{"id":14195,"date":"2011-03-24T04:17:04","date_gmt":"2011-03-24T03:17:04","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=14195"},"modified":"2011-03-24T04:17:35","modified_gmt":"2011-03-24T03:17:35","slug":"jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/","title":{"rendered":"Jesu li Bo\u0161njaci Makedonije zaboravljeni?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Prema posljednjem makedonskom popisu stanovni\u0161tva (2002) Bo\u0161njacima se izjasnilo oko 17000, a njih oko 13000 pisalo se Crnogorcima, Muslimanima, \u010dak i Sand\u017eaklijama. Budu\u0107i da dvije posljednje odrednice nisu bile priznate, zavr\u0161ili su u rubrici \u2013 ostali.<\/strong><\/p>\n

Iz Bijelog Polja ka Skoplju krenuli smo negdje iza sedamnaest sati. Magistralni put do Berana krivuda dolinom Lima, a odatle, prema Ro\u017eaju, po\u010dinju blagi usponi. Budu\u0107i da je decembar, jedan od najzimskijih dana u godini, pla\u0161ili smo se snijega kojeg, nasre\u0107u, sve do planinskog prijevoja Kula, planine izme\u0111u ro\u017eajske i pe\u0107ke op\u0107ine, nije bilo. Na crnogorskom grani\u010dnom prijelazu, koji se nalazi na preko 1800 metara nadmorske visine, rekli su nam da je put ka Pe\u0107i zatrpan, da je vi\u0161e od sto kamiona ostalo u snijegu, te da se normalizacija saobra\u0107aja o\u010dekuje tek iza \u010detiri sata narednoga dana. Ostalo nam je da se vratimo u Ro\u017eaje i put nastavimo mar\u0161rutom: Ro\u017eaje, Ribari\u0107e, Zubin Potok, Mitrovica, Pri\u0161tina, Ferizaj, Ka\u010danik, Skoplje. U Skoplje smo stigli negdje iza 22 sata. Odatle smo u dru\u0161tvu sa Jusufom ef. \u010colovi\u0107em, biv\u0161im sekretarom Me\u0161ihata IZ Makedonije i profesorom u Skopskoj medresi, produ\u017eili do prigradskog naselja Batinci u kojem \u017eivi vi\u0161e pet stotina bo\u0161nja\u010dkih familija.<\/p>\n

Na kahvi u Batincima<\/h3>\n
Iako je bila no\u0107, voze\u0107i se gradskim ulicama, da se uo\u010diti da je Skoplje zna\u010dajno izmijenilo svoj izgled. Kao \u0161to je poznato iz historijskih dokumenata, ovaj su grad osnovali Dardanijci u 3. stolje\u0107u p.n.e.. Za vrijeme Rimskog Carstva nosio je ime Justiniana Prima. Zemljotres ga je razorio 518. godine. Da je nastao na trusnom podru\u010dju svjedo\u010di i zemljotres koji se desio 1963. godine. Turci su ga osvojili 1392., a zvali su ga \u00dcsk\u00fcb ili Uskup. Pod Turcima je bio pola milenija. Tada je bio glavni grad Kosovskog vilajeta. Turski pisac Dild\u017eer Zede je u 17. stolje\u0107u napisao: \u2018Dugo sam putovao preko te zemlje Rumelije i vidio dosta lijepih gradova i bio zapanjen Allahovim blagoslovima, ali nijedan me nije zadivio i obradovao toliko kao nebeski grad Skoplje kroz koji proti\u010de rijeka Vardar. Zanimljivo je da je 1905. godine grad imao 32000, a sada ima preko 600000 stanovnika.<\/div>\n
Po dolasku u ku\u0107u na\u0161eg doma\u0107ina Jusufa dugo smo sijelili, a posebno nas se dojmilo kazivanje njegove majke koju iz milja zovu Bika. Ona je govorila o rodnom Sand\u017eaku, o vremenu kad su Bo\u0161njaci doseljavali u plodnu povardarsku ravnicu, o obi\u010dajima koje je u svijet ponijela iz brda ponad Tutina, o eti\u010dkim vrlinama koje je usa\u0111ivala u srca svoje \u0161estero djece i brojne unu\u010dadi… Usprkos godinama, i dalje je njena rije\u010d cijenjena i po\u0161tovana.<\/div>\n
Ujutro smo oti\u0161li na kahvu kod Jusufovih ro\u0111aka i kom\u0161ija Hasana, Selima i Mirsada \u010colovi\u0107a koji su dan ranije stigli s had\u017ed\u017ea na koji su putovali Mirsadovim automobilom. Uz jutarnju, bosansku kahvu, popri\u010dali smo sa ovim \u010destitim ljudima. Mirsad \u017eivi i radi u Francuskoj. U Strazburu je jedan od osniva\u010da bo\u0161nja\u010dkog d\u017eemata. O odlasku na na had\u017ed\u017e i doseljavanju Bo\u0161njaka u Makedoniju, kazuje: \u201cImali smo, eto, priliku da moj babo Hasan, amid\u017ea Selim i ja autom otputujemo na had\u017ed\u017e. Sve smo obavili po propisima. Veoma smo zadovoljni. Vratili se \u017eivi i zdravi. Mislim da ni jedan had\u017eija svoje utiske ne mo\u017ee rije\u010dima iskazati.<\/div>\n
