{"id":136566,"date":"2015-09-10T16:31:58","date_gmt":"2015-09-10T14:31:58","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=136566"},"modified":"2015-09-10T16:31:58","modified_gmt":"2015-09-10T14:31:58","slug":"rozaje-od-kasabe-do-grada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/","title":{"rendered":"Ro\u017eaje od kasabe do grada"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/p>\n

Prikupljaju\u0107i podatke za pisanje ovog dijela rada, do\u0161li smo do saznanja da se kod pripadnika islama, a prvenstveno kod Bo\u0161njaka u ro\u017eajskom kraju, samo djelimi\u010dno sa\u010duvao i da je danas u \u017eivotu, radu i kulturnom miljeu ovog kraja prili\u010dno malo sa\u010duvao uticaj islamske, orijenatlo-turske kulture i tradicije. Ovaj uticaj, ipak, nije potpuno i\u0161\u010dilio tako da su njegove refleksije i danas vidljive, prije svega bo\u0161nja\u010dkog, ali i albanskog – muslimanskog naroda, koji \u017eive na teritoriji ove op\u0161tine. U novije vrijeme, \u010ditav \u017eivotni ambijent, a posebno gradnja ku\u0107a i ure\u0111enje avlija, ulica, mezaristana, mezarova, ni\u0161ana i sl. preplavljeni su uticajima tzv. modernizma, bolje re\u0107i ki\u010da i neke vrste \u201cneislamskog\u201d stila gradnje ku\u0107a i, uop\u0161te \u017eivota, \u010dime se gube odlike orijentalno-islamske prepoznatljivosti. <\/p>\n

Pod vi\u0161edecenijskim uticajem \u0161kolskih obrazovnih programa, koji su bili negatorski raspolo\u017eeni prema svemu \u0161to je islamsko i orijentalno, do\u0161lo je do krize identiteta kod bo\u0161nja\u010dkog naroda, ne samo u Ro\u017eajama nego donekle i na \u0161irem prostoru Sand\u017eaka. Bo\u0161njaci su dobrim dijelom zaboravili \u201eko su i \u0161ta su i kojoj kulturi, religiji i civilizaciji pripadaju\u201c. Sve je ovo imalo za posljedicu otu\u0111enje Bo\u0161njaka kao pripadnika islama od svojih nacionalnih vrijednosti, pa time i od islamsko-orijentalne tradicije, kulture, obi\u010daja, arhitekture. <\/p>\n

Ovo poglavlje knjige, i pored svega, polazi od pozitivno postavljene hipoteze a to je – da doka\u017ee da i dalje u kulturi i tradiciji Bo\u0161njaka na prostoru Ro\u017eaja, nije sve uni\u0161teno i da je, barem u nekim elementima vidljiva estetska islamsko-orijentalna, ili jednostavnije re\u010deno bo\u0161nja\u010dka dimenzija \u017eivota na ovom podru\u010dju.<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Geografski polo\u017eaj<\/b><\/center><\/p>\n

Grad i sama op\u0161tina Ro\u017eaje se nalaze na rijeci Ibru, i to u njenom gornjem toku. Geografski i administrativno Ro\u017eaje pripada Crnoj Gori, odnosno crnogorskom dijelu Sand\u017eaka. Smje\u0161teno je na raskrsnici puteva Berane – Kosovska Mitrovica, Berane – Pe\u0107 i Berane – Novi Pazar.<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

S t a n o v n i \u0161 t v o<\/b><\/center><\/p>\n

Na posljednjem popisu stanovni\u0161tva odr\u017eanom 2003. godine, na nivou Crne Gore, u op\u0161tini Ro\u017eaje kao Bo\u0161njaci izjasnilo se 22. 512 stanovnika ili 81,68%, kao Muslimani 1.170 ili 6,06%. Kao Albanci, koji su tako\u0111e pripadnici islama, na ovom popisu se izjasnilo 1.190 stanovnika Ro\u017eaja ili 4,32%. Ostalo stanovni\u0161tvo Ro\u017eaja \u010dine pravoslavci i drugi.<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Naseljena mjesta<\/b><\/center><\/p>\n

Baloti\u0107i, Band\u017eov, Ba\u0107, Ba\u0161\u010da, Besnik, Bijela Crkva, Bi\u0161evo, Bogaji, Bukovica, Vu\u010da, Gornja Lovnica, Grahovo, Gri\u017eice, Daci\u0107i, Donja Lovnica, Ibarac, Jablanica, Kala\u010de, Koljeno, Pau\u010dina, Plumci, Radetina, Ro\u017eaje, Seo\u0161nica, Sredjani Sinanovi\u0107i i Crnokrpe.<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Istorijski osvrt<\/b><\/center><\/p>\n

Smatra se da ime Ro\u017eaje poti\u010de od dva kamena klika – \u0161iljasta kr\u0161a, ispod kojih je zapo\u010dela gradnja prvobitnog naselja Ro\u017eaja. Naime, ova dva paralelna kamena klika li\u010de na dva kozja roga pa otuda rogovlje, ro\u017eje, rogaje, Ro\u017eaje. Prvi put pod ovim imenom Ro\u017eaje se spominje 1585. godine. Me\u0111utim, poznato je da je Ro\u017eaje postojalo znatno ranije i kao selo i kao tursko vojno utvr\u0111enje. \u010cesto se u historiografiji Ro\u017eaje pogre\u0161no poistovje\u0107uje sa Trgovi\u0161tem, me\u0111utim, pravilno je shvatanje da Ro\u017eaje ozna\u010dava naselje, dok Trgovi\u0161te ozna\u010dava kazu, odnosno nahiju kojoj je Ro\u017eaje pripadalo.(1)<\/p>\n

Osmanlije su Ro\u017eaje zaposjele oko 1455. godine i tada je izvr\u0161en i prvi popis iz koga se vidi da su ti krajevi pripadali oblasti Vuka Brankovi\u0107a, odnosna kraji\u0161tu Isa-bega Ishakovi\u0107a. Turski putopisac i geograf Had\u017ei Kalfa iz XVII stolje\u0107a pi\u0161e da u Ro\u017eajama \u017eive samo Srbi. (2)
U prvoj polovini XVIII stolje\u0107a, ta\u010dnije 1730. godine, Ro\u017eaje je pripadalo kadiluku Budimlja i Bihoru i tada su i Ro\u017eaje i Bihor bili u sastavu Novopazarskog i Bosanskog ejaleta. U prvoj polovini XVIII stolje\u0107a Ro\u017eaje su naselila brojna plemena Kelmenda iz sjeverne Albanije (koja su, oko 1702. godine pre\u0161la na islam), kao i prognana muslimanska plemena iz Crne Gore, odnosno, Meduna i Ku\u010da. (3)<\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/a>
Ro\u017eaje iz 60-tih godina 20. vijeka<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Godine 1720. Ro\u017eaje postoji kao gradi\u0107 i kao naselje oko njega. Na obali Ibra, blizu gradskog zida i vojne kasarne, podignuta je i prva d\u017eamija, D\u017eamija Sultana Murata IV, koja je sagra\u0111ena 1629. godine. (4)
Ima mi\u0161ljenja da je ova prva d\u017eamija u Ro\u017eajama podignuta 1450. godine, za vrijeme Sultana Murata II iako u to vrijeme nije bilo islamiziranog stanovni\u0161tva u Ro\u017eajama, ve\u0107 je d\u017eamija podignuta za potrebe turske vojne postaje. Dakle, bilo kako bilo damija se zove – D\u017eamija sultana Murata, pa bilo II ili IV. Pored ove d\u017eamije je i turbe \u0161ejha Muhameda (Mehmeda) U\u017ei\u010danina, profesora medrese u U\u017eicu, koji je nakon progona iz U\u017eica i skrivanja u ro\u017eajskom kraju, uhva\u0107en i ubijen od strane janji\u010dara u selu Baloti\u0107ima kod Ro\u017eaja 1750. godine. (5)
U Ro\u017eajama postoji i d\u017eamija zvana Ku\u010danska koja je prema jednom izvoru sagra\u0111ena 1830. a po drugom 1779.godine. (6)<\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/a>
Gornja \u010dar\u0161ija (danas ne postoji)<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

<\/b><\/p>\n

Ro\u017eaje u Kamusu'l al'am-u \u0160emsettina Samija<\/b><\/center><\/p>\n

Interesantno je ovdje navesti i \u010dinjenicu da je \u010duveni osmanlijski nau\u010dnik, enciklopedista i reformator \u0160emsettin Sami Fra\u0161eri, koji je ro\u0111en 1850.godine u Fra\u0161eru u dana\u0161njoj Gr\u010dkoj, u svojoj enciklopediji Kamusu ‘l al\u2019am, <\/i>koja je \u0161tampana u Istanbulu 1891.godine, zapisao interesantne podatke o Trgovi\u0161tu:
\u201eTrgovi\u0161te (Ro\u017eaje) se nalazi u Kosovskom vilajetu u Pe\u0107kom sand\u017eaku. To je mala kasaba i centar istoimene kaze, koja se nalazi na sjeveroisto\u010dnoj strani od Pe\u0107i sa ukupno, oko 3.000 stanovnika. \u2013 Kaza Trgovi\u0161te se nalazi sjeverno od Novopazarskog sand\u017eaka, zapadno od Berana, na jugozapadnoj strani od Pe\u0107i. Isto\u010dno je jo\u0161 iz mitrova\u010dkih kaza ovdje kona\u010di\u0161te i zajednica od 62 sela. Predio (tlo) je kr\u0161evit. Zbog obilja pa\u0161njaka razvijeno je sto\u010darstvo, pa se proizvodi izvrstan maslac, sir i ostali ov\u010diji proizvodi za izvoz. Tu su tako\u0111er, izvrsne koli\u010dine drvene gra\u0111e iz njihovih \u0161uma. Broj stanovnika se pove\u0107ao na 25.000 du\u0161a, prete\u017eno islamskog i ostalog hri\u0161\u0107anskog \u017eivlja. Stanovnici su arnautskog i bo\u0161nja\u010dkog govornog jezika. Unutar postoje\u0107e kaze je 6 \u010dasnih d\u017eamija, 150 magaza i du\u0107ana, 6 mekteba, 1 crkva. Klima je vrlo hladna, zime su duge i jake\u201c. (7)<\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/a>
Samijev tekst o Ro\u017eaju (Trgovi\u0161tu)<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

<\/b><\/p>\n

Ku\u0107e<\/b><\/center><\/p>\n

Bo\u0161nja\u010dke gradske ku\u0107e, u ranijem periodu, uglavnom su pravljene na dva boja (sprata). Donji boj je bio od kamena ili od \u0107erpi\u010da, to jest od nepe\u010dene cigle, a gornji od brvana ili od \u010datme. Pokrivane su \u0161indom (\u0161indrom), koja je ra\u0111ena od jelovih, borovih i smr\u010devih da\u0161\u010dica, du\u017eine 40\u2013100 cm, a \u0161irine 8\u201315 cm. Svaka ku\u0107a je imala po jednu sobu za musafire \u2013 musafirsku sobu ili odaju. Ove sobe su posebno opremane i dr\u017eane uredne i \u010diste, da bi izgledale lijepo, jer je u njima doma\u0107in primao musafire. Bile su namirisane i zastrte novim \u0107ilimima. Pokraj zida ispod prozora, tj. u vrh sobe, je postavljan minder prekriven od vune tkanim sed\u017eadama i jambulijama, a uz zid na minderu su postavljani, takodje tkani, jastuci. Pokraj mindera na podu su prostirane puste\u0107ije kako bi onima koji sjede na minderu bilo toplo za noge.
U sobama su postojali rafovi na kojima se ostavljao mushaf i drugi kitabi. Prozori su sa spolja\u0161nje strane imali tzv. kapake, odnosno kanate, koji su no\u0107u bili zatvoreni a danju otvoreni, \u0161to je sli\u010dilo dana\u0161njim roletnama. Svakako, na prozorima su bile postavljene bijele i raznim bojama i vezovima izvezene zavjese, koje su jo\u0161 nazivane \u201ezarovi\u201c.<\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/a>
Staro Ro\u017eaje<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Gradska ku\u0107a je obavezno imala od\u017eak (kamin), koji se nalazio u musafirskoj sobi. U od\u017eaku se lo\u017eila vatra i tako se zagrijavala soba. Na toj vatri se postavljao ibrik za pe\u010denje kahve za musafire. Nekada se na \u017ear u od\u017eaku postavljao i sad\u017eak tj. metalni trono\u017eac na kome se postavljao sud za zagrijavanje vode za abdest ili za kuhanje hrane.
U musafirskoj sobi su postojali dolapovi ili du\u0161ekluci, to jest veliki ormari ili plakari, koji su bili fiksirani za brvna a u kojima se ostavljala postelja – du\u0161eci, jorgani, jastuci, \u0107ilimi i ostala postelja. Svakako na zidu musafirske sobe stajao je oka\u010den veliki zidni sahat sa klatnom i tegovima, sa ispisanim turskim (arapskim) brojevima. Tabla sahata je bila i\u0161arana arabeskama ili ornamentima raznih boja, tako da je sahat slu\u017eio i kao ukras. <\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/a>
Tip gradske ku\u0107e sa dijelom zvanim \u201e\u0107o\u0161ak\u201c<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

U musafirske sobe su se primali i u njima su boravili gosti-musafiri. Tu su go\u0161\u0107eni i poslu\u017eivani rahat-lokumom, \u0161erbetom, kahvom i tu su se slu\u017eili razni zijafeti i ostala muslimanska-orijentalna jela.
Treba napomenuti da je u jednom dijelu ku\u0107e postojala i soba zvana divanhana, ure\u0111ena sli\u010dno kao i musafirska soba, ali je imala i neku vrstu terase koja je bila nadnesena nad avlijom ili ulicom i slu\u017eila je za dnevni boravak i za razgovor, a u njoj se pu\u0161io duhan i ispijala kahva sa odabranim prijateljima, ahbabima i poznanicima. Na jednom dijelu gradske ku\u0107e nalazio se i doksat. To je bio istureni dio ku\u0107e, na spratu, kao trijem, a mogao je biti zatvoren ili otvoren. Takodje je bio zastrt i slu\u017eio je za odmor i relaksaciju u ljetnjem periodu.
Odlika gradske muslimanske ku\u0107e bila je i ta \u0161to su prostorije bile podijeljene na dva dijela – na selamluk i na haremluk. Selamluk je slu\u017eio za musafire i za boravak mu\u0161kog dijela porodice, to jest odraslih mu\u0161karaca, dok je haremluk bio \u017eenski dio ku\u0107e. U haremluk stranci i oni mu\u0161karci koji nisi bli\u017ea rodbina nisu mogli da zalaze.<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

G a n i \u0107 a k u l a<\/b><\/center><\/p>\n

Pored obi\u010dnih ku\u0107a u gradovima su postojale i kule. U Ro\u017eajama postoji jedna takva kamena kula \u2013 Gani\u0107a kula (8), koja danas postoji u obnovljenom obliku i na sasvim drugom mjestu u odnosu na zidine autenti\u010dne Gani\u0107a kule. Dana\u0161nja kopija Gani\u0107a kule predstavlja simbol ro\u017eajske ku\u0107e iz turskog doba i ona je najstarija gradjevina u Ro\u017eajama. Kula je najvjerovatnije sagradjena 1797.godine.
U dokumentima \u2013 prepisci Vase Popovi\u0107a i Milo\u0161a Obrenovi\u0107a, pominje se Gani\u0107a Kula kao vojno utvrdjenje u vezi pobuna i prolaska bosanske vojske Huseina Grada\u0161\u010devi\u0107a kroz Sand\u017eak, prema Kosovu, gdje se 1832.godine odigrala bitka izme\u0111u njegove i turske vojske.<\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/a>
Originalni izgled Gani\u0107a kule, danas Zavi\u010dajni muzej<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Dr. Milisav Lutovac navodi da je kula napravljena kao utvrdjenje za odbranu od Karadjordjevih ustanika i prvobitna namjena joj je bila da bude vojno utvrdjenje, dok je kasnije slu\u017eila za stanovanje porodice Gani\u0107. Kula je sagradjena u podno\u017eju Gani\u0107a Kr\u0161a, na lijevoj obali rijeke Ibar. Oko kule je bio sagradjen zid sa dvije strane, visine dva metra i \u0161irine 50 cm. U avliji se nalazilo nekoliko objekata, a nalazio se i mutvak-pekara za pe\u010denje hljeba. Avlijska vrata su bila napravljena od drveta, iz dva dijela, visine 2,5 metara. Na tim vratima je postojao otvor zvani \u201ekapid\u017eik\u201c koji se koristio za ulazak i izlazak u avliju. Vrata su se zaklju\u010davala sa unutra\u0161nje strane mandalom. Velika vrata su imala rezu i zaklju\u010davala su se katancem. Donji dio avlije bio je ogradjen tarabama, a ispod kule nalazila se \u0161tala za konje. Sa isto\u010dne strane kule nalazio se izvor pitke vode.
Ina\u010de Kula je bila sagra\u0111ena od kamena od drveta. Dio koji je sagradjen od kamena sastojao se: od podruma, prizemlja i sprata. Zidovi su bili od neotesanog kamena, a kao vezivno sredstvo slu\u017eila je glina, ilova\u010da pomije\u0161ana sa pljevom i seckanom slamom. \u0160irina temelja iznosi 2m, a dimenzije objekta su 8 x 8 metara. Na svakom spratu su postojali otvori, dimenzija 0.40 x 0.40 m, a svrha tih otvora je bila da poslu\u017ee kao pu\u0161karnice, kada to zatreba. Sa unutra\u0161nje strane prozori su imali ne\u0161to ve\u0107e dimenzije, a na gornjoj strani su imali svodast, polukru\u017ean oblik sa bukovim toplijama i mu\u0161ebcima. Na svakom spratu su postojala po tri prozora, jedan okrenut prema zapadu(prema avlijskoj kapiji), a dva okrenuta prema jugu. Kula je spolja ostavljala utisak velike gradjevine, zbog debljine zidova, a enterijer je bio ograni\u010den i sku\u010den.
Prostor u podrumu je bio namijenjen za dr\u017eanje stoke, postojale su improvizovane stepenice za ulaz u prizemlje. Vrata su bila od tesanih bukovih dasaka. U podrumu su postojali otvori zvani \u201emazgale\u201c koji su tako\u0111e kori\u0161teni kao pu\u0161karnice u ratnim vremenima, a kori\u0161teni su i za ventilaciju objekta. Zatvarala su se mandalom.
Spoljna vrata su u gornjem dijelu bila polukru\u017enog oblika, a zatvarala su se mandalom i zasuvkom (drvenom rezom). Za ulazak na prvi sprat koristile su se drvene stepenice, sa 11 stepenika, sa ogradom od lijepo gradjenih parmaka. Vremenom, prvi sprat je pretvoren u sobu za spavanje, a u jednom dijelu je bio napravljen hamam (kupatilo). Na ovom spratu su postojale dvije \u201emazgale\u201c sa desne strane ulaza. Na kuli su postojala dva pro\u0161irenja-ni\u0161e i to jedan sa isto\u010dne strane dimenzija 0,70 x 0,60m
Sa prvog sprata vodile su stepenice, koje su bile napravljene od drveta, na drugi sprat, zvani \u010dardak, koji je bio od drveta. U prvo vrijeme je slu\u017eio kao soba za ratnike i imao je \u201edu\u0161emu\u201c( patos podignut od pola sobe-za spavanje ratnika).
\u010cardak je bio sagradjen od tesanih bukovih greda. Na samom ulazu u \u010dardak, postojao je prozor\u010di\u0107, prorezan u gredama, sa poklopcem (kanatom), namjena mu je bila da osvjetljava stepeni\u0161ni prostor i ujedno je slu\u017eio za vodjenje razgovora kada bi neko tra\u017eio odredjenu osobu iz kule.
Pri samom ulasku na \u010dardak, prvo se nalazio hodnik sa patosom od dasaka i plafonom od bukovih dasaka zvani \u0161a\u0161ovci. Poslije hodnika dolazi prostorija, koja predstavlja produ\u017eetak istog, sa ve\u0107im dimenzijama, sa uzdignutijim patosom za 20 cm, u odnosu na hodnik. Dimenzije ove prostorije zvane \u0107o\u0161ak, bile su 1,5 x 2 m, a bila je ukra\u0161ena ornamentima. Prozori ove prostorije bili su okrenuti prema sokaku koji je vodio do prve raskrsnice. \u0106o\u0161ak je imao pogled i u pravcu vodenice koja je bila na desnoj obali Ibra. Jedan prozor je gledao u pravcu Gani\u0107a Kr\u0161a, gdje postoji pe\u0107ina \u201eSarand\u017ea\u201c, u kojoj se je moglo sakriti u slu\u010daju ratne opasnosti.
U letnjem periodu naj\u010de\u0161\u0107e se sjedilo u ovoj prostoriji-\u0107o\u0161ku, posmatralo se ko od kuda putuje i ko se pribli\u017eava kuli. \u0160iroki hodnik se ljeti koristio za objed, jer je u njemu bio ugradjen umivaonik (legen) za pranje ruku i posudja. U velikoj sobi je bila izgradjena zemljana pe\u0107-furuna za zagrijavanje prostorije. Sobna vrata su bila od drveta i izrezbarena.
Na spratu su imale tri sobe tzv. \u201evelika i mala soba\u201c i \u201esobica\u201c. Velika soba slu\u017eila je za dnevni boravak porodice.
U ovoj sobi je postojao od\u017eak, verige za grijanje vode, zemljana pe\u0107 sa lijepo sazidanom kupolom. U svim sobama plafon je bio od drvenih bukovih dasaka-\u0161a\u0161ovaca. Prozori ove prostorije bili su usmjereni u pravcu istoka sa toplijama – mu\u0161ebcima (oblim re\u0161etkama) koji su se zatvarali sa unutra\u0161nje strane. Do zemljene furune nalazio se paravan tzv. krevet . U ovoj sobi su se jo\u0161 nalazili du\u0161ekluci, dolapluci, a iznad njih su se nalazile police za posudje. Prostorije su no\u0107u osvjetljavane petrolejkama – lambama.
Mala soba je slu\u017eila za prijem uglednih gostiju. Imala je du\u0161ekluk, hamam, rafove sa lijepo izrezbarenim ornamentima. Dimenzije prozora su bile 0.80 x 0.90 metara. sa re\u0161etkama. U sobi je postojao od\u017eak, a bila je osvijetljena vise\u0107om petrolejskom lampom.
Sobica je kori\u0161tena za ostavu, imala je dva prozor\u010di\u0107a veli\u010dine 0.40 x 0.40 metara, jedan usmjeren u pravcu avlije a drugi u pravcu vodenice na ju\u017enoj strani.
Kula je bila pokrivena \u0161indrom (drvenim krovnim pokriva\u010dem). Na vrhu krova kule nalazio se drveni \u0161iljak du\u017eine 1.5m. a pri samom vrhu imao je pro\u0161ireni dio poput jabuke, \u0161to je bio znak da u takvoj ku\u0107i mo\u017ee musafir da svrati, ako mu je potrebno preno\u0107i\u0161te.
Vremenom, kula je propala, prostor oko kule je zauzet od privatnih ku\u0107a, a 1979.godine, znatno je o\u0161te\u0107ena od zemljotresa tako da je sada bez krova, oronula i izlo\u017eena je vremenskim nepogodama. SO-e Ro\u017eaje smatrala je da vi\u0161e nema uslova za njeno renoviranje, nego je odlu\u010deno da se po projektu stare Gani\u0107a kule izgradi nova na drugoj lokaciji. Medjutim ovaj objekat ne mo\u017ee zamijeniti staru Gani\u0107a kulu, jer, sama lokacija i njeno ranije okru\u017eenje daju pravu sliku kule. Time je ova kula izgubila na svojoj istorijskoj vrijednosti i originalnosti ali je sa\u010duvana kao podsje\u0107anje na nekada\u0161nju tradiciju i kulturu Bo\u0161njaka Ro\u017eaja.<\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/a>
Izmje\u0161tena Gani\u0107a kula, koja vi\u0161e ne postoji<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

<\/b><\/p>\n

Seoske ku\u0107e<\/b><\/center><\/p>\n

 <\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/a>
Tip seoske ku\u0107e<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Bo\u0161nja\u010dke seoske ku\u0107e su mahom pravljene od kamena i drvene gradje, to jest od brvana. Prizemni dio ku\u0107e, odnosno “donji sprat” je \u010desto pravljen od kamena, ali i od drvenih brvana. Ove ku\u0107e su naj\u010de\u0161\u0107e pravljene na strmim terenima, tako da je samo pola donjeg sprata slu\u017eilo kao izba tj. kao prostorija za ostavu, za stoku, a nekada i za stanovanje, a druga polovina je bila ukopana u zemlju i nije bila upotrebljiva. Na gornjem spratu ku\u0107a je obi\u010dno imala dvije prostorije. Jedna je kori\u0161tena za spavanje i ona je imala patos. Imala je mindere, rafove koji su kori\u0161teni za ostavljanje, novog posudja, tablji sa fild\u017eanima, i posebno za \u010duvanje i dr\u017eanje muslimanske svete knjige Kur'ana. Druga prostorija je imala zemljani pod. Tu je bilo ognji\u0161te sa sad\u017eakom, verigama i sa\u010dom, gdje se spremala hrana. Postojale su i hatule, koje su takodje slu\u017eile za ostavu, kao neka vrsta plakara u zidu. Ove ku\u0107e nijesu pravljene rasko\u0161no kao gradske ku\u0107e a bile su takodje pokrivene \u0161indrom. Rjedje crepom i to u novije vrijeme. Oko seoskih ku\u0107a nije bilo ogradjenih avlija ve\u0107 su one obi\u010dno bile okru\u017eene prostranom okutnjicom, ba\u0161\u010dom, njivom, livadom. Ina\u010de svaka muslimanska ku\u0107a, kako gradska tako i seoska je imala hamam za kupanje, a u blizini je obi\u010dno bila \u010desma ili bunar sa vodom za pi\u0107e. Za muslimansko stanovni\u0161tvo voda je simbolizirala izvor \u017eivota, higijenu i zdravlje.Nu\u017enik je bio poljski i najmanje je bio udaljen oko 30-40 metara od ku\u0107e, a obavezno je bio zaklonjen izmedju ostalih zgrada i prate\u0107ih objekata.<\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/a>
Ku\u0107a autorovog pradjeda Iljaza Had\u017ei\u0107a, nalazila
se u selu Baloti\u0107e (crte\u017e: Harun Had\u017ei\u0107, 1975. god.)<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

<\/b><\/p>\n

S e o s k e k u l e<\/b><\/center><\/p>\n

Pored obi\u010dnih seoskih ku\u0107a, na selu su postojale i kule koje su pravljene od kamena. Kule su imale samo ugledne i jake porodice koje su ne\u0161to zna\u010dile u selu pa i \u0161ire. Zidovi ovih kula su obo\u0161no bili debljine oko jedan metar i one su takodje, pored stanovanja imale su ulogu porodi\u010dnog utvrdjenja i za\u0161tite od eventualnih napada raznih komita i bandi izvana. Imale su vi\u0161e prostorija koje su bile opremljene minderima. Jedna takva kula postoji i danas u selu Baloti\u0107e.<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Had\u017ei\u0107a kula u selu Baloti\u0107u<\/b><\/center><\/p>\n

 <\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/center>
Sjeverozapadno \u0107o\u0161e Had\u017ei\u0107a kule, sa ulaznim vratima,
tarihom, pu\u0161karnicama i prozorima<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Porodica Had\u017ei\u0107a \u010duva u svom pam\u0107enju istinitu pri\u010du da je njihov predak had\u017ei Sefo imao dva sina koji su, tako\u0111e, bili had\u017eije, Sadriju i Halita, i da su Hadi\u0107i po njima dobili prezime. Nakon had\u017ei Sefove smrti odlu\u010dili su da podijele imovinu. Nakon diobe imovine, had\u017ei Sadrija, kao stariji bratodlu\u010dio je da sagradi kulu. Zapo\u010deo je da gradi kamenu kulu. Bio je toza te prilike veliki gradjevinski objekat. Kamen je dovla\u010den saobli\u017enjih \u0161kala(9) , na smuk. (10) Za dovla\u010denje kamena anga\u017eovano je bilo 24 para volova, nekoliko mjeseci. U blizini je bila napravljena kre\u010dana. Niko od mje\u0161tana nije branio da se materijal dovla\u010di preko njegovog imanja. Izgradnja kule je trajala 3 godine. Dimenzije ku\u0107e su 10 x 9 metara, i sastoji se od dva sprata. Debljina zidova je 85 cm. Veoma je visoka, donji sprat-prizemlje je visine oko 4 m. Na kuli postoji natpis-tarih na kome pi\u0161e da je had\u017ei Sadrija sagradio kulu 1315. Hid\u017eretske godine (1897.). Umer Had\u017ei\u0107 (70), advokat iz Ro\u017eaja, jedan od dana\u0161njih Had\u017ei\u0107a, pri\u010da: \u201eMoja bija\u010da, rahmetli Raza, je te godinebila \u201edo\u0161la\u201c (udata), ona je \u201eturala\u201c kahvu za majstore-zidare. Pri\u010dala mi je da je dnevno tro\u0161ila po jednu oku kahve, \u0161to iznosi 1 kg i 250 grama. Kahvu je pr\u017eila u dolap od tene\u0107ei ru\u010dno mljela. Zna\u010di da je ogroman broj radnika radio na izgradnji ku\u0107e. Kulu su zidali majstori iz Debra, iz dana\u0161nje Makedonije, kojee su na\u0161i stari zvali Dibrani. Po kazivanju tvog (autorovog, m.p.) djeda, rahmetli had\u017ei Husejna Had\u017ei\u0107a, isti majstori koji su sagradili kulu u Baloti\u0107u, sagradili su i kulu u selu \u010culije, op\u0161tina Tutin. A po kazivanju rahmetli Isa Daci\u0107a, isti majstori su pravili i Daci\u0107a kulu u Suhom Polju, u op\u0161tini Ro\u017eaje\u201c.<\/p>\n\n\n\n
\"\"
Isto\u010dna strana Had\u017ei\u0107a kule, sa pu\u0161karnicama i otvorom za top<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Umer Had\u017ei\u0107 nastavlja svoju pri\u010du, dalje: \u201eKula na spratu ima samo jednu sobu i jedno predsoblje, koje smo mi zvali divanhana. Divanhana ima 12 prozora, sa dvije strane po 6, i jedan mali okrugli prozor koji se zvao top. Iz prizemlja, lijevom stranom od ulaznih vrata, na sprat je i\u0161lo stepeni\u0161te \u2013 drvene sube. Kula je imala na spratu mokri \u010dvor (unutra), koji je bio u kamenu ura\u0111en, a imala je i hamam za kupanje. Kula je imala 32 pu\u0161karnice (11), me\u0111u kojima i jedna pu\u0161karnica koja je onemogu\u0107avala da se dodje do ulaznih vrata, jer je i\u0161la kroz zid sa sprata, pa kroz kameni luk ulaznih vrata. Vrata su bila napravljena od suhe bukovine, debljine 10 cm, a sa unutra\u0161nje strane je postojao mandal. Mandal je ja\u010dapopre\u010dnagreda koja iz jednog zida preko vrata ide u drugi zid i zategne vrata, tako da ih nije bilo mogu\u0107e otvorit sa spolja\u0161nje strane, a veoma ih je i te\u0161ko bilo obiti, pogotovo ako u ku\u0107i ima neko da brani.
Kula je kasnijee bila u vlasni\u0161tvu porodice had\u017ei Vejsela Had\u017ei\u0107a do 1958.godine, a potom je kupio Jusuf Had\u017ei\u0107. U njoj je \u017eivio 10 godina, a nakon toga je prodao mje\u0161taninu Be\u0161iru Fejzi\u0107ui otselio za Tursku.<\/p>\n

Had\u017ei\u0107a kula je danas u lo\u0161em stanju. Vi\u0161e niko u njoj ne stanuje. Zbog zuba vremena i zbog ne odr\u017eavanja, zidovi su ispucali i postoji opasnost od ru\u0161enja. <\/p>\n

<\/b><\/p>\n

\u010c a r d a c i<\/b><\/center><\/p>\n

\u010cardak je bila posebna i lijepo uredjena ku\u0107a, obi\u010dno gradjena od drveta i na dva sprata ali manjih dimenzija od uobi\u010dajene ku\u0107e. Bila je estetski naro\u010dito dotjerana i ukra\u0161ena. Slu\u017eila je za posebne do\u010deke i smje\u0161taj odabranih gostiju, naro\u010dito u ljetnjem periodu. Ina\u010de \u010dardakom se \u010desto nazivala i posebna prostorija u gradskoj ku\u0107i koja je bila izbo\u010dena prema ulici. Dakle odlika \u010dardaka jeste ta \u0161to se radi o iznesenoj, uzdignutoj prostoriji, sa dobrim vidikovcem, uredjenim kao neka vrsta dvorca. Ne\u0161to kao “carska palata u malom”.<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

A h a r<\/b><\/center><\/p>\n

\u0160tala za konje zvala se ahar. Obzirom da su ranije ljudi dr\u017eali konje sedlenike, koji su slu\u017eili samo za jahanje, za njih je postojala i posebna \u0161tala, jer su ti konji morali biti posebno gajeni i izdvojeni od ostale stoke. Sedlenici su se koristili za du\u017ea putovanja, za svadbe i za tr\u010danje ko\u0161ije, tj. za konjske trke. Bili su neka vrsta “luksuznog automobila” i smatrani su znakom presti\u017ea i ugleda. Sedlenici su ukra\u0161avani lijepim sedlima, huzdama, ha\u0161ama, tufama, ogledalima i prekriva\u010dima od vune, \u010dohe i kadife. Sedlenicima se stavljao zob da bi bili dobro udr\u017eani i sna\u017eni da bi bol\u010dje slu\u017eili svojoj namjeni. <\/p>\n

<\/b><\/p>\n

S o k a c i<\/b><\/center><\/p>\n

Gradski sokaci su bili \u0161iroki i poplo\u010dani kamenim plo\u010dama – kaldrmom. Postojao je glavni put, d\u017eada, ulica, a svaka ku\u0107a je imala svoj sokak koji ju je povezivao sa glavnim sokakom odnosno ulicom ili glavnom d\u017eadom. I seoski sokaci su bili sli\u010dni gradskim, samo \u0161to su bili u\u017ei i nijesu imali kaldrmu. Sokaci su bili ogradjivani tarabama ili ogradom pletenom od pru\u0107a tzv. plotom. Sokaci su obi\u010dno prolazili kroz ba\u0161\u010de, pored bunareva i \u010desama za vodu, pored ku\u0107a, kroz sela, pored katuna – stanova za izlazak na pa\u0161u sa stokom, i sl. pa su se u njima susretali razni prolaznici, kom\u0161ije, putnici namjernici i sl. gdje su se uzgred upoznavali i pozivali jedni druge na kahvu, na muhabet, na razgovor. <\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Stanovi ili katuni<\/b><\/center><\/p>\n

Stanovi su pravljeni od drveta i imali su samo jedan sprat, odnosno pravljeni su \u201enad zemljom\u201c. Takodje su okrivani \u0161indrom, a nekada slamom ili \u201elubom\u201c tj. sirovom korom od smr\u010devog stabla. Pravljeni su mahom u planinama, odnosno na periferiji sela i u njima se boravilo samo ljeti, kada bi se stoka istjerivala na ispa\u0161u, dok bi seoska imanja u medjuvremenu bila poko\u0161ena, po\u017enjevena i ljetina spremljena za zimu. Tek tada bi, a to je bilo u jesen, stoka ponovo dotjerivana u selo radi prezimljavanja. Ina\u010de stanovi su imali samo jednu prostoriju, koja obi\u010dno nije imala patos.
Pored samog stana-katuna koji je slu\u017eio za stanovanje, postojale su i druge zgrade koje su slu\u017eile za razne potrebe, kao na primjer ostava (mljekar), gdje su se \u010duvali mlije\u010dni proizvodi – kace sa sirom, skorupom, kajmakom, maslom, karlice sa varenikom, \u0161truglje za mu\u017eu krava i ovaca, grudnja\u010de za sirenje i pravljenje mladog sira, stap za metenje varenike i pravljenje izme\u0107aja tj. mlije\u010dnog proizvoda od koga se kasnije topljenjem odvajao trop a dobijalo maslo, i sl. Stanovi su takodje dr\u017eani \u010disto i uredno, jer se u njima boravilo i \u017eivjelo tokom cijelog ljeta.<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Obrazovanje<\/b><\/center><\/p>\n

Posljednjih decenija XIX vijeka Osmanska Turska je usvojila odre\u0111ene uredbe kojima je bilo regulisano da se u svim naseljima gdje ima vi\u0161e od 100 ku\u0107a (doma\u0107instava) formiraju mektebi-iptidaije, tj. osnovne \u0161kole, a u svim varo\u0161ima sa vi\u0161e od 500 domova ru\u017edije, tj. ni\u017ee gimnazije. Ove uredbe su predvi\u0111ale da se \u0161kole osnivaju u muslimanskim naseljima \u2013 za muslimansku djecu, a u hri\u0161\u0107anskim naseljima \u2013 za hri\u0161\u0107ansku djecu. (12)<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Sibjan mektebi<\/b><\/center><\/p>\n

Tokom \u010ditavog vremena vladavine Osmanske imperije na svim njenim podru\u010djima postojao je jedan vid okupljanja i vjerskog obrazovanja djece muslimana a to su bili tzv.\u201eSibijan mektebi\u201c ili, kako ih je bo\u0161nja\u010dki narod u Sand\u017eaku nazivao – \u201emejtepi\u201c.
U arhivama grada Ro\u017eaja, do danas su sa\u010duvani podaci u kojima se pominju sibijan mektebi u samom gradu Ro\u017eajama, a zatim i u selima: Vu\u010doj. Ba\u0107u, Baloti\u0107ima, Daci\u0107ima, Seo\u0161nici, Pau\u010dini, donjoj Lovnici, Kala\u010dama. U nekim selima kao \u0161to su Ibarac, Daci\u0107e, Seo\u0161nica i Baloti\u0107e, postojale su posebne zgrade. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije postoje podaci o manjim izdacima za opremu tih Sibijan mekteba.
Pored d\u017eamije sultana Murata postojao je mekteb, koji je bio evladijet-vakuf \u2013 posjedovao je ku\u0107u, dvije neupotrebljene zgrade i tri du\u0107ana. On tvrdi da je mekteb prestao sa radom 1918. godine, da bi ponovo po\u010deo sa radom 1926. godine, po odobrenju Ministarstva prosvjete. (13)
Takodjer, pored d\u017eamije Ku\u010da, postojao mekteb koji je sigurno nastao kad i spomenuta d\u017eamija. Ovaj mekteb je zatvoren u periodu od 1918.-1925. godine, kada je Ministarstvo ponovo odobrilo njegov rad. (14)
\u201eNa podru\u010dju Trgovi\u0161ta-Ro\u017eaja, 1867\/68. godine su postojala dva sibjan-mekteba, u kojima je bilo 47 mu\u0161ke i 12 \u017eenske djece. U naredne dvije godine broj djece je bio isti, od \u010dega je bilo 53 mu\u0161ke i 9 \u017eenske djece. 1870.godine su, takodjer, postojala dva sibjan-mekteba koje je pohadjalo 507 mu\u0161ke i 140 \u017eenske djece. Ve\u0107 naredne, 1871. godine, i pored toga \u0161to postoje dva sibjan-mekteba, dolazi do drasti\u010dnog smanjenja djece, tako da mekteb pohadja 57 mu\u0161ke i 26 \u017eenske djece. Razlog opadanja nije nam poznat. U periodu od 1872-1877. godine, postojala su po \u010detiri sibjan-mekteba, a broj djece koja su ga pohadjala bio je 70-110 mu\u0161kih i 30-40 \u017eenkih. Pouzdano se mo\u017ee re\u0107i da je na podru\u010dju Ro\u017eaja, u kotinuitetu, odnosno sa manjim prekidima, postojao veliki broj sibjan.mekteba.\u201c (15)
Prema podacima od 20. 09. 1940. godine (16) na teritoriji Ro\u017eaja postojali su slijede\u0107i sibjan-mektebi:
1. Ro\u017eaje, Daut Mulali\u0107, \u010diji mekteb je pohadjalo 14 u\u010denika sa dva \u010dasa dnevno bez primjedbe. (17)
2. Sibjan-mekteb u Ro\u017eajama \u2013 nastavu dr\u017eao \u0160aban Musli\u0107, a pohadjalo ga 14 polaznika.
3. Sibjan-mekteb Ro\u017eaje \u2013 nastavu dr\u017eao Bejto Fetahovi\u0107, a pohadjalo 12 u\u010denika.
4. Sibjan-mekteb Klanac gdje je nastavu pohadjalo 17 u\u010denika, a nastavu je dr\u017eao Halim Be\u0107irovi\u0107.
5. Sibjan-mekteb Kala\u010de – pohadjalo je 18 u\u010denika a nastavu je dr\u017eao Hajru\u0161 Bejtovi\u0107.
6. Sibjan-mekteb Pau\u010dina \u2013 pohadjalo 14 u\u010denika, a nastavu dr\u017eao Selim Fetahovi\u0107.
7. Sibjan-mekteb Daci\u0107e \u2013 pohadjalo 15 u\u010denika, a nastavu je dr\u017eao Rustem Gani\u0107.
8. Sibjan-mekteb Seo\u0161nica \u2013 pohadjalo 19 u\u010denika, a nastavu je dr\u017eao Husejn Hadrovi\u0107.
9. Sibjan-mekteb Vu\u010da \u2013 pohadjalo 14 u\u010denika, a nastavu izvodio Nazil Izberovi\u0107.
10. Sibjan-mekteb Bi\u0161evo \u2013 pohadjalo 22 u\u010denika, a nastavu izvodio Hