavljen u \u010dasopisu Almanah, broj 33-34, Podgorica, 2006., str. 85.
<\/a>2]<\/sup> Gegi\u0107, N., Ahlak za prvi razred Medrese, <\/i>Novi Pazar, 2006. god., str. 3.
<\/a>3]<\/sup> Svi ovi navedeni hadisi su uzeti iz knjige-Izbor poslanikovih hadisa, <\/i>Sarajevo, 1985. godine, str. 58,76,79, 98.
<\/a>4]<\/sup> Had\u017ei-Dervi\u0161 Spahi\u0107: Pouke o moralu i bogobojaznosti, <\/i>Sarajevo 1988., str. 11. Citirano prema: Kala\u010d, H., Ibidem, str. 84.
<\/a>5]<\/sup> Kur'an, sura El-Ahzab, 21. ajet.
<\/a>6]<\/sup> Kur'an, sura Ali Imran, ajet 31.
<\/a>7]<\/sup> Prenosi Send\u017eiri. Prema: Hafiz Spahi\u0107. I.: Hutbe, <\/i>El Kalem, Sarajevo 2000., str. 45.
<\/a>8]<\/sup> Ibidem, str. 139.
<\/a>9]<\/sup> Ibidem, str. 143.
<\/a>10]<\/sup> Al-Ahzab, 36. ajet.
<\/a>111]<\/sup> Muslim. Prema: Hafiz Spahi\u0107, I.: Hutbe, <\/i>El Kalem, Sarajevo 2000., str. 160.
<\/a>12]<\/sup> Ibidem, str. 165.
<\/a>13]<\/sup> Ibidem.
<\/a>14]<\/sup> Kala\u010d, H., Ibidem, str. 84. i dalje.
<\/a>15]<\/sup> Kur\u2019an, El-Beqara,112.
<\/a>16]<\/sup> Hadis prenosi Muslim.
<\/a>17]<\/sup> Kur\u2019an, 29\/60.
<\/a>18]<\/sup> Mufti\u0107, T. Arapsko-bosanski rje\u010dnik, <\/i>El-Kalem, Sarajevo, 1997. god., str. 519.
<\/a>19]<\/sup> Osnovna deviza, koju jeobjavio Kur'an, glasi:\u00ab Dobro u ovom \u017eivotu, kao i dobro u vje\u010dnosti\u00ab (Dr Hamidulah, M.: Uvod u Islam, <\/i>El \u2013Kalem, Sarajevo, 1988. god., str. 100).
<\/a>20]<\/sup> Kur'an,10\/26.
<\/a>21]<\/sup> Dr. Mu\u0161ovi\u0107, E.: Etni\u010dki procesi i etni\u010dka struktura stanovni\u0161tva Novog Pazara, <\/i>Etnografski institut Srpske akademije nauka i umetnosti, Beograd, 1979., str. 62-72.
<\/a>22]<\/sup> Pisci, mi\u0161ljenja i razgovori, <\/i>Sloboda, Beograd, 1977., str. 308.
<\/a>23]<\/sup> Kur'an, En-Nisa 74.
<\/a>24]<\/sup> Kur\u2019an, Es-Saff 4.
<\/a>25]<\/sup> Hadis prenose: Ahmed ibn Hanbel i Nesai. <\/i>
<\/a>26]<\/sup> Ba\u0107ovi\u0107, \u010c.: O merhametu i gaziluku, <\/i>Almanah, Podgorica, 2002., str. 5, 6, 8. (Citirano prema autoru Kala\u010d, H., Ibidem.).
<\/a>27]<\/sup> Dr \u010colakovi\u0107, Z.: Milan, Nikola, Alija i Avdo Me\u0111edovi\u0107, <\/i>Almanah, Podgorica, 2004. god., br.25-26, str. 19-76. (Kala\u010d, H.Ibidem).
<\/a>28]<\/sup> El+Beqara, 270.
<\/a>29]<\/sup> Hadis prenosi Muslim.
<\/a>30]<\/sup> \u0160ire: Kala\u010d, H., Ibidem, str. 89.
<\/a>31]<\/sup> Hadis Muhameda a.s., \u00bbMudrost je izgubljena stvar vjernika, du\u017ean je da je uzme gdje je god na\u0111e\u00ab, Izbor poslanikovih hadisa, <\/i>Sarajevo, 1985. god., br. 787.
<\/a>32]<\/sup> Hadis Muhameda a.s.\u00abSrce u kojem nema znanja ni mudrosti izgleda kao dotrajala ku\u0107a; zato u\u010dite, druge pou\u010davajte i usavr\u0161avajte se u nauci. Nemojte dozvoliti da umrete kao neznalice, jer Svemogu\u0107i Allah ne\u0107e zbog neznanja primiti ni\u010diju ispriku,\u201d Izbor poslanikovih hadisa, Sarajevo, 1985. god. br. 1150.
<\/a>33]<\/sup> \u201cTi si Muhammede na najvi\u0161em stupnju morala.\u201d, Sura Nun, 5., I hadis Muhammeda a.s.: \u201eKo nema stida (morala) nema vjere\u201c.
<\/a>34]<\/sup> Kala\u010d, H. Ibidem.
<\/a>35]<\/sup> Ibidem.
<\/a>36]<\/sup> Hadis Muhammeda, a. s. glasi: \u201eNajbolji je onaj \u010dovjek koji koristi drugim ljudima, a najgori je onaj koji \u0161teti ljudima\u201c…
<\/a>37]<\/sup> \u00bbIskrenost (nijjet) proizilazi iz srca i ona ima veliki zna\u010daj. Kao \u0161to su djela vezana za iman, tako su vezana i za nijjet. Muhammed a. s., je rekao: \u00bbSvi poslovi ovise o nijjetu. Svakom \u010dovjeku pripada ono \u0161to je naumio \u00bb. (Evo jednog primjera: \u010covjek koji obavi had\u017ed\u017e radi had\u017eijske \u010dasti, ugleda ili turizma, on je had\u017eija kod naroda, ali ne i kod Allaha d\u017e. \u0161., a \u010dovjek koji ima \u010dist nijjet, ali ga ne\u0161to omete pa ne obavi had\u017ed\u017e, on je had\u017eija kod Allaha d\u017e. \u0161., in \u0161a Allah, bez obzira na to \u0161to ga svijet ne smatra had\u017eijom. Ovopravilo va\u017ei i za sve ostale poslove) \u00ab vidi: Had\u017ei-Dervi\u0161 Spahi\u0107: Pouke o moralu i bogbojaznosti, <\/i>Sarajevo, 1988. godine, str. 35.
