![\"\"](\"http:\/\/www.akos.ba\/media\/k2\/galleries\/109960\/aa_picture_20151004_6441591_web.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Kroz stolje\u0107a, naslanjen na visoku \u0160ar planinu i umiven rijekom Bistricom, uz samo utvr\u0111enje Kaljaja, Prizren slovi za kosovski dragulj u srcu Balkana. Ovo mjesto, raskrsnica civilizacija, bilo je nastanjeno jo\u0161 u anti\u010dko doba, a poznato je i to da je bilo prijestolnica imperija.<\/p>\n
Na osnovu turskih izvora, Prizren su osvojile Osmanlije, 1459. godine. Stolje\u0107ima kasnije, grad na Bistrici dobija novu urbanu strukturu, \u010dar\u0161iju i mahalu, monumentalne islamske gra\u0111avine (Sinan-pa\u0161ina d\u017eamija, Mehmed-pa\u0161ina d\u017eamija, Hamam, Mara\u0161, Kameni most, Suzi-d\u017eamija i druge).<\/p>\n
U jednom je periodu u Prizrenu bilo preko 23 d\u017eamije, 15 turbeta, 21 \u0161kola, \u010detiri medrese i dva mesd\u017eida. Sinan-pa\u0161inu d\u017eamiju, dragulj osmanskog gra\u0111evinarstva i arhitekture, sagra\u0111enu 1615. godine, karakteri\u0161e visok i vitak minaret, jedan od najvi\u0161ih na Balkanu. U samom je centru grada. Interesantna je, me\u0111u tekijama nekoliko dervi\u0161kih redova, i Halvetijska, iz XVI stolje\u0107a, u Sara\u010dhanskoj ulici. Posebno njena arhitektura. Grad obiluje i historijskim spomenicima i vjerskim objektima pravoslavnog i katoli\u010dkog naslje\u0111a, prenosi Anadolu Agency (AA).<\/p>\n
– Ko se jednom napije vode sa \u0160adrvana…<\/strong><\/p>\n Prizren nije jedinstven samo po tome \u0161to je pravi arhitektonski dragulj i grad spomenik, raskr\u0161\u0107e, gdje su kroz historiju njegovi neimari gradili bogomolje svih svjetonazora i druge gra\u0111evine, nego i po \u010duvenom trgu \u0160adrvan, koji nije samo obi\u010dna \u010desma. Sami gra\u0111ani, putnici namjernici, karavan-saraji, putopisci, i oni koji njegovom vodom vjekovima utole \u017ee\u0111, najbolje potvr\u0111uju zna\u010denje njegovog imena, koje sa persijskog zna\u010di \u2013 da odmori\u0161 du\u0161u. A \u0160adrvan ne ide bez glavne prizrenske \u0107uprije ili kako je Prizrenci zovu – Kameni most (alb. Ura e gurit, tur. Ta\u015fk\u00f6pr\u00fc), jednog od znamenja grada. Sagra\u0111en je u vrijeme Osmanlija uz po\u010detak gradnje Sinan-pa\u0161ine d\u017eamije. Stradao je u poplavama 1980. godine ali je obnovljen i vra\u0107en mu je prvobitni izgled.<\/p>\n – Vodenica porodice G\u00ebrmizaj<\/strong><\/p>\n Na\u017ealost zub vremena i ljudski nemar uni\u0161tiili su bistri\u010dke jazove i vodenice, koji su krasili rijeku Bistricu, koja izvire na \u0160ar-planini i uljeva se u Bijeli Drim. Bilo je i vodenica i vunovla\u010dara. Jedna, jedina, koja odolijeva vremenu je vodenica porodice G\u00ebrmizaj. Ona je pod za\u0161titom dr\u017eave ali je u funkciji. Vlasnika Agima ekipa Anadolu Agency (AA) zatekla je kako melje kukuruz.<\/p>\n Ispri\u010dao je da su mu mu\u0161terije samo starije osobe, koje znaju vrijednost doma\u0107eg hljeba od kukuruznog bra\u0161na.<\/p>\n \u201cKako su mi pri\u010dali roditelji, Prizren je imao 18 mlinova uz rijeku. Ostao je samo ovaj. Na\u0161a familija, i sa o\u010deve i maj\u010dine strane, tradicionalno se bavila ovim zanatom. Rije\u010dni tok Bistrice i okretanje kamena u mojoj vodenici koji kukuruzno zrno pretvara u bra\u0161no, je moja najljep\u0161a melodija, koja nikada ne dosadi\u201d, dodaje G\u00ebrmizaj.