![\"dzevad-jahic-FAKTOR-STAV](\"http:\/\/faktor.ba\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/dzevad-jahic-FAKTOR-STAV-1-658x439.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
BiH \u2013 Kada pod nau\u010dnim pla\u0161tom negirate ne\u0161to \u0161to postoji, onda je to opasno, za mnoge djeluje zbunjuju\u0107e, jer se \u017eeli ponovo unijeti smutnja u ono \u0161to je Bosna, ono \u0161to je na\u0161a kulturna historija, tradicija, ono \u0161to je na\u0161 bosanski jezik<\/strong><\/p>\n STAV: Kako komentirate nedavni istup Srpske akademije nauka i umetnosti iz Beograda prema kojem \u201cbosanski jezik lingvisti\u010dki ne postoji\u201d?<\/strong><\/p>\n JAHI\u0106:<\/strong> Pitanje bi trebalo ra\u0161\u010dlaniti na vi\u0161e problema. Kada je rije\u010d o izvje\u0161\u0107u za javnost, svaka nau\u010dna institucija ima pravo na takav vid ogla\u0161avanja. Me\u0111utim, sadr\u017eaj je ovog ogla\u0161avanja iznena\u0111uju\u0107e pragmati\u010dan, tendeciozan, agresivan, da ne ka\u017eem apsurdan. O \u010demu je rije\u010d? Naprosto, o jednoj pojavi koja je specifi\u010dno balkanska. Dakle, jedna institucija dala je sebi za pravo da arbitrira o pitanjima koja su najdublje kulturno-historijska, koja doti\u010de sr\u017e na\u0161eg postojanja na ovim prostorima. I to u jednom maniru balkanskom, u na\u0161em slu\u010daju, hegemonisti\u010dkom. \u017deli se nametnuti okvir svog mi\u0161ljenja o Drugome. Sve se svodi na to re\u0107i \u0107u ja o tebi \u0161ta ti jesi, bez obzira na to \u0161to je to daleko od istine i bez obzira \u0161to ja o tebi malo znam.<\/p>\n STAV: Jedan od historijskih proizvoda bio je i termin \u201csrpskohrvatski jezik\u201d\u2026<\/strong><\/p>\n JAHI\u0106:<\/strong> Rije\u010d je o sudbini jednog naroda, bo\u0161nja\u010dkog, koji je izlo\u017een takvim vrstama pritisaka, manipuliranju pojavama o kojima niko drugi ne mo\u017ee re\u0107i kompetentnu nau\u010dnu istinu, nego samo ona sredina na koju se to odnosi. Srpskohrvatski jezik odigrao je svoju ulogu, ali, nakon svih ovih zbivanja, poslije raspada ovog jezika dogodilo se ono \u0161to je bilo normalno o\u010dekivati, u lingvistici op\u0107enito. Dogodilo se da varijante jednog jezika prerastu u jezike, ne samo nazivom nego i su\u0161tinski, a da standardnojezi\u010dki izraz tako\u0111er preraste u jezike, zato \u0161to su oni i prije ovih doga\u0111anja bili autenti\u010dni jezi\u010dki izraz.<\/p>\n Dakle, bosanskohercegova\u010dki knji\u017eevni izraz i prije ovih zbivanja priznat je kao autenti\u010dan, formiran na ovom prostoru. I ovdje je u pitanju odnos jedne institucije, kakva je Srpska akademija nauka i umetnosti, prema Bosni i Hercegovini. Ona se politi\u010dki upli\u0107e sli\u010dno tradiciji Memoranduma, a to je jedan \u201cbri\u017eni\u010dki\u201d odnos prema Bosni, a nama su poznati ovi tonovi s kojima se ve\u0107 dugo susre\u0107emo. Dodao bih i da svaku nau\u010dnu instituciju treba po\u0161tovati, ali se ovdje radi o negiranju. To nije stvar nauke, ona nema pravo negirati, ona se ne bavi time. Me\u0111utim, kada pod nau\u010dnim pla\u0161tom negirate ne\u0161to \u0161to postoji, onda je to opasno, za mnoge djeluje zbunjuju\u0107e, jer se \u017eeli ponovo unijeti smutnja u ono \u0161to je Bosna, ono \u0161to je na\u0161a kulturna historija, tradicija, ono \u0161to je na\u0161 bosanski jezik.