<\/a>38]<\/sup> Muslim.
<\/a>39]<\/sup> \u00bbDjela se cijene prema namjeri (nijjetu)\u00ab, Hadis, Muhammed a.s.,: Izbor poslanikovih hadisa, <\/i>Sarajevo, 1985.god.
<\/a>4]<\/sup> Ovu cijenjenu ljudsku osobinu, Kur'ani-kerim spominje na mnogo mjesta. Evo nekoliko citata iz kojih se vidi da pravednost Allah d\u017e. \u0161., nare\u0111uje: \u00bbA kada govorite, budite pravedni pa makar to bilo i protiv ro\u0111aka\u00ab (El-En am, 152.). \u00bbA kada budete sudili me\u0111u ljudima (nare\u0111uje vam se), da sudite pravedno\u00ab. (En-Nisa, 58) -\u00bbNare\u0111eno mi je da budem pravedan me\u0111u vama, Allah je na\u0161 i va\u0161 Gospodar\u00ab (Sura,15).
<\/a>41]<\/sup> El-Maida, 8.
<\/a>42]<\/sup> Hadis bilje\u017ei Muslim.
<\/a>43]<\/sup> Hadis bilje\u017ei Tirmizi.
<\/a>44]<\/sup> \u00bbSlijede\u0107a su svijstva, pored drugih, koja se ubrajaju u plemenita:
– pra\u0161tanje onome ko je tebi nepravdu i nasilje u\u010dinio,
– pomaganje onoga ko tebi pomo\u0107 uskra\u0107uje,
– posje\u0107ivanje onoga ko je tebe prestao posje\u0107ivati\u00ab. Izbor Poslanikovih hadisa, Sarajevo, 1985.godina. br. 725.
<\/a>45]<\/sup> Pozivati na dobro i plemenitost, a spre\u010davati zlo je Bo\u017eija zapovijed. U Kura'ani-kerimu to se nare\u0111uje ovim rije\u010dima: \u00bbNeka me\u0111u vama bude jedna skupina (Ijudi) koja \u0107e pozivati na dobro i nare\u0111ivati ono \u0161to je lijepo, a zabranjivati ono \u0161to je ru\u017eno! To su oni koji \u0107e biti spa\u0161eni\u00ab (Ali-Imran, 104.).
<\/a>46]<\/sup> El-Bekara, 272.
<\/a>47]<\/sup> Hadis bilje\u017ei Buhari.
<\/a>48]<\/sup> 18 Sve postoje\u0107e religije preporu\u010duju dare\u017eljivost, a osu\u0111uju tvrdi\u010dluk i \u0161krtost. Islam to posebno podvla\u010di. On ide tako daleko da je odre\u0111ena davanja u\u010dinio obaveznim za svakog svog pripadnika; neka davanja su, opet, obavezna samo za bogate vjernike. Kako je, me\u0111utim, svako od ovih davanja u svojoj biti ipak i dare\u017eljivost, onda nije te\u0161ko uo\u010diti kako islamsko u\u010denje gleda na ovo humano svojstvo, kako ga preporu\u010duje, kako ga njeguje i vrednuje. I ovom prilikom \u0107emo se poslu\u017eiti hadisima, jer je u njima sadr\u017eana, ocjena, vrijednost i posljedice ovog svojstva. Evo nekoliko takvih hadisa: \u00bbDare\u017eljiv \u010dovjek je blizak Allahu d\u017e. \u0161., blizak narodu i blizak D\u017eennetu, a daleko od D\u017eehennema. A \u0161krta\u010d je daleko od Allaha d\u017e. \u0161., daleko od naroda i daleko od D\u017eenneta, a blizak D\u017eehennemu \u00ab. -\u00bbSadaka poni\u0161tava brojne grijehe kao \u0161to vatru poni\u0161tava voda \u00ab, \u00bbSadaka \u0161titi i \u010duva \u010dovjeka od sedamdeset nesre\u0107a \u00ab. \u00bbNije pravi vjernik ko ode spavati sit, a zna da mu je kom\u0161ija zano\u0107io gladan\u00ab, \u00bbDare\u017eljivost je D\u017eennetsko stablo \u010dije grane dosti\u017eu na ovaj svijet i ko se uhvati za tu granu ona ga odvede u D\u017eennet. \u0160krtost je, pak, D\u017eehennemsko stablo \u010dije granedopiru na ovaj svijet, pa ko se uhvati za tu granu ona ga odvede u D\u017eehennem \u00bb (\u00bbBinbir hadis\u00ab, br. 488). Iz ovih hadisa vidimo da Islam izri\u010dito nare\u0111uje i upu\u0107uje na dobro, a spre\u010dava zlo. Onome ko ispunjava Bo\u017eje nare\u0111enje obe\u0107ane su velike nagrade u vje\u010dnom
\u017eivotu (Ahiretu).
<\/a>49]<\/sup> 19 \u00bbOvo divno \u010dovjekovo svojstvo, koje \u010dini temelj islamskog vjerovanja, bezuslovno se mora na\u0107i u srcu i imanu svakog pravog muslimana i muslimanke, jer ga \u010duva od svih negativnih postupaka i u svakom trenutku ga upozorava da Allah d\u017e. \u0161., sve vidi\u00ab..
Kako je Kur'ani-kerim okvalifikovao bogobojaznost (vjera u Allaha d\u017e. \u0161.): \u00bb A za one koji se budu bojali mjesta (na koje \u0107e do\u0107i pred) svoga Gospodara (i zbog toga se budu \u010duvali grijeha) postoji D\u017eennet\u00ab (Er-Rahman, 46.).