Had\u017ed\u017e se do\u017eivljava. Bo\u0161njaci koji \u017eive u Makedoniji uglavnom su porijeklom iz Sand\u017eaka. Evo, i ja sam ro\u0111en u Sand\u017eaku. Iz tutinske sam op\u0161tine. Tada, \u010detrdesetih, pedesetih, \u0161ezdesetih godina dolazi do masovnog iseljavanja Bo\u0161njaka iz Sand\u017eaka. Oni su, da bi sa\u010duvali vjeru i\u0161li ka Turskoj. Iako je Turska tada bila privredno nerazvijena, bila je poznata kao muslimanska dr\u017eava. I da bi spasili djecu oni su i\u0161li ka Turskoj, bez iluzija da \u0107e \u017eivjeti bolje. U Makedoniju smo, dakle, do\u0161li \u0161ezdesetih godina s namjerom da idemo za Tursku, jer se u to vrijeme jedino iz Makedonije moglo produ\u017eiti za Tursku. Budu\u0107i da je i taj dogovor propao mi smo ostali u Makedoniji. Po\u0161to sam dugo godina u Zapadnoj Evropi, prvo u Njema\u010dkoj, a sada u Francuskoj, imam osje\u0107aj da Bo\u0161njaci iz BiH malo znaju o sunarodnicima u Makedoniji i Sand\u017eaku. \u00a0Mene su u vi\u0161e navrata tretirali kao Albanca, jer nisu znali da u Makedoniji \u017eive i Bo\u0161njaci. Evo, ovdje, u Batincima, Skoplju, oko Prilepa, Velesa, \u017eive i Bo\u0161njaci. Drago mi je da ste pokazali interes da \u010ditala\u010dku publiku Preporoda informirate o \u017eivotu Bo\u0161njaka u Makedoniji. U posljednjih dvadesetak godina nema vi\u0161e doseljavanja Bo\u0161njaka u Makedoniju, nego ima iseljavanja Bo\u0161njaka u Sand\u017eak ili u Bosnu i Hercegovinu.\u201d<\/div>\n
H. Selim \u010colovi\u0107: \u201cOvo mi je bilo drugo putovanje na had\u017ed\u017e. No, da se vratimo razgovoru o na\u0161em doseljavanju u Makedoniju. Prisje\u0107am se, kad smo do\u0161li radili smo razne poslove. Te\u0161ko smo se snalazili u tu\u0111oj zemlji. Konkretno, nisam imo neke, Bog zna, \u0161kole. Imao sam voza\u010dku dozvolu, a bez dr\u017eavnog ispita nisi se mogao zaposliti kao voza\u010d. Tako sam na veliku muku polo\u017eio i taj dr\u017eavni ispit i vozio sam kamion u nekim gra\u0111evinskim firmama. Slabo se to pla\u0107alo. U po\u010detku nismo kupovali zemlju, nego samo malo ku\u0107e, jer smo se nadali nastavku puta za Tursku. Propale su nam i pare koje smo ulo\u017eili za odlazak u Tursku. Godinu dana smo radili na tim dokumentima. Bili smo velika familija. Niko nije radio, a puno se tro\u0161ilo. Na kraju smo ostali i bez para, i bez dokumenata. Nikad ne\u0107u zaboraviti da sam, u to vrijeme, znao ostati bez ve\u010dere za sebe, djecu i roditelje. Me\u0111utim, od tada pa naovamo Allah d\u017e. \u0161. nam je pomogao da o(p)stanemo.\u201d<\/div>\n

U Hatund\u017eik d\u017eamiji i oko nje u Skoplju<\/h3>\n
I do nas u BiH dopirale su vijesti da su pojedinci iz vrha IZ Makedonije osporavali mogu\u0107nost imamu D\u017eevadu ef. Hoti\u0107u da hutbu dr\u017ei na bosanskom jeziku. Otuda smo \u017eeljeli o ovom problemu \u010duti mi\u0161ljenje i imama Hoti\u0107a, i reisa Red\u017eepija. Na\u017ealost, reis Red\u017eepi nam je, i ovaj put, bio nedostupan, a efendija Hoti\u0107 je kazao: \u201cImam sam u Hatund\u017eik d\u017eamiji koja je otvorena prije \u0161est mjeseci. Prija\u0161nja d\u017eamija je sru\u0161ena u zemljotresu 1963.godine da bi njena obnova, uz pomo\u0107 donacije iz Turske, po\u010dela prije dvije godine. D\u017eamiju je otvorio Abdullah G\u00fcl, predsjednik Turske, \u0161to je za nas Bo\u0161njake \u00a0bila posebna \u010dast. Prilikom preuzimanja d\u017eamije imali smo odre\u0111enih problema s obzirom da je u gradnji d\u017eamije u\u010destvovala i jedna albanska politi\u010dka partija. Oni su najprije opstruirali otvorenje d\u017eamije, a potom imenovali drugog imama i hatiba. Iz kabineta reisa su nam rekli da ne\u0107e dozvoliti da ljudi koji govore srpski jezik budu tu. Mi takav nacionalizam nismo o\u010dekivali. Ti pojedinci iz vrha Islamske zajednice time su pokazali svoju netrpeljivost. No, mi smo ostali u zajedni\u010dkom saffu i nismo se dali izmanipulirati.\u201d<\/div>\n