<\/p>\n STAV: Srpska akademija nauka navodi me\u0111unarodne dokumente u kojima se spominje status jezika u kojima se, navodno, govori isklju\u010divo o jezi\u010dkim pravima pojedinaca i pripadnika nacionalnih manjina\u2026<\/strong><\/p>\n JAHI\u0106:<\/strong> Pazite, \u017eeli se osporiti narodu njegov jezik, njegovo imenovanje, a ne nacionalnih manjina. Ovdje se radi o jednoj odredbi koja, zaista, nacionalnim manjinama dozvoljava upotrebu svog jezika, ali se ovdje mo\u017ee misliti samo na poziciju Bo\u0161njaka u Srbiji, Sand\u017eaku pogotovo, i na njihovo pravo na maternji jezik. To je linija koju pru\u017ea SANU, ali nagla\u0161ava da bi bilo nepotrebno govoriti o jeziku naroda, jer je taj narod, recimo, u Srbiji nacionalna manjina. Ali po \u010demu bi Bo\u0161njaci bili nacionalna manjina u svojoj vlastitoj dr\u017eavi, u Bosni i Hercegovini?!<\/p>\n STAV: Bosanskohercegova\u010dki Hrvati ho\u0107e hrvatski jezik onakav kakav je i u Republici Hrvatskoj. Kako razmi\u0161ljaju bosanskohercegova\u010dki Srbi?<\/strong><\/p>\n JAHI\u0106:<\/strong> Rije\u010d je o pitanju jezi\u010dkih matica i njihovim pravima da svoj jezik, svijest o njemu, ispoljavaju, a to zadire u pitanje sloboda i prava na taj jezik. Ni bosanskohercegova\u010dki Hrvati niti bosanskohercegova\u010dki Srbi nemaju onaj nekada\u0161nji odnos prema bosanskom jeziku. Ranije su to bili katolici, pravoslavci, ali zbivanja iz 19. prema 20.\u00a0stolje\u0107u govore da jezi\u010dke matice, hrvatska i srpska, jasno i glasno \u0161ire svijest o tome da bosanskohercegova\u010dki Hrvati govore hrvatskim jezikom, nikakvim bosanskim hrvatskim, nego hrvatskim, a Srbi, naravno, srpskim jezikom. To je pravo svakog naroda koje niko ne mo\u017ee osporiti. Me\u0111utim, u tome pravu treba jednu stvar razumjeti. Ne mo\u017ee se osporiti pravo bo\u0161nja\u010dkog naroda da svoj jezik naziva historijskim imenom, tj. bosanskim i nijednim drugim.<\/p>\n Prema toj lingvisti\u010dkoj logici, mo\u017ee se i re\u0107i da ne postoje i hrvatski i srpski jezik, jer ne postoji srpsko-hrvatski jezik. \u0160ta god da progovorimo, vra\u0107amo se samo jednoj rije\u010di, a to je Bosna. Sve se okre\u0107e oko toga da se Bosna dovede u pitanje kao kulturno-historijski dr\u017eavni prostor sa svojom tradicijom. Druga je stvar \u0161to mi ne \u010dinimo prave stvari kako bismo te poku\u0161aje osujetili.<\/p>\n STAV: Jezik ima svoju istinu i pravdu, ali oni nisu politi\u010dkog karaktera, ve\u0107 su stvar nauke i kulture. S obzirom da je kod nas jezik u \u201cnadle\u017enosti\u201d politike, name\u0107e se da i rje\u0161enja mogu dati samo politi\u010dari?