\u00bb A onome koji bude strahovao od stajanja (pred) svojim Gospodarom i sebe spre\u010davao od pohIepe, tome je zaista D\u017eennet skloni\u0161te \u00ab (En-Naziat, 40), \u00bb Da li je onaj \u0161to zna da je \u010dista istina ono \u0161to je tebi objavljeno od tvoga Gospodara (isti) kao onaj \u0161to je slijep? Samo pametni razmi\u0161ljaju (primaju pouku) i oni koji izvr\u0161avaju obaveze prema Allahu d\u017e. \u0161., i ne kr\u0161e ugovore, i oni koji \u010duvaju (po\u0161tuju, cijene) ono \u0161to je Allah naredio da se \u010duva i koji se boje svoga Gospodara i strepe pred te\u0161kim obra\u010dunom \u00ab (Er-Rad, 19, 21). \u00bbAllahu pada na se\u017edu sve \u0161to je \u017eivo, na Nebesima i na Zemlji, i meleki (se\u017edu \u010dine) i oni koji se ne ohole, boje se svoga Gospadara (koji je sa Svojom mo\u0107i) nadnjima i rade ono \u0161to im se nare\u0111uje (En-Nahl, 49, 50). \u00bbBo\u017eje hramove popravlja i podi\u017ee samo onaj ko vjeruje u Allaha, Sudnji dan,klanja namaz, daje zekat i ne boji se nikoga osim Allaha \u00ab. (Er-Tewbe, 18.).
Postoji i dobar broj hadisa koji govore o vjerovanju u Allaha d\u017e. \u0161. Evo samo neko!iko:
\u00bbKada vjernikovo srce zastrepi od ljubavi prema Allahu d\u017e. \u0161. spadaju s njega grijesi kao li\u0161\u0107e s drve\u0107a \u00ab (Ihjau-I-ulum, sv. 4 ,str. 165).
<\/a>50]<\/sup> Hadis Muhammeda a.s. ,,Svaki je musliman du\u017ean da se bar jednom sedmi\u010dno okupa, da dobro opere glavu i cijelo tijelo\u201d, Izbor poslanikovih hadisa, <\/i>Sarajevo, 1985. godine, br. 780.
<\/a>51]<\/sup> Kala\u010d, H.u istom \u010dlanku isti\u010de: \u201ePo islamskom u\u010denju \u010dovjek mo\u017ee zara\u0111ivati nagradu, odnosno kaznu i odnosom prema samom sebi. Islam je posvetio veliku pa\u017enju i \u010dovjeku kao jedinki dru\u0161tva. On mu je otkrio i ponudio sve ono elementarno i glavno, ukazuju\u0107i mu pri tom, sasvim jasno i realno, \u0161ta je dobro, a \u0161ta zlo, \u0161ta je pozitivno, a \u0161ta negativno, \u0161ta se nagra\u0111uje, a \u0161ta ka\u017enjava. \u00bbBiti koristan i drugima i sebi – treba da bude stalna te\u017enja svakog \u010dovjeka, a da bi bio koristan i sebi i drugima on, prije svega, mora posjedovati dobru i plemenitu du\u0161u i srce, mora svjesno i svim svojim snagama nastojati da svoje kompletno bi\u0107em okiti plemenitim i pozitivnim svojstvima. Na taj na\u010din on \u0107e, prije ili kasnije, ste\u0107i dobro, ispravno i pozitivno vladanje i pona\u0161anje. Ukratko, ako njegov stav prema sebi i svojoj okolini bude takav, on \u0107e biti i u skladu sa islamskim u\u010denjem. Kako u\u010denje islama zadire u sve pore, u sve vidove Ijudskog \u017eivota i djelovanja, ono je vremenom razvilo i posebnu nauku kojoj je cilj da \u010dovjeka, u moralno-eti\u010dkom pogledu, \u0161to vi\u0161e usavr\u0161i, da od svakog pojedinca stvori samostalnu, svjesnu i zrelu li\u010dnost koja \u0107e svojim osobinama, stremljenjima i djelovanjem, svojim na\u010dinom mi\u0161ljenja i \u017eivota, svjesno i u svakom trenutku, nastojati da bude korisna i pozitivna \u2013 i sebi i drugima. Sa\u017eeto re\u010deno: zadatak ovog u\u010denja je da \u010dovjek bude \u010dovjek.\u00ab Had\u017ei- Dervi\u0161 Spahi\u0107: Pouke o moralu i bogobojaznosti, Sarajevo 1988.god. str. 11.
Islam kao religija svim svojim u\u010denjem stremi ka \u0161to savr\u0161enijem \u010dovjeku, prvenstveno u moralno-eti\u010dkom smislu, a nipo\u0161to ne zanemaruje ni tijelo. Nare\u0111uju\u0107i umjerenost u jelu i pi\u0107u, propisuju\u0107i ohavezan post u trajanju od mjesec dana, progla\u0161avaju\u0107i \u010disto\u0107u sastavnim dijelom vjerovanja, obavezuju\u0107i na kupanje, kategori\u010dki zabranjuju\u0107i konzumiranje alkohola u bilo kom vidu, daju\u0107i upute o kvalitetnoj ishrani, zabranjuju\u0107i prostituciju, itd., posvje\u0107uje veliku pa\u017enju na\u0161em fizi\u010dkom zdravlju. Koliko mudrosti sadr\u017ee samo ove Muhammedove a. s., misli:\u00bbStrahujem za ispravnost vjerovanja debelih osoba \u00ab, \u00bbPrestanite jesti kad vam je zalogaj najsla\u0111i!\u00ab \u00bbAllahu je dra\u017ei zdrav vjernik od bolesnog \u00ab. \u00bbSredina – to je ono najbolje\u00ab.
<\/a>52]<\/sup> Jednim hadisom o ambicioznosti se ka\u017ee: \u00bbRadi za ovaj svijet kao do \u0107e\u0161 \u017eivjeti vje\u010dno, a radi za budu\u0107i svijet kao da \u0107e\u0161 umrijeti sjutra \u00ab, Ni\u0161ta bolje od ovog hadisa ne obja\u0161njava kakav treba do bude odnos \u010dovjeka prema \u017eivotu i smrti. Ovaj hadis je istinska realnost, veli\u010danstven u svojoj mudrosti ijednostavnosti.
