![\"\"](\"http:\/\/dialogos.ba\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/tito-640x381.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Pod geslom \u201cda zemlja pripada onima koji je obra\u0111uju\u201d, nova\u00a0komunisti\u010dka vlast je Zakonom o agrarnoj reformi i kolonizaciji od 23.\u00a0augusta 1945. godine, koji je donijela Privremena Narodna skup\u0161tina\u00a0Demokratske federativne Jugoslavije (DFJ), oduzela ogromne komplekse\u00a0zemlji\u0161ta. Oduzimanje zemlje vjerskim zajednicama obrazlo\u017eeno je, izme\u0111u\u00a0ostalog, izgradnjom budu\u0107eg jedinstva jugoslavenskih naroda. (1)<\/p>\n
\u010clanom 8. stavom 1. odre\u0111en je maksimum zemlji\u0161ta koji su mogle\u00a0zadr\u017eati vjerske zajednice za svoje potrebe, dok je sve ostalo pripalo dr\u017eavi:\u00a0\u201cBogomoljama, manastirima i verskim ustanovama mogu se prema\u00a0mesnim uslovima, u svakom pojedinom slu\u010daju ostaviti ba\u0161te, vinogradi,\u00a0vo\u0107njaci, njive, utrine i \u0161ume najvi\u0161e do 10 ha ukupne povr\u0161ine za izdr\u017eavanje\u00a0ili za humane ustanove i narodne skupove.<\/p>\n
Ako su ove ustanove ve\u0107eg istorijskog zna\u010daja, mo\u017ee im se ostaviti u\u00a0vlasni\u0161tvo najvi\u0161e do 30 ha obradivog zemlji\u0161ta.\u201d (2) Ovim je zakonom ekonomska osnova vjerskih zajednica gotovo\u00a0uni\u0161tena i one su bile prisiljene da \u017eive od dobrovoljnih davanja svojih\u00a0vjernika i dijelom od dr\u017eavne pomo\u0107i.<\/p>\n
Iako vlast, u principu, nije pravila razliku me\u0111u vjerskim zajednicama,\u00a0njihov polo\u017eaj u novoj dr\u017eavi, osim specifi\u010dnosti svake vjerske zajednice\u00a0ponaosob, i njihovi odnosi s dr\u017eavnim organima zavisili su u velikoj mjeri i\u00a0od unutra\u0161njih politi\u010dkih odnosa, ali i od me\u0111unarodnih politi\u010dkih kretanja,\u00a0odnosno od me\u0111unarodnog polo\u017eaja Jugoslavije.\u00a0Nakon Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji od 23. augusta 1945.\u00a0godine slijedi niz zakona koje je donijela nova vlast i koji se odnose i na\u00a0oduzimanje vakufskih dobara koja su pripadala Islamskoj zajednici. (3)<\/p>\n
Zavr\u0161ni udarac vakufima zadan je Zakonom o nacionalizaciji najamnih\u00a0zgrada i gra\u0111evinskog zemlji\u0161ta 1958. godine. Tada je Islamskoj zajednici,\u00a0prema podacima Vakufske direkcije, oduzeto 11.324 vakufa (du\u0107ana, d\u017eamija,\u00a0grebalja, ku\u0107a, stanova, zgrada, mekteba) ukupne povr\u0161ine 30.342.496 m2.<\/p>\n
\u0160teta nastala usljed nacionalizacije vakufskih stanova i poslovnih prostora\u00a0procjenjuje se na 744.000.000,00 KM. (4)<\/p>\n
Idu\u0107e 1959. godine ukinuta je Vakufska direkcija i svi organi vakufskomearifske\u00a0uprave, jer je Islamska zajednica ostala bez imovine i pre\u017eivjela je\u00a0samo zahvaljuju\u0107i dobrovoljnim prilozima njezinih pripadnika.<\/p>\n