I pored toga \u0161to se hutba dr\u017ei na bosanskom jeziku, d\u017eemat kojem pripada oko 150 doma\u0107instava, uz Bo\u0161njake \u010dine i Albanci, i Goranci, i Turci, i Torbe\u0161i. Uz d\u017eamiju kane podi\u0107i i mekteb kako bi organizirali i islamsku pouku. Trenutno edukativne sadr\u017eaje imaju unutar d\u017eamije.<\/div>\n
Razgovarali smo i sa Kadrijom ef. Muri\u0107em, jo\u0161 jednim Bo\u0161njakom imamom. Du\u017enost obavlja u jednoj od tri d\u017eamije u Batincima. Evo \u0161ta nam je kazao: \u201cBo\u0161nja\u010dkom d\u017eematu u Batincima gravitira oko 450 doma\u0107instava. Prosje\u010dno je pedesetak ljudi na namazima, \u0161to je, s obzirom da mnogi od njih rade, zadovoljavaju\u0107e. D\u017eamija je nova i pro\u0161irivana. Napravljen je novi mekteb i \u0161adrvan, pro\u0161iren gornji sprat, podignuto novo centralno kubbe sa jo\u0161 6 malih kubbeta. Kad je rije\u010d o socijalnoj strukturi d\u017eematlija, oni, uglavnom, \u017eive od trgovine, zanatlijskih usluga, a najbrojniji su kerami\u010dari, plasti\u010dari, zidari, U Batincima imaju jo\u0161 dvije d\u017eamije u kojima se hutba dr\u017ei na albanskom jeziku. Dobro sara\u0111ujemo. Ukupno, zajedno sa Albancima, Batinci imaju oko 1.100 ku\u0107a, odnosno 4.000 do 4.500 stanovnika.\u201d<\/div>\n

Slaba veza sa mati\u010dnom domovinom<\/h3>\n
Prema oficijelnom popisu stanovni\u0161tva \u00a0u Makedoniji iz 2002. Bo\u0161njacima se izjasnilo oko 17000 gra\u0111ana, ta\u010dnije 17.018, \u0161to \u010dini 0,84% od ukupne populacije u ovoj zemlji. Me\u0111utim, po slobodnim procjenama Bo\u0161njaka u Makedoniji ima tridesetak hiljada. Jedan dio Bo\u0161njaka deklarirao se Muslimanima, Crnogorcima, \u010dak i – Sand\u017eaklijama. Budu\u0107i da nije bila upisana odrednica Musliman, oni su svrstani me\u0111u ostale. Tako je u rubrici ostali ponajvi\u0161e bilo Bo\u0161njaka. U Makedoniji Bo\u0161njaci dobro kotiraju. Jedan od najuglednijih Bo\u0161njaka u Makedoniji je prof. dr. Ferid Muhi\u0107, profesor na Filozofskom fakultetu u Skoplju. O Bo\u0161njacima u Makedoniji ka\u017ee: \u201cPravno je reguliran odnos prema manjinama. Tako je zakonski omogu\u0107eno odr\u017eavanje nastave u \u0161kolama i na bosanskom jeziku, dakako gdje je procenat stanovni\u0161tva prelazi 20 procenata. Me\u0111utim, ima velikih problema. Ni izdaleka se ta mogu\u0107nost sistematski ne primjenjuje. Razlozi se tra\u017ee u nedostatku kvalitetnih kadrova kao i ud\u017ebenika. Usprkos \u010dinjenici da je u Makedoniji tek tridesetak hiljada Bo\u0161njaka, politi\u010dki su razu\u0111eni na \u010detiri politi\u010dke partije. Kad to rasitnite onda je jasno da prisustvo Bo\u0161njaka u politi\u010dkom \u017eivotu Makedonije ne koristi ni toliko prava koliko je izmjenom ustava dato. Ve\u0107a je konfrontacija unutar partija jednog naciona nego konfrontacija me\u0111u partijama interetni\u010dkog korpusa. Mislim da ni jedan od bo\u0161nja\u010dkih lidera u rukovodstvu ove \u010detiri partije ne govori ni sa jednim od one trojice. Ista je situacija i sa partijama kod ostalih naroda…\u201d<\/div>\n