<\/a>53]<\/sup> Kala\u010d, H. Ibidem, str. 95.
<\/a>54]<\/sup> Sura El-Alek, 1.
<\/a>55]<\/sup> Islamsko u\u010denje protkano je podsticanjem na znanje i ono svojim pripadnicima kategori\u010dki nare\u0111uje do razmi\u0161ljaju, da promatraju i prou\u010davaju oko sebe. Namnogo mjesta u Kur'ani-kerimu u tom smislu upotrijebljen je pravi zapovjedni na\u010din, mnogim ajetima se \u010dovjek vrlo sna\u017enim argumentima i prisiljava i poziva na razmi\u0161ljanje.
Allah d\u017e. \u0161., svoja stvorenja, voli i hvali. O tome govore ovi kur'anski ajeti: \u00bbZar oni koji ne vjeruju, ne vide da su nebo i zemlja bili jedna cjelina, pa smo ih Mi razdvojili, a od vode smo stvorili sve \u017eivo. Zar oni ne vjeruju?\u00ab (El-Enbija, 30.). -\u00bb… sve u Svemiru plovi \u00ab (Jasin, 40). -Allah je Onaj koji je stvorio no\u0107 i dan, i Sunce i Mjesec, a u Svemiru sve plovi\u00ab (El-Enbija, 33.).\u00bbU stvaranju nebesa i zemlje, u izmjeni no\u0107i i dana ima znakova za razumne, koji Allaha spominju: stoje\u0107i, sjedeci i bo\u010dno (le\u017ee\u0107i) i razmi\u0161ljaju o stvaranju nebesa izemlje. (Oni govore): \u00bb Gospodaru na\u0161, Ti nisi ovo stvorio uzalud (bez svrhe). Neka si Ti slavljen! Sa\u010duvaj nas kazne
vatrom \u00ab (Ali Imran, 190, 191.). \u00bbReci: Gledajte \u0161ta sve ima na nebesima i zemlji\u00ab (Junus, 101).
<\/a>56]<\/sup> Kala\u010d, H. ibidem, str. 96.
<\/a>57]<\/sup> \u010cesto mnogi Bo\u0161njaci ovoga podru\u010dja ka\u017eu \u201esabor\u201c umjesto \u201esabur\u201c. (m. p.)
<\/a>58]<\/sup> Autor Kala\u010d o strpljivosti jo\u0161 isti\u010de:O strpljivosti se govori na mnogo mjesta u Kur'ani-kerimu: \u00bbUistinu, onaj ko je strpljiv i opra\u0161ta \u010dini velika djela \u00ab (Sura, 43). \u00bbZaista \u0107emo vas staviti na ku\u0161nju strahom, gladu, umanjivanjem imetka, \u017eivota i plodova. Obraduj (Muhammede) strpljive koji, kada ih zadesi kakva nevolja, ka\u017eu: -njihova Gospodara i to su oni koji su upu\u0107eni na pravi put \u00bb (Bekare, 155, 157.). O ovoj lijepoj osobini postoji i veliki broj hadisa: \u00bbU strpljivosti (saburu) je ovosvjetsko i ahiretsko dobro. Strpljivost je klju\u010d spasa \u00ab, \u00bbStrpljivost je u odnosu na iman kao glava u odnosu na tijelo. Nema pravog vjerovanja ko nema sabura \u00ab. \u00bbKoga zadesi kakva materijalna nezgoda ili ne\u0161to sli\u010dno, pa to podnese (osaburi) strpljivo i nikome se ne potu\u017ei, sigurno \u0107e mu Allah d\u017e. \u0161. oprostiti brojne grijehe\u00ab, \u00bb Najve\u0107i je junak onaj ko sebe savlada kada se naljuti, a najbli\u017ei Allahu d\u017e. \u0161. je onaj ko oprosti, a ima mogu\u0107nost da kazni \u00ab.
<\/a>59]<\/sup> Had\u017ei Sadrija Had\u017ei\u0107, iz Baloti\u0107a, preselio u Medini, u Saudijskoj Arabiji, za vrijeme obavljanja had\u017ed\u017ea 1932. godine.
<\/a>60]<\/sup> Autor zabilje\u017eio ovu anegdotu od svog djeda unuka had\u017ei Sadrijina, had\u017ei Huseina Had\u017ei\u0107a iz Baloti\u0107a, koji je preselio 2002. godine.
<\/a>61]<\/sup> Jedan hadis glasi: Budi milostiv prema onima koji \u017eive na Zemlji, pa \u0107e se tebi smilovati Onaj koji vlada vasionom\u00ab.Izbor poslanikovih hadisa, Sarajevo, 1985.godine, str.132.