\u201cNaro\u010dito je stradala vakufska imovina u Sarajevu. Gradski narodni\u00a0odbor odmah po zavr\u0161etku rata, juna 1945. godine, obrazuje komisiju za\u00a0ru\u0161enje du\u0107ana na Ba\u0161\u010dar\u0161iji, \u010demu se odmah i pristupilo kroz takozvane\u00a0radne akcije gra\u0111ana, da bi ru\u0161enje Ba\u0161\u010dar\u0161ije bilo nastavljeno sve do prolje\u0107a\u00a01950. godine. U tom su vremenu u potpunosti poru\u0161eni cijeli blokovi du\u0107ana\u00a0oko Kolobare hana, Gornje i Donje trgovke, blokovi du\u0107ana oko Hala\u010da i\u00a0Abad\u017eiluka, du\u0107ana sa sve \u010detiri strane Brusa-bezistana, te cijela jedna mala\u00a0\u010dar\u0161ija od dana\u0161njeg Sebilja prema sjeveroistoku do Sagrd\u017eija i ulice Safvetbega\u00a0Ba\u0161agi\u0107a. Tom je prilikom do temelja sru\u0161eno 246 du\u0107ana, neki od njih\u00a0s magazama. (\u2026) Rije\u010dju, nad vakufskom imovinom tokom socijalisti\u010dke\u00a0Jugoslavije napravljen je pravi zlo\u010din i plja\u010dka bez presedana u prethodnim\u00a0historijskim periodima, ma kako oni znali biti te\u0161ki i pogubni po grad\u00a0Sarajevo.\u201d (5)<\/p>\n
Izvor: Dio izlaganja prof.Enesa Durmi\u0161evi\u0107a na nau\u010dnom skupu \u201cVakufi u Bosni i Hercegovini\u201d iz 2011. godine.<\/p>\n
Bilje\u0161ke:<\/p>\n
1)\u00a0\u201cObja\u0161njavaju\u0107i u referatu za sovjetsko poslanstvo u Beogradu problem agrarne reforme na\u00a0crkvenim zemljama u Jugoslaviji, ministar poljoprivrede Vasa \u010cubrilovi\u0107 pisao je oktobra 1945:\u00a0\u2018Za svakoga ko malo poznaje unutra\u0161nje odnose u Jugoslaviji je jasno da jedinstva njenih naroda\u00a0ne\u0107e biti sve dotle dok uticaj vere ne ograni\u010di i ne uputi samo na uske verske ciljeve i zadatke. To\u00a0\u0107e se mo\u0107i posti\u0107i jedino slabljenjem privredne, kulturne i politi\u010dke mo\u0107i crkvenih jerarhija. Zato\u00a0\u0107e on morati preduzeti \u010ditav niz mera, po\u010dev od zavo\u0111enja gra\u0111anskog braka, preko laicizacije\u00a0prosvete do agrarne reforme da bi uticaj crkava sveo na pravu meru, tj. onemogu\u0107io im da nove\u00a0nara\u0161taje u Jugoslaviji odgajaju kao dosad u verskoj isklju\u010divosti i mr\u017enji i to je jedan od velikih\u00a0razloga za\u0161to je potrebno izvr\u0161iti agrarnu reformu i na crkvenim zemljama.\u2019\u201d (Radmila Radi\u0107,\u00a0Dr\u017eava i verske zajednice 1945\u20131970, I, Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd, 2002, str. 179).<\/p>\n
2)\u00a0Radmila Radi\u0107, Dr\u017eava i verske zajednice 1945\u20131970, I, str. 180.<\/p>\n
3)\u00a0Senad \u0106eman u knjizi Vakufi i fondacije taksativno nabraja sve zakone koji se ti\u010du oduzimanja\u00a0vakufa u periodu od 1945. do 1958. godine. Vidi na str. 157-160.<\/p>\n
4)\u00a0Vakufi u Bosni i Hercegovini \u2013 historijat, trenutno stanje i perspektive, str. 19.<\/p>\n
5)\u00a0Majo Dizdar, Sarajevski vakifi i njihovi vakufi 1462\u20132001, Sarajevo, 2010, str. 32-33.<\/p>\n
Pogledajte vijest na izvornom sajtu:<\/p>\n