<\/strong><\/p>\n JAHI\u0106:<\/strong> Kada bi jezik bio politi\u010dko pitanje, onda bi to bila velika dru\u0161tvena devijacija. Me\u0111utim, kod nas jezik u ovo vrijeme niti je pravo nau\u010dno pitanje ni pravo politi\u010dko pitanje. Vidite, danas nau\u010dne institucije djeluju u pravcu razbijanja nau\u010dnih istina. To je problem nauke. \u0160ta se to de\u0161ava s naukom? Politika, ova bosanskohercegova\u010dka, otkriva nespretnosti, neznanje i nekokompetentnost najodgovornijih. Na\u017ealost, mi nemamo politi\u010dare koji iole razumiju \u0161ta u ovome slu\u010daju zna\u010di bosanski jezik, kada je rije\u010d o u\u010dvr\u0161\u0107ivanju dr\u017eave. Ti najodogovorniji politi\u010dari ni\u0161ta ne \u010dine, a, ako \u010dine, pogre\u0161no to rade. Jezik bi bio politi\u010dko pitanje kada bi u pravom smislu bio i nau\u010dno pitanje. \u0160ta to zna\u010di? Pa kada bi dr\u017eava finansirala nau\u010dne projekte iz oblasti jezika pa tako bila u ravnote\u017ei s naukom. U Srbiji je sve u neravnote\u017ei pa ispada da jedna nau\u010dna institucija negira nau\u010dne istine. Ovo je signal da se ne\u0161to s naukom de\u0161ava. Vratimo se na\u0161oj nesretnoj situaciji: u BiH se izdvaja 0,001 posto bud\u017eeta za nauku?! Ovdje se zavr\u0161ava sva pri\u010da. Dakle, zbog na\u0161e nespremnosti da finansiramo na\u0161e nau\u010dnike, njihova istra\u017eivanja, mi do\u017eivljavamo ovakve poku\u0161aje SANU-a.<\/p>\n STAV: Krajem 14. i po\u010detkom 15. vijeka Konstantin Filozof spominje bosanski jezik, ninski biskup u Peri pisao je 1581. godine fra Arsenigu bosanskim jezikom, duvanjski biskup fra Pavle Dragi\u010devi\u0107 1735. godine pi\u0161e da je u\u010denim katolicima u razgovoru s pravoslavcima dovoljno da poznaju bosanski jezik\u2026 Pa, 1631. godine izi\u0161ao je Uskufijin rje\u010dnik bosansko-turskog jezika.<\/strong><\/p>\n JAHI\u0106:<\/strong> Eto, ti op\u0107epoznati dokumenti, nau\u010dno bezbroj puta utvr\u0111eni, \u201cne piju vode\u201d za neke srpske nau\u010dnike, jer ne odgovaraju ideolo\u0161ko-politi\u010dkim tendencijama. Po\u0161to ne odgovaraju, onda se nauka prekraja. Postoji nekoliko metoda odbacivanja nau\u010dnih istina. Ja ne\u0107u da pominjem i druge dokumente, jer ne\u0107u ni\u0161ta da dokazujem, jer je to historija dokazala. Eto, nauka je u tolikoj krizi da ona nekom metodologijom mo\u017ee istinu osporavati.<\/p>\n STAV: Prate\u0107i medije mo\u017ee se uo\u010diti da nema \u201cbo\u0161njakiziranja\u201d bosanskog jezika koliko je \u201ckroatiziran\u201d hrvatski ili \u201csrbiniziran\u201d srpski, \u0161to bi doprinijelo otu\u0111ivanju Srba i Hrvata u BiH od bosanskog jezika. Na koncu, dijalektalnu osnovicu zajedni\u010dkog jezika \u0161tokavaca, za kojim je te\u017eio Vuk Karad\u017ei\u0107, treba tra\u017eiti upravo u Bosni i Hercegovini?