<\/a>62]<\/sup> Ovdje \u0107emo, prema citatu Halila Kala\u010da, \u010dijim se radom slu\u017eimo u ovom poglavlju, navesti jedan vrlo karakteristi\u010dan primjer samilosti prema \u017eivom bi\u0107u. U njemu se jasno vidi da islamsko u\u010denje mnogo vi\u0161e cijeni su\u0161tinu nego formu, nakanu i podsticaj nego rezultate ili posljedice. Zbog velike vrijednosti preuzeli smo \u00bb… iz 336. stranice djela \u00bbMuhammed a. s.\u00ab od velikog poznavaoca islamskog u\u010denja, Muhammeda Hamidullaha, u prijevodu i redakciji Nerkeza Smailagi\u0107a, izdatog u Zagrebu 1977.godine.\u00bbJednoga dana Muhammed a.s., je svojim sljedbenicima rekao da \u0107e na dan polaganja ra\u010duna tri \u010dovjeka do\u0107i pred Allaha, d\u017e. \u0161. Jedan \u0107e od njih re\u0107i: \u00bbBo\u017ee, \u010ditav sam \u017eivot proveo u molitvi, postu, hodo\u010da\u0161\u0107ima i vr\u0161enju svega \u0161to si propisao\u00ab. Allah d\u017e. \u0161., \u0107e re\u0107i: \u00bbNe, ti si sve to radio samo do bi stekao glas pobo\u017ena \u010dovjeka, i takav si glas u\u017eivao; \u010duvari vatre, bacite ga u D\u017eehennem\u00ab. Drugi \u0107e re\u0107i: -Bo\u017ee, izu\u010davao sam vjerske nauke i proveo \u017eivot u\u010de\u0107i druge toj nauci i \u0161ire\u0107i pravi sm,isao Tvoje vjere\u00ab. Allah d\u017e. \u0161., \u0107e re\u0107i: \u00bbNe, to si uradio da bi stekao glas u\u010denjaka, a postigao si to po svijetu; \u010duvari vatre, bacite ga u D\u017eehennem\u00ab. Tre\u0107i \u0107e se osloniti no svoju veliku hrabrost u svetim ratovima i re\u0107i do je u njima proveo sav svoj \u017eivot, i umro kao mu\u010denik. Njegov je cilj bio samo ste\u0107i glas hrabrog i sr\u010danog \u010dovjeka na svijetu. To je i postigao, a na posljednjem sudu Allah d\u017e. \u0161., \u0107e zapovijediti da ga bace u D\u017eehennem.Medutim, re\u010de Muhammed a.s. , toga dana do\u0107i \u0107e pred Allaha d\u017e. \u0161., i jedna prostitutka.Ona je provela cijeli \u017eivot u grijehu i nikada nikom nije u\u010dinila dobra. Njezin \u0107e polo\u017eaj izgledati beznade\u017ean, ali \u0107e Allah d\u017e. \u0161., re\u0107i: \u00bbNije tako, tog i tog vru\u0107eg ljetnog dana bila si kod bunara kraj kojeg je jedan pas umirao od \u017ee\u0111i, jer nije mogao do\u0107i do vode; ti si se sa\u017ealila, skinula cipelu, haljinu vezala u konopac i utulila \u017ee\u0111 tom psu; \u010duvaru D\u017eenneta, odvedi ovu \u017eenu u Dzennet\u00ab. Sa ovom pri\u010dom smo htjeli ukazati od kolike je vrijednosti i cijene, u islamskomu\u010denju, svojstvo prave samilosti kod Allaha d\u017e. \u0161.\u00ab. Vidjeti \u0161ire: Had\u017ei-Dervi\u0161 Spahi\u0107,Pouke o moralu i bogobojaznosti, <\/i>Starje\u0161instvo islamske zajednice BiH, Hrvatske i Slovenije, Sarajevo,1988.god.str.37, 38.<\/p>\n

<\/a>63]<\/sup> O licemjerstvu u Kur\u2019an\u2013i-kerimu se ka\u017ee:. \u00bbLicemjeri i licemjerke su sli\u010dni jedni drugima: tra\u017ee da se \u010dine nevaljala djela, a odvra\u0107aju od dobrih, i ruke su im stisnute; zaboravljaju Allaha d\u017e.\u0161. pa je i On njih zaboravio.Licemjeri su zaista pravi nevjernici \u00bb (Et-Tewbe, 67.). \u00bbLicemjerima, licemjerkama i nevjernicima Allah prijeti d\u017eehennemskom vatrom; vje\u010dno \u0107e u njoj boraviti, dosta \u0107e im ona biti! Allah d\u017e.\u0161. ih je prokleo i njih \u010deka patnja neprekidna\u00bb (Et-Tewbe, 68.).
<\/a>64]<\/sup> Dr Kala\u010d, H. u svom radu ka\u017ee:\u00bbLicemjerstvo je u islamskom u\u010denju definisano i ka\u017enjivo. Najte\u017ee i najdrskije licemjerstvo koje je zbog svoje te\u017eine posebno o\u0161tro osu\u0111eno je iskazivati prema nekome prijateljstvo, a u srcu gajiti neprijateljstvo. Najopasnije je licemjerstvo u ibadetu. To je haram. Kada neko klanja zato da ga drugi vide, a ne klanja kada je sam, on \u010dini zaista ne\u0161to te\u0161ko. Takvo licemjerstvo se ka\u017enjava\u00ab.
<\/a>65]<\/sup> U Kur'ani-kerimu se ukazuje na opasnost koja mo\u017ee proiste\u0107i iz ovog negativnog svojstva: Pretposljednja kur'anska sura El-Felek – zavr\u0161ava se molbom upu\u0107enom Allahu d\u017e. \u0161. \u00bb da On za\u0161titi od zavidnika kada zavidi\u00ab. Evo i nekoliko hadisa o svojstvu zavidljivosti: \u00bbZavidnost kvari iman kao \u0161to otrov kvari med. (\u00bbBinbir hadis\u00ab, br. 399). \u00bbMr\u017enja i zavidnost pro\u017ediru dobra djela kao \u0161to vatra pro\u017edire drvo\u00ab (.Binbir
hadis\u00ab, br. 573).
<\/a>66]<\/sup> Na ovu temu navodimo nekoliko Kur'anskih ajeta i nekoliko hadisa. \u00bbNije \u010destitost u tome da okre\u0107ete svoja lica prema istoku i zapadu; \u010destiti su oni koji vjeruju u Allaha i u budu\u0107i svijet, u meleke, u knjige, u vjerovjesnike, i koji od imetka – iako im je drag – daju rodacima i siromasima, putnicima namjernicima, prosjacima, za otkup iz ropstva, i (\u010destiti su oni) koji obavljaju molitvu i daju zekat, i koji preuzetu obavezu ispunjavaju, i naro\u010dito oni koji su izdr\u017eljivi u nema\u0161tini i u bolesti. To su iskreni vjernici. Oni se boje Allaha d\u017e.\u0161.i klone se ru\u017enih postupaka\u00ab (El-Bekare, 177). \u00bbKada se vr\u0161i dioba u prisustvu rodaka, siro\u010dadi i siromaha, i njima ne\u0161to darujte i recite im koju lijepu rije\u010d\u00ab (En-Nisa, 8). \u00bbObo\u017eavajte samo Allaha i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! \u010cinite dobro\u010dinstvo roditeljima, ro\u0111acima, siro\u010dadima, siromasima, bli\u017eim i daljim kom\u0161ijama, drugovima, putnicima – namjernicirna onima koji su u va\u0161em posjedu. Allah ne \u0161titi one koji su oholi i koji se hvali\u0161u\u00ab (En-Nisa, 36). \u00bbAllah zaista nare\u0111uje pravednost, dobro\u010dinstvo, pomaganje rodbine, a zabranjuje bestidnost odvratna djela i nasilje. On vas savjetuje da primite pouku\u00bb (En-Nahl, 90). Hadisi: \u201eDvije vrste ljudi Allah ne\u0107e gledati blagonaklono na Sudnjem danu – one koji prekidaju rodbinske veze i one koji su nekorektni prema susjedima\u201c. (Muhammed Arif; \u00bbBinbir hadis\u00ab, br. 26, str. 28).\u00bbNe\u0107e u D\u017eennet onaj ko kida rodbinske veze\u00ab (Sahihu-I-Buhari, Sv. IV, hadis br. 1456, str. 200).