Jusuf ef. \u010colovi\u0107 nadovezuje se na kazivanje profesora Muhi\u0107a: \u201cU sada\u0161njem sazivu Parlamenta Republike Makedonije imamo jednog svog poslanika. On je iz SDA i u koaliciji je sa vladaju\u0107om partijom. Imamo Bo\u0161njaka i u raznim ministarstvima. Imamo i gradona\u010delnika u op\u0107ini Dolneni kod Prilepa, na kojem podru\u010dju \u017eivi dobar broj Bo\u0161njaka. Imamo, tako\u0111er, direktore osnovnih \u0161kola u mjestima Orizare kod Velesa i La\u017eanima kod Prilepa. Imamo Bo\u0161njaka i kao izuzetnih privrednika. U svim porama \u017eivota Bo\u0161njaci su se uklopili. Iako je ve\u0107ina Bo\u0161njaka u Makedoniji porijeklom iz Sand\u017eaka, ne smijemo zaboraviti da ih je jedan dio i iz Hercegovine: Trebinja, Bile\u0107e, Gacka. Oni su se u Makedoniju doselili nakon aneksije BiH od strane Austro-Ugarske. Naseljeni su u skopskoj kotlini. Prvobitno su bili s ku\u0107ama pored Vardara i po njima je nazvana Muhad\u017eir mahala. S obzirom da je to zemlji\u0161te bilo nekvalitetno i \u010desto plavljeno, oni su se \u017ealili tada\u0161njem sultanu i Porta im je dodijelila drugo zemlji\u0161te. Tu je nastalo naselje Hasanbeg, kasnije preimenovano u Singeli\u0107, pa opet u Hasanbeg, gdje i danas ima porodica od Avdovi\u0107a, Mehmedovi\u0107a… Jedan od tih Avdovi\u0107a, Alija, u Drugom svjetskom ratu bio je prvoborac. Zavr\u0161io je Veliku medresu u Skoplju, potom je oti\u0161ao u partizane. Po njemu se zove na\u0161a osnovna \u0161kola u Batincima.\u201d<\/div>\n
Sa \u010colovi\u0107em smo posjetili prigradsko naselje Ljubin u kojem prete\u017eno \u017eive Bo\u0161njaci. U tamo\u0161njoj osnovnoj \u0161koli, koja nosi ime Dyturia (Znanje), do \u010detvrtog razreda, nastava se odvija na bosanskom jeziku. Budu\u0107i da je bio radni dan, pru\u017eila nam se prilika da razgovaramo sa nastavnicima i \u0111acima ove \u0161kole. Izeta Bava\u010d, u\u010diteljica, ka\u017ee: \u201cNa\u0161a \u0161kola je po\u010dela sa radom 1950.godine i to na albanskom jeziku da bi se, 1955., uslijed migracija stanovni\u0161tva, nastava izvodila na srpsko-hrvatskom jeziku. Imamo 80 u\u010denika od prvog do petog razreda. Prije tri godine po\u010deli smo u\u010diti djecu na bosanskom jeziku. Uz mene tu predaju i Harun Li\u010dina, Sanela Sadikovi\u0107, Ama Meki\u0107 i Nafija Hasanoski.<\/div>\n
Njen stariji kolega Harun Li\u010dina dodaje: \u201cIako je proces u\u010denja bosanskog jezika po\u010deo prije tri godine mi, jo\u0161 uvijek, nemamo ud\u017ebenike. Ni \u0161kolski program jo\u0161 nije na vidiku, a otprije smo poslali zahtjev Ministarstvu za obrazovanje. Mi pripadamo centralnoj \u0161koli \u201cDyturia\u201d \u00a0koja ima 1700 u\u010denika\u201d.<\/div>\n

Bo\u0161njaci zastupljeni i na Radiju Makedonije<\/h3>\n
\n
\"\"<\/a>
Hatund\u017eik d\u017eamija u Skoplju<\/figcaption><\/figure>\n

Po povratku iz Ljubina sreli smo se i sa kolegicom Almirom \u00a0Papi\u0107, novinarkom \u00a0Radija Makedonije, koja priprema emisije na bosanskom jeziku. Ona ka\u017ee: \u201cNa bosanskom jeziku pripremamo radio-emisije od 30 minuta koja se emituje svaki dan. I to: ponedjeljkom emisiju za djecu, utorkom – politi\u010dki magazin, srijedom – tradicija i obi\u010daji, \u010detvrtkom – kulturni trezor i petkom – vjera i zdravstvo, dok \u00a0je preko vikenda \u00a0muzi\u010dka emisija. U na\u0161im emisijama gostovali su i bo\u0161nja\u010dki uglednici Jusuf ef. \u010colovi\u0107, Kadrija ef. Muri\u0107, D\u017eevad Hot, Rizvan Baba\u010di\u0107 i drugi. Nastojimo da uspostavimo kontakt sa Sarajevom i Bosnom, tako da nam je, u tom smislu, svaka posjeta iz BiH draga i korisna. Imamo problema oko nabavke potrebne literature. Nemamo \u010dasopisa ni knjiga na bosanskom jeziku. Nemamo ni biblioteku. Otuda je potrebno standardizirati bosanski jezik. Na\u0161 radio je, prije nekoliko dana, obilje\u017eio petogodi\u0161njicu svoga postojanja\u201d.<\/p>\n<\/div>\n

Nastojali smo da sretnemo i nekog ko je u biznisu. Ned\u017ead Tuti\u0107, direktor firme Emra-komerc, jedan je od njih. Po\u0161to biznismeni vi\u0161e rade, a manje govore, njegova je izjava vrlo kratka: \u201cI ja sam porijeklom iz Sand\u017eaka. Na\u0161i su do\u0161li s namjerom da idu za Tursku. Tu \u017eivim i radim. Proizvodim i ugra\u0111ujem PVC storalariju. Taj posao radim od 1993.godine. Imam 16 radnika.\u201d<\/div>\n