<\/p>\n – Na bozu i \u0161ampite kod Destana<\/strong><\/p>\n Grad je \u017eiv, posebno mame oktobarski sun\u010devi zraci. Histori\u010dar Rasim Rama ka\u017ee da su Prizren, naseljavali trgovci iz Dubrovnika i Kotora i tu se po\u010dinju organizovati poznati pana\u0111uri. Taj trend razvoja trgovine i zanata nastavlja se i danas. Posebno je za predah zanimljiva slasti\u010darna \u201cBanana split Plus\u201d, koja se nalazi u blizini tzv. KFOR-ovog mosta, gdje smo u\u017eivali uz poznatu bozu i njeno \u201cveli\u010danstvo\u201d \u2013 \u0161ampitu. Destan Kadrija, slasti\u010darski zanat je nasljedio od svoga oca Arifa. Njihovo je porijeklo iz Zlipotoka, sela nadomak Draga\u0161a, odakle poti\u010du najbolji slasti\u010dari, poznati \u0161irom biv\u0161e Jugoslavije.<\/p>\n \u201cOsim poslastica koje spremamo prema savremenim receptima, na\u0161a slasti\u010darna nudi tradicionalnu bozu i \u0161ampitu, ali i baklavu, bombice… \u201c, nagla\u0161ava Kadrija.<\/p>\n – Prizren \u2013 otvoreni multietni\u010dki grad<\/strong><\/p>\n Posebnost grada koji ima oko 170 hiljada stanovnika je njegova multietni\u010dnost. Ovih dana, u ovom otvorenom gradu, proslavljen je memorijalni praznik Bo\u0161njaka, pa je glavna prizrenska ulica koja vodi do \u0160adrvana, bila puna kolorita bo\u0161nja\u010dkih no\u0161nji sa cijelog Kosova.<\/p>\n Me\u0111u poznatijim Prizrencima je i Fikret Menek\u0161e, \u010dista\u010d cipela, koji ka\u017ee da je mnogo poznatih ljudi kod njega \u010distilo cipele te da su svi za njega isti. Njega \u0107ete veoma lako na\u0107i. Na samom je trgu \u0160adrvana.<\/p>\n \u201cOvaj posao radim dugo. Tokom ljetnih mjeseci je bilo dosta mu\u0161terija. Svaki od njih ima neku svoju pri\u010du i mogao bih romane da o tome napi\u0161em. Od ovog se posla mo\u017ee \u017eivjeti, ali ne i mnogo zaraditi\u201d, rekao nam je Menek\u0161e.<\/p>\n Prizren posjeti veliki broj turista… A znati\u017eeljnici imaju i \u0161ta da vide, tokom cijele godine. Posebno ljeti. Ovdje se organizuje sada ve\u0107 slavni Dokufest, festival dokumentarnog i igranog filma, zatim Prizrenski Zambak, Rock-festival NGOM, Skulpfest, i jo\u0161 mnoge druge kulturno-sportske aktivnosti. Turista ima i skoro svih zemalja. Posebno do\u0111u iz Albanije, Turske, Zapadne Evrope, a ne rijetko i turisti iz Azije. Prizren ima i svoju me\u0111unarodnu manifestaciju Oltajmera, koja se organizuje po\u010detkom ljeta a koja okuplja pasionirane ljubitelje starih automobila.<\/p>\n Kompleks Prizrenske lige, me\u0111u zna\u010dajnijim je destinacijama turista. Naime, godine 1878. na skupu Albanaca sa Kosova i djelova Albanije u Bajrakli-d\u017eamiji osnovana je Prizrenska liga, sa ciljem, kako bilje\u017ee histori\u010dari, sprije\u010davanja ostvarenja odluka Berlinskog kongresa i onemogu\u0107avanja pripajanja teritorija koje su pripale Crnoj Gori i Srbiji (Plav i Gusinje), kao i postavljanja pitanja albanske autonomije u okviru Turske. Bogato historijsko kulturno naslje\u0111e, dakle, osnovni je moment u razvoju kulturnog turizma tokom cijele godine.<\/p>\n Slikovitost kompleksa stambenih zgrada, starih ku\u0107a, krivudavih sokaka, ome\u0111eni visokim bijelo okre\u010denim ogradnim zidovima, iza kojih su rasko\u0161na dvori\u0161ta bogata bujnim zelenilom, ovaj grad-spomenik \u010dine jedinstvenim.<\/p>\n Pobolj\u0161anje infrastrukture, novi autoput, sve ja\u010da komunikacija sa Albanijom, Makedonijom, Crnom Gorom, Srbijom i drugim zemljama u okru\u017eenju, pobolj\u0161ana hotelska ponuda, sigurno uti\u010du na pove\u0107an protok turista tokom cijele godine.<\/p>\n Akos.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Akos.ba<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":139604,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10196],"tags":[],"class_list":{"0":"post-139603","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-pera-nasih-autora"},"yoast_head":"\n