<\/a>67]<\/sup> Surovost se \u010desto ispoljava i kao zluradost. Sva pozitivna u\u010denja zabranjuju zluradost kao nisko i ne\u010dovje\u010dno svojstvo koje mo\u017ee da ponizi, nanese bol, dovede do te\u017eih posljedica. I islam je strogo osudio ovo svojstvo. Od svojih sljedbenika mnogo vi\u0161e tra\u017ei saosje\u0107anje u bolu i nesre\u0107i, zluradost osu\u0111uje. Muhammed a. s. je rekao: \u00bbNe budi zlurad prema svome bratu (Ne veseli se nesre\u0107i svoga brata), jer ako tako postupa\u0161 Allah \u0107e biti milostiv prema njemu, a tebe \u0107e zadaesiti nesre\u0107a\u00ab. (Muhammed Arif: \u00bbBinbir hadis\u00ab, br. 437.)
<\/a>68]<\/sup> O ovom svojstvu u hadisima se ka\u017ee: \u00bbNemoj se uzdati u ono \u0161to je u tu\u0111im rukama! \u010cuvaj se pohlepe, jer pohlepa je ve\u0107 prisutno siroma\u0161tvo! Klanjaj svoj namaz ne misle\u0107i ni na \u0161ta ovosvjetsko! Ne \u010dini
ni\u0161ta zbog \u010dega bi se morao ispri\u010davati\u00ab. \u00bbPohlepa uni\u0161tava mudrost u srcu u\u010denih ljudi\u00ab (Isto, hadis br, 543).
\u00bbKoja je to boljka i sramota ve\u0107a od pohlepe i \u0161krtosti!\u00ab (Isto, hadis br. 934). \u00bbNe slijedite prohtjeve da ne biste bili nepravedni\u00ab (En-Nisa, 135). \u00abA zar je iko gore zalutao od onoga ko slijedi svoju strast, a ne Allahovu uputu\u00ab! (El-Kasas, 50).
<\/a>69]<\/sup> Allahov Poslanik Muhammed a. s. je o tvrdi\u010dluku rekao: \u00bbNe\u0107e u\u0107i u D\u017eennet prevarant, \u0161krtica i onaj ko ogovara\u00ab (D\u017eamius-sagir, str. 177). Drugom prilikom jerekao: \u00bb\u0160krtost i pravi iman ne mogu biti zajedno u \u010dovje\u010dijem srcu\u00ab.
<\/a>70]<\/sup> Kur'ani-kerim govori o munaficima: \u00bbObavijesti munafike da ih \u010deka bolna kazna\u00bb (En-Nisa, 138). \u00bb Munafici \u0107e bit na samom dnu D\u017eehenema.\u00ab (En-Nisa, 145). \u00bbAllah \u0107e sigurno u D\u017eehennemu staviti zajedno munafike i nevjernike\u00ab (En-Nisa,140).
<\/a>71]<\/sup> Kur'ani-kerim klevetu na mnogo mjesta najo\u0161trije osu\u0111uje.23 Ajet iz sure En-Nur glasi: \u00bbOni koji obijede \u010destite, nevine vjernike nekabudu prokleti i na ovom i na onom svijetu. Njih \u010deka patnja nesnosna\u00ab.
<\/a>72]<\/sup> Ovdje \u0107emo navesti osnovna svojstva po kojima se munafici izdvajaju me\u0111uljudima, svojstva koja nam otkrivaju munafika:
– kada mu se \u0161ta povjeri, on pronevjeri i povjerenje izigra;
– kada govori, la\u017ee;
– kada obe\u0107a, ne odr\u017ei obe\u0107anje, i – kada se parni\u010di, ne zastupa pravdu.
<\/a>73]<\/sup> Navodimo citat iz rada Halila Kala\u010da: \u201e\u010ciniti nasilje bilo kome, po islamskom u\u010denju je strogo zabranjeno. \u010cine\u0107i nasilje i sam nasilnik je izlo\u017een veoma te\u0161kim posljedicama. Posebno je te\u0161ko nasilje istrogo osu\u0111eno nad nemo\u0107nim, neza\u0161ti\u0107enim, sirotinjom i nejakim, koji se ne mogubraniti, koji su odsutni ili na bilo koji na\u010din uskra\u0107eni da se brane. Isto tako osu\u0111eno jesvako nasilje prema \u017eivotinjama. I prema njima treba postupiti \u010dovje\u010dno.Jedna od \u010destih posljedica nasilja jeste kletva o\u0161te\u0107enog, kletva nemo\u0107nog. Uislamskom u\u010denju ova kletva se naziva kletvom mazluma (mazlum je onaj nad kimje izvr\u0161ena nepravda i nasilje, onaj ko ne mo\u017ee da se brani). Muhammed a. s. jerekao: \u00bb\u010cuvajte se kletve onoga kome ste nasilje u\u010dinili. Njegovu kletvu, tj. dovu, Allah d\u017e. \u0161. prima\u00ab.
<\/a>74]<\/sup> Po islamskom u\u010denju zdrav \u010dovjek ne bi smio do bude siroma\u0161an. Islam nare\u0111uje svojim pripadnicima da se \u010duvaju siroma\u0161tva, jer je ono blizu nevjerstva. Islamstrogo osu\u0111uje lijenost i ukazuje da je ba\u0161 ona \u010dest uzrok siroma\u0161tva i zaostalosti. Jedna dova u prijevodu glasi: \u00bbAllahu, sa\u010duvaj me od brige i tuge, sa\u010duvaj me od nemo\u0107i iljenosti, sa\u010duvaj me od kukavi\u010dluka i \u0161krtosti, sa\u010duvaj me od brige i poni\u017eenja\u00abAko pa\u017eljivo analiziramo ovu dovu, uo\u010di\u0107emo da se od lijenosti, kao i ostalihstanja i negativnih osobina, koja se pomnju u ovoj dovi, tra\u017ei za\u0161tita Allaha d\u017e. \u0161. itra\u017ei Njegova pomo\u0107. One ugro\u017eavaju tijelo i du\u0161u \u010dovjeka i veoma se negativino
odra\u017eavaju na \u010ditavo ljudsko bi\u0107e.
<\/a>75]<\/sup> 41 O ovoj ru\u017enoj osobini nave\u0161\u0107emo samo jedan ajet i jedan hadis.\u00bbO vjernici, klonite se mnogih sumnji\u010denja, neka sumnji\u010denja su zaista grijeh.Ne uhodite jedni druge i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekome od vas bilo drago do jedemeso svoga umrlog brata, a vama je to odvratno, zato se bojte Allaha. Allah zaistaprima pokajanje i samilostan je\u2019\u2019 (El-Hud\u017eurat, 12).\u00bb\u010cuvajte se ru\u017enog mi\u0161ljenja! To je najla\u017eljiviji govor koji \u0161ejtan unosi u srce \u010dovjeka. Ne istra\u017eujte tu\u0111e mane i ne kleve\u0107ite jedni druge! Ne podr\u017eavajte me\u0111usobnomr\u017enju i ne napu\u0161tajte jedan drugoga! Budite pravi Allahovi vjernici i buditebra\u0107a, kao \u0161to nam je nare\u0111eno\u00ab.
<\/a>76]<\/sup> Muhammed a.s. je rekao: \u00bbKada neko ogovara, a ti se nalazi\u0161 u tom skupu, stavi se u odbranu njegovu iljude sprije\u010di u ogovaranju. U protivnom, ustani i napusti taj skup\u00ab. Izbor poslanikovihhadisa, Sarajevo, 1985. god., br. 359.
<\/a>77]<\/sup> Inferiornost kao i beznade\u017enost i gubljenje nade, u islamskom u\u010denju je poku\u0111enoi zabranjeno. O tome se u Kur'ani-kerimu ka\u017ee:\u00bbO robovi moji koji ste se ogrije\u0161ili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah\u0107e sigurno sve grijehe oprostiti; On doista mnogo pra\u0161ta i On je milostiv\u00ab (Ez-Zumer, 53).
<\/a>78]<\/sup> Kala\u010d, H. Ibidem str. 105.
<\/a>79]<\/sup> O Indiferentnosti: \u00bbKo nije strpljiv na isku\u0161enjima,nije zahvalan na Mojim blagodatima i nije zadovoljan Mojom odredbom, nekauzme sebi drugog gospodara\u00ab (Ihjau-I-ulum, str. 348). Ovo nam kazuje da se Allah d\u017e. \u0161. odri\u010de onih koji su nezadovoljni Njegovom odredbom, da se odri\u010de onih koji u nevolji ne poka\u017eu strpljivost i koji su indiferentni. Pravi vjernik \u010dvrsto vjeruje i zna da sve \u0161to je iznad njegovih snaga dolazi voljom i odredbom Uzvi\u0161enog Allaha d\u017e. \u0161. i zato sve shvata i prima kao Bo\u017eji dar i poklon i uvijek je zadovoljan. Allah d\u017e. \u0161. u Kur'ani-kerimu ka\u017ee: \u00bbZaista, ako vi budete zahvalni sigurno \u0107u vam pove\u0107ati (nagrade), a ako budete nezahvalni zaista je Moja kazna \u017eestoka\u00ab (Ibrahim, 7).
<\/a>80]<\/sup> Hadis Muhameda a.s., ,, Islam je \u010dista vjera pa budite i vi \u010disti! U D\u017eennet mo\u017eeu\u0107i samo onaj ko je \u010dist”, Izbor poslanikovih hadisa, Sarajevo, 1985. god. br. 384.
<\/a>81]<\/sup> \u00bbTra\u017eiti znanje je du\u017enost svakog muslimana. Za onoga, koji tra\u017ei znanje i nastojida ne\u0161to nau\u010di, moli se i tra\u017ei oprosta svako, pa \u010dak i ribe u vodi\u00ab.IzborPoslanikovih hadisa, <\/i>Sarajevo 1985. god. br.1011.
<\/a>82]<\/sup> Hadis Muhammeda a.s. \u00bbAko mi pro\u0111e jedan dan u kojem nijesam pro\u0161irio svojeznanje koje me pribli\u017eava Uzvi\u0161enom Allahu, tada mi taj dan nije blagoslovljen \u00bbIzborposlanikovih hadisa, Sarajevo, 1985. god. br. 235
<\/a>83]<\/sup> \u00bbPolo\u017eaj onoga koji tra\u017ei nauku, a \u017eivi me\u0111u neznalicama, isto je kao i polo\u017eaj\u017eivoga me\u0111u mrtvima\u00ab. Izbor poslanikovih hadisa, <\/i>Sarajevo,1985.godine, br. 1004.