Svratili smo i do \u0160utke (\u0160ute Orizari), najve\u0107eg romskog naselja na Balkanu, koje je u sastavu Skoplja. Budu\u0107i da je bilo ak\u0161amsko vrijeme, nismo bili u prilici fotografirati njihove dvije d\u017eamije. D\u017eamija Hamdi-pa\u0161a je jo\u0161 u izgradnji i jedna je od najve\u0107ih u Makedoniji. Imamsku du\u017enost u ovoj d\u017eamiji obavlja Ali ef. Berat, svr\u0161enik Fakulteta islamskih nauka u Medini. D\u017eematlija Gali Ga\u0161i ka\u017ee: \u201cImamo velik d\u017eemat. U d\u017eamiji obavljamo sve namaze.U d\u017eematu je vi\u0161e omladine nego starijih. D\u017eamija je puna i u nju mo\u017ee stati oke dvije hiljade ljudi. U d\u017eamiju dolaze muslimani svih nacija. Najve\u0107i doprinos u gradnji d\u017eamije dao je Hamdi Bajram, na\u0161 predstavnik u Parlamentu Makedonije.\u201d<\/div>\n
Dolaskom imama Berata, s kojim smo obavili intervju, d\u017eemat je do\u017eivio procvat, a nastale su promjene i u \u017eivotu samih Roma u ovom naselju. Had\u017ed\u017e su ove godine obavila \u010detverica d\u017eematlija. U naselju imaju dvije osnovne \u0161kole na romskom jeziku (Bra\u0107a Ramiz i 26. juli).<\/div>\n

U Gornjim Orizarima kod Velesa<\/h3>\n
Tragom saznanja da Bo\u0161njaka ima i izvan Skoplja i njegove okoline uputili smo se u Gornje Orizare nadomak Velesa, grada koji je u ex Jugoslaviji, u vrijeme Tita, u svom imanu imao i prefiks – Titov. Kroz burnu historiju grad je vi\u0161e puta mijenjao ime: od Vilazora, preko \u0106uprili do dana\u0161njeg Veles. Dana\u0161nje ime dobio je u 7. stolje\u0107u sa doseljavanjem Slavena na Balkanski poluotok. U vrijeme Osmanske vlasti imao je status grada u vilajetu Selanik (Solun) i dobio ime \u0106uprili (K\u00f6pr\u00fcl\u00fc). Grad je poznat po prvoj \u0161koli makedonskog jezika, prvoj gimnaziji, prvom pozori\u0161tu, prvoj biblioteci, prvom muzeju i prvoj muzi\u010dkoj \u0161koli u Makedoniji…<\/div>\n
Gornje Orizare je bo\u0161nja\u010dko selo sa oko 3000 stanovnika. U njeg i ostala mjesta u veleskoj op\u0107ini Bo\u0161njaci su doselili 1950. godine. U selu postoji d\u017eamija i nova, nedavno izgra\u0111ena osnovna \u0161kola. Stanovni\u0161tvo \u017eivi od poljoprivrede i sto\u010darstva. Uzgaja se duhan, bostan, mak, \u017eito…<\/div>\n
Najpoznatiji Bo\u0161njak iz Gornjih Orizara je prof. dr. Fehim Huskovi\u0107, profesor umjetnosti na nekoliko univerziteta, o Bo\u0161njacima Makedonije ka\u017ee: \u201cNekako mi polo\u017eaj Bo\u0161njaka u Makedoniji sli\u010di onome kada se susretnu dva Bo\u0161njaka, ispri\u010daju se i, \u010dim prvi iza\u0111e, ka\u017ee: \u2018Ovaj ne valja!\u2019 Jednostavno, svako sebe predstavlja. Ja sam, recimo, bio Bo\u0161njak kada su se drugi pla\u0161ili izjasniti da su to. I\u0161ao sam u d\u017eamiju kada se rijetko klanjalo. A, i danas se svijet pla\u0161i islama. To je problem 21. stolje\u0107a. No, i pored toga mi se moramo predati islamu od jutra do sutra. Islam tra\u017ei zdravu li\u010dnost. \u0160to se ti\u010de odnosa ovda\u0161njih Bo\u0161njaka prema BiH mogu re\u0107i samo da, ako je matica jaka, onda \u0107e i dijaspora \u017eivjeti i biti ogledalo same matice. Zaboravljaju\u0107i to zna\u010di biti otpisan. Svjesni smo da BiH sada ima odvi\u0161e svojih problema\u201d.<\/div>\n