<\/strong><\/p>\n JAHI\u0106:<\/strong> Jezik medija nesretna je interpretacija jezi\u010dkog standarda. Mediji danas ne uspijevaju primijeniti normu standardnog jezika. To je znak neciviliziranosti dru\u0161tva i nedovoljne profesionalnosti medija. Ovo je dijagnosticiranje na\u0161eg stanja. Sve to ima svoje uzroke. To \u0161to se ka\u017ee da se u bosanskom jeziku ni\u0161ta ne \u201cbo\u0161njakizira\u201d treba objasniti. U ovoj je fazi bosanski jezik precizno normiran, da ne govorimo o knji\u017eevnosti i piscima. Zna\u010di, mi imamo normu koja ide na tri nivoa: gramatika, rje\u010dnici i pravopis. Svaki jezik ima ovu aparaturu od tri sloja. Sve je ovo u knjigama.<\/p>\n Ali nas niko ne konsultira, ve\u0107 se tvrdi da nema ovo, te ovo, da je pravopis ovakav ili onakav, da ovo nije rije\u0161eno\u2026 Radi se na prebacivanje loptice na nas, a mi ve\u0107 dvadeset godina uporno radimo, \u010dak i pojedina\u010dno s onima koji ne razumiju normu bosanskog jezika, iako nam dr\u017eava u ovome ne poma\u017ee. Ponavljam, dr\u017eava mora osigurati mehanizme kojima \u0107e se standarni jezik dosljedno primjenjivati u medijima. Ne\u0107e to osigurati neki gramati\u010dar, stru\u010dnjak ili nau\u010dnik, jer nemaju te kompetencije, osim \u0161to rade svoj posao. Dr\u017eava rezultate na\u0161eg rada treba primijeniti u medijskoj praksi. Dakle, ovo ne funkcionira kod nas\u2026 \u017dalosno je ono kroatiziranje jezika na televiziji, tih dvadesetak rije\u010di koje se ponavljaju nisu ni blizu standardnom hrvatskom jeziku. Novinari mije\u0161aju pojmove \u201cstandardni\u201d i \u201cknji\u017eevni\u201d jezik te svi govore prema svojim ubje\u0111enima ili pravu na mi\u0161ljenje. Tako zaobilaze ono \u0161to se zove standardni jezik.<\/p>\n Problem je \u0161to se ove tri jezi\u010dke norme u na\u0161oj zemlji mije\u0161aju i potiskuju jedna drugu. Novinar od ovog svega uzima ono \u0161to mu odgovara, jer ne zna ove jezi\u010dke standarde. Na\u0161a bo\u0161nja\u010dka neznanja u temelju su ovoga o \u010demu govorimo. Veliki broj Bo\u0161njaka ima nostalgi\u010dan odnos prema srpskohrvatskom jeziku, zastupaju ne\u0161to \u0161to pripada pro\u0161losti. Na prostoru BiH vi\u0161e ne mo\u017ee do\u0107i do tzv. ukr\u0161tanja varijanata. Sada bi bilo u pitanju ukr\u0161tanje jezika. Svaki jezi\u010dki kompromis na ovome prostoru zna\u010di negiranje i potiranje Bosne i Hercegovine. Na\u0161 to \u010dovjek ne zna, u glavi mu se nostalgi\u010dno vrti srpskohrvatski, misle\u0107i da ovim \u010duva nekakvo jedinstvo. \u010cak misli da razbija to jedinstvo ako prizna vlastiti kulturno-historijski jezik, a name\u0107e mu se i teza da se, ako prizna svoj jezik, time on zatvara. Zamislite dokle se\u017ee to na\u0161e neznanje?! Ponavljam, svaka jezi\u010dka ukr\u0161tanja negiraju Bosnu!<\/p>\n![\"dzevad-jahic-FAKTOR-STAV](\"http:\/\/faktor.ba\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/dzevad-jahic-FAKTOR-STAV-2.jpg\")
<\/p>\n