<\/a>84]<\/sup> Bogohuljenje vodi u nevjerstvo, koje se tokom historije ovog naroda smatralonegativno\u0161\u0107u. U plemenita svojstva spada iman – vjerovanje, jer bez imana nema vje\u010dne sre\u0107e naAhiretu. Onaj, \u010dije srce osvjetljava iman, mora se pridr\u017eavati i islamskih du\u017enosti.Drugim rije\u010dima, ko \u010dvrsto vjeruje da za prekr\u0161aj zaslu\u017euje kaznu, on ga ne\u0107e ni u\u010diniti,osim u krajnoj nevolji. Ljudska djela prvi su i pravi svjedoci da li u njegovom srcupostoji iman ili ga nema.U Kur\u2019ani-kerimu se ka\u017ee: \u00bbReci (Muhammede) ako su vam va\u0161i o\u010devi, va\u0161isinovi, va\u0161a bra\u0107a, va\u0161e \u017eene, va\u0161i imeci koje ste stekli, va\u0161a roba za \u010diju pro\u0111u strahujetei stanovi u kojima ste zadovoljni, dra\u017ei od Allaha, Njegova Poslanika i borbe naNjegovom putu, onda o\u010dekujte Allahovu kaznu. Allah ne\u0107e uputiti pokvareni narod napravi put\u00ab (Et-Tewbe, 24).\u00bbDa li misle ljudi, kada reknu: \u00bbMi vjerujemo\u00ab, da \u0107e (s tim rije\u010dima) biti oslobo\u0111eniku\u0161nje (kazne)? Mi smo u isku\u0161enje stavili (kaznili) one prije njih (koji su se
slu\u017eili praznim rije\u010dima). Zaista Allah zna one koji pravo govore, a zaista zna i onekoji la\u017eu\u00ab (El-Ankebut, 2,3).
\u00bbTe\u0161ko svakom la\u0161cu (gre\u0161niku), koji slu\u0161a Allahove rije\u010di (ajete) koji mu seu\u010de, a on i dalje ostaje ohol (nepopravljiv), kao da ih nije ni \u010duo\u00ab (El-D\u017easije, 7, 8).\u00bbDa li misle oni koji rade ru\u017ena djela da \u0107e Nam izbje\u0107i (od kazne)? Ru\u017eno li jenjihovo prosu\u0111ivanje\u00ab (El-Ankebut, 4).
<\/a>85]<\/sup> Hadis Muhameda a.s. ,,Poslan sam da usavr\u0161im lijep moral\u201c, Izbor poslanikovihhadisa, <\/i>Sarajevo, 1985.god.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Autor: Dr. hfz. Haris Had\u017ei\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":509,"featured_media":145701,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10196,798],"tags":[],"class_list":{"0":"post-145700","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-pera-nasih-autora","8":"category-teme"},"yoast_head":"\nKarakter, vjera moral i mentalitet Bo\u0161njaka Sand\u017eaka s osvrtom na ro\u017eajske Bo\u0161njake<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Karakter, vjera moral i mentalitet Bo\u0161njaka Sand\u017eaka s osvrtom na ro\u017eajske Bo\u0161njake\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Autor: Dr. hfz. Haris Had\u017ei\u0107\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2015-11-16T15:32:41+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/Rozaje_PanpramaHaris1.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"640\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"299\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Agencija\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Agencija\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"66 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/\"},\"author\":{\"name\":\"Agencija\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/cb59d7e3ab91ab90dd680ad0305a6185\"},\"headline\":\"Karakter, vjera moral i mentalitet Bo\u0161njaka Sand\u017eaka s osvrtom na ro\u017eajske Bo\u0161njake\",\"datePublished\":\"2015-11-16T15:32:41+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/\"},\"wordCount\":13308,\"commentCount\":13,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/Rozaje_PanpramaHaris1.jpg\",\"articleSection\":[\"Iz pera na\u0161ih autora\",\"NAJNOVIJE\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/\",\"name\":\"Karakter, vjera moral i mentalitet Bo\u0161njaka Sand\u017eaka s osvrtom na ro\u017eajske Bo\u0161njake\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/Rozaje_PanpramaHaris1.jpg\",\"datePublished\":\"2015-11-16T15:32:41+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/Rozaje_PanpramaHaris1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/Rozaje_PanpramaHaris1.jpg\",\"width\":640,\"height\":299},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Karakter, vjera moral i mentalitet Bo\u0161njaka Sand\u017eaka s osvrtom na ro\u017eajske Bo\u0161njake\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/cb59d7e3ab91ab90dd680ad0305a6185\",\"name\":\"Agencija\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/4b7fafa80a22f0c2afe23966b3961fe0?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/4b7fafa80a22f0c2afe23966b3961fe0?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Agencija\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/agencija\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Karakter, vjera moral i mentalitet Bo\u0161njaka Sand\u017eaka s osvrtom na ro\u017eajske Bo\u0161njake","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Karakter, vjera moral i mentalitet Bo\u0161njaka Sand\u017eaka s osvrtom na ro\u017eajske Bo\u0161njake","og_description":"Autor: Dr. hfz. Haris Had\u017ei\u0107","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2015-11-16T15:32:41+00:00","og_image":[{"width":640,"height":299,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/Rozaje_PanpramaHaris1.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Agencija","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Agencija","Est. reading time":"66 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/"},"author":{"name":"Agencija","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/cb59d7e3ab91ab90dd680ad0305a6185"},"headline":"Karakter, vjera moral i mentalitet Bo\u0161njaka Sand\u017eaka s osvrtom na ro\u017eajske Bo\u0161njake","datePublished":"2015-11-16T15:32:41+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/"},"wordCount":13308,"commentCount":13,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/Rozaje_PanpramaHaris1.jpg","articleSection":["Iz pera na\u0161ih autora","NAJNOVIJE"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/","name":"Karakter, vjera moral i mentalitet Bo\u0161njaka Sand\u017eaka s osvrtom na ro\u017eajske Bo\u0161njake","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/Rozaje_PanpramaHaris1.jpg","datePublished":"2015-11-16T15:32:41+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/Rozaje_PanpramaHaris1.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/Rozaje_PanpramaHaris1.jpg","width":640,"height":299},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakter-vjera-moral-i-mentalitet-bosnjaka-sandzaka-s-osvrtom-na-rozajske-bosnjake\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Karakter, vjera moral i mentalitet Bo\u0161njaka Sand\u017eaka s osvrtom na ro\u017eajske Bo\u0161njake"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/cb59d7e3ab91ab90dd680ad0305a6185","name":"Agencija","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/4b7fafa80a22f0c2afe23966b3961fe0?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/4b7fafa80a22f0c2afe23966b3961fe0?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Agencija"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/agencija\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/145700"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/509"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=145700"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/145700\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/145701"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=145700"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=145700"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=145700"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}