O osnovnoj \u0161koli u bo\u0161nja\u010dkom selu koja nosi makedonsko ime (Rajko \u017dinzifov) govorila nam je direktorica Refika Selmanovi\u0107: \u201cNa\u0161a je \u0161kola osnovna 1944. godine. Prvobitno je nosila ime Blagoje Kirkov, a sada se zove Rajko \u017dinzifov. Rajko \u017dinzifov je makedonski knji\u017eevnik ro\u0111en u Velesu. Ove \u0161kolske godine upisali smo 292 u\u010denika od kojih je njih 245 Bo\u0161njaka. Ostala su djeca iz obli\u017enjeg makedonskog sela. Nastavu predaju \u010detiri Bo\u0161njaka, dok su ostali nastavnici Makedonci. Nastava se do \u010detvrtog razreda izvodi na bosanskom jeziku mada jo\u0161 nemamo ni ud\u017ebenike, niti program koji bi se trebao izvoditi na bosanskom jeziku. To nam je najve\u0107i problem. \u0160kola koje je bila udaljena tri kolometra je zamijenjena novom, sada\u0161njom, koju su finansirali Ministarstvo za obrazovanje Makedonije i Vlada \u0160vicarske. Osim Makedonaca u strukturi stanovni\u0161tva op\u0107ine ima 4,4% Bo\u0161njaka, 4,7% Albanaca, 1,3% Turaka i 1,1% Roma. U lokalnoj upravi od tih desetak posto manjinskog naroda niko se ne nalazi u vlasti. Jedan od razloga le\u017ei u u na\u010delniku koji podr\u017eava makedonske separatiste, a bio je nekada stipendista Titovog fonda.\u201d<\/div>\n
Direktorica se pohvalila da i oni imaju svoje pisce me\u0111u koji su Ismet Mustajba\u0161i\u0107, Arif Mogu\u010danin Beko, Alija Avdovi\u0107. U selu imaju KUD Sehara, dok u \u0161koli djeluje ritmi\u010dku grupa Ljiljani. Imaju i svoju ekipu u malom fudbalu koja se zove Safet Su\u0161i\u0107. \u017deljela bi da se njihova \u0161kola bratimi sa nekom \u0161kolom u Bosni ili Sand\u017eaku.<\/div>\n
Upoznali smo i mjesnog hod\u017eu Remzu ef. Hod\u017ei\u0107a. Budu\u0107i da je odnedavno u d\u017eematu nije \u017eelio davati ocjene vjerskog \u017eivota ovda\u0161njih Bo\u0161njaka.<\/div>\n

U La\u017eanima kod Prilepa<\/h3>\n
Iz Gornjih Orizara nastavili smo put ka Prilepu, gradu koji je poznat po mermeru i duhanu. S nama su Jusuf \u010colovi\u0107 i direktor osnovne \u0161kole u La\u017eanima Davud Ljaji\u0107. Usput su nas informirali da u okolini Prilepa \u017eivi dobar broj Bo\u0161njaka, a ugovorili su i susret sa Izudinom Kari\u0161ikom, jedinim na\u010delnikom op\u0107ine Bo\u0161njakom u Makedoniji. Na\u0161i doma\u0107ini ka\u017eu da je Prilep nekada bio \u010disto turski grad. Imao je 16 d\u017eamija, medresu, hamame, brojne a\u0161\u010dinice…Me\u0111utim, s odlaskom Turaka, kada je hri\u0161\u0107ansko stanovni\u0161tvo do\u0161lo iz planinskih predjela, izgubila se ta prepoznatljivost grada. Dana\u0161nja slika Prilepa (koji broji oko 90.000 stanovnika) govori da u njemu ne \u017eivi ni 500 muslimana. Nema vi\u0161e ni biljega islama. Jedina preostala d\u017eamija je u sukobima 2004. godine zapaljena i, jo\u0161 uvijek, nije obnovljena. \u0160tavi\u0161e, vodi se polemika \u0161ta da se uradi s njom. Op\u0107inske vlasti nastoje d\u017eamiju dislocirati. Bilo je i poku\u0161aja dokazivanja kako je ona, bajagi, izgra\u0111ena na temelju hri\u0161\u0107anske bogomolje. No, iskopavanja su potvrdila da nema tih elemenata. Tra\u017eeno da se ona pretvori u nekakav muzej. Me\u0111utim, Romi, koji ovdje imaju tri mesd\u017eida, gr\u010devito se bore da dobiju tu d\u017eamiju u centru grada. Turska ambasada i Vlada ove zemlje izrazile su spremnost da pomogne u njenoj obnovi.<\/div>\n
Iz Prilepa smo produ\u017eili do op\u0107ine Dolnani, ta\u010dnije do naselja La\u017eani gdje smo se sreli sa gradona\u010delnikom Izudinom Kari\u0161ikom. U restoranu prekoputa d\u017eamije u izgradnji, velike i lijepe, razgovarali smo o aktuelnostima vezanim za Bo\u0161njake ovog kraja. Na\u010delnik je o op\u0107ini Dolnani i La\u017eanima gdje \u017eivi kazao: \u201cOp\u0107ina Dolnani je ruralna op\u0107ina sa petnaest hiljada stanovnika u 36 naseljenih mjesta. Ona je izrazito multietni\u010dka op\u0107ina. Jedna od najmultietni\u010dkijih u Makedoniji. U njoj \u017eivi preko 30% Makedonaca, oko 27% Albanaca, te po 20% Bo\u0161njaka i Turaka. Jedini sam Bo\u0161njak na\u010delnik od 84 op\u0107ine u Makedoniji. Ovaj je kraj poznat po proizvodnji duhana, p\u0161enice, sto\u010darstvu. Duhan je brend ovog kraja. La\u017eani su specifi\u010dna sredina gdje najvi\u0161e \u017eive Bo\u0161njaci. U rimsko doba zvali su se Lazani. Bo\u0161njaci su ovdje doselili i mogu re\u0107i da su dobro prihva\u0107eni na kulturnom i duhovnom planu od strane Makedonaca i Albanaca kao starosjedilaca. Odavde je rodom poznati turski ko\u0161arka\u0161 Hido Turkoglu, pa pjeva\u010di Elvira Rahi\u0107, bra\u0107a rahmetli Ip\u010de i Ja\u0161ar Ahmedovski. Mnogi rade u \u0160vicarskoj, Italiji, Sloveniji. Krenuli smo i sa obnovom stare d\u017eamije koja je izgra\u0111ena 1912.godine. Sa njenom gradnjom smo po\u010deli 2005.godine., a znatan dio donacija dolazi iz Turske.\u201d<\/div>\n
Direktor Ljaji\u0107 je direktor osnovne \u0161kole u La\u017eanima, a stanuje u \u017dito\u0161u, selu prekoputa La\u017eana. O Bo\u0161njacima ovog kraja i radu \u0161kole koju vodi kazao je: \u201cMi smo potomci muhad\u017eira koji su na putu za Tursku ostali ovdje u Makedoniji. Nedostaje nam na\u0161a Bosna i nedostaje nam pomo\u0107 u literaturi. Kao manjina ovdje, prema ustavu, imamo pravo na izu\u010davanje svoga maternjeg jezika. S te strane nam treba pomo\u0107. Nemamo katedru za bosanski jezik, a Ministarstvo za obrazovanje Republike Makedonije nije jo\u0161 spremno da nam ponudi literaturu na na\u0161em jeziku. Za nadati se da \u0107e to u narednom periodu biti rije\u0161eno. U mome selu, gdje \u017eivi oko 70% Bo\u0161njaka, od pro\u0161le godine, roditelji su se izjasnili da izborni predmet bude ba\u0161 bosanski jezik, tako da zasada, od drugog razreda, po jedan \u010das posve\u0107ujemo bosanskom jeziku. Po\u010delo se i sa vjeronaukom koju, dva sata nedjeljno, predaje D\u017eemal ef. Metriku, Albanac koji govori i bosanski jezik. \u0160to se ti\u010de islama, mogu re\u0107i da su na ovim prostorima posebno aktivni Romi. Oni bajram namaze klanjaju u centru grada Prilepa, na mjestu poru\u0161ene d\u017eamije. Klanjaju pod vedrim nebom, i po snijegu i ki\u0161i, \u010dime su pokazali svoju privr\u017eenost islamu, a i lokalnoj vlasti ukazali na potrebu obnove d\u017eamije\u201d.<\/div>\n
Na kraju boravka u Makedoniji ostalo nam je da se zahvalimo na gostoprimstvu Jusufu ef. \u010colovi\u0107u i njegovoj familiji.<\/div>\n
Napominjemo da \u0107e se od 1. do 15. aprila i u Makedoniji odr\u017eati popis stanovni\u0161tva, na koji pozivamo sve bo\u0161njake u Makedoniji da se izjasne slobodno.<\/div>\n
Autor: Bajro <\/strong>Perva <\/strong>i Selman\u00a0Selhanovi\u0107<\/strong><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema posljednjem makedonskom popisu stanovni\u0161tva (2002) Bo\u0161njacima se izjasnilo oko 17000, a njih oko 13000 pisalo se Crnogorcima, Muslimanima, \u010dak i Sand\u017eaklijama. Budu\u0107i da dvije posljednje odrednice nisu bile priznate, zavr\u0161ili su u rubrici \u2013 ostali. Iz Bijelog Polja ka Skoplju krenuli smo negdje iza sedamnaest sati. Magistralni put do Berana krivuda dolinom Lima, a […]<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":14197,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2691],"tags":[],"class_list":{"0":"post-14195","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-makedonija"},"yoast_head":"\nJesu li Bo\u0161njaci Makedonije zaboravljeni?<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Jesu li Bo\u0161njaci Makedonije zaboravljeni?\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Prema posljednjem makedonskom popisu stanovni\u0161tva (2002) Bo\u0161njacima se izjasnilo oko 17000, a njih oko 13000 pisalo se Crnogorcima, Muslimanima, \u010dak i Sand\u017eaklijama. Budu\u0107i da dvije posljednje odrednice nisu bile priznate, zavr\u0161ili su u rubrici \u2013 ostali. Iz Bijelog Polja ka Skoplju krenuli smo negdje iza sedamnaest sati. Magistralni put do Berana krivuda dolinom Lima, a […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2011-03-24T03:17:04+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2011-03-24T03:17:35+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/03\/bosnjaci-u-makedoniji.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"616\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"285\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"19 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Jesu li Bo\u0161njaci Makedonije zaboravljeni?\",\"datePublished\":\"2011-03-24T03:17:04+00:00\",\"dateModified\":\"2011-03-24T03:17:35+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/\"},\"wordCount\":3839,\"commentCount\":7,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/03\/bosnjaci-u-makedoniji.jpg\",\"articleSection\":[\"Makedonija\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/\",\"name\":\"Jesu li Bo\u0161njaci Makedonije zaboravljeni?\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/03\/bosnjaci-u-makedoniji.jpg\",\"datePublished\":\"2011-03-24T03:17:04+00:00\",\"dateModified\":\"2011-03-24T03:17:35+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/03\/bosnjaci-u-makedoniji.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/03\/bosnjaci-u-makedoniji.jpg\",\"width\":616,\"height\":285},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Jesu li Bo\u0161njaci Makedonije zaboravljeni?\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Jesu li Bo\u0161njaci Makedonije zaboravljeni?","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Jesu li Bo\u0161njaci Makedonije zaboravljeni?","og_description":"Prema posljednjem makedonskom popisu stanovni\u0161tva (2002) Bo\u0161njacima se izjasnilo oko 17000, a njih oko 13000 pisalo se Crnogorcima, Muslimanima, \u010dak i Sand\u017eaklijama. Budu\u0107i da dvije posljednje odrednice nisu bile priznate, zavr\u0161ili su u rubrici \u2013 ostali. Iz Bijelog Polja ka Skoplju krenuli smo negdje iza sedamnaest sati. Magistralni put do Berana krivuda dolinom Lima, a […]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2011-03-24T03:17:04+00:00","article_modified_time":"2011-03-24T03:17:35+00:00","og_image":[{"width":616,"height":285,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/03\/bosnjaci-u-makedoniji.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"19 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Jesu li Bo\u0161njaci Makedonije zaboravljeni?","datePublished":"2011-03-24T03:17:04+00:00","dateModified":"2011-03-24T03:17:35+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/"},"wordCount":3839,"commentCount":7,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/03\/bosnjaci-u-makedoniji.jpg","articleSection":["Makedonija"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/","name":"Jesu li Bo\u0161njaci Makedonije zaboravljeni?","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/03\/bosnjaci-u-makedoniji.jpg","datePublished":"2011-03-24T03:17:04+00:00","dateModified":"2011-03-24T03:17:35+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/03\/bosnjaci-u-makedoniji.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/03\/bosnjaci-u-makedoniji.jpg","width":616,"height":285},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jesu-li-bosnjaci-makedonije-zaboravljeni\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Jesu li Bo\u0161njaci Makedonije zaboravljeni?"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14195"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14195"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14195\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14197"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14195"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14195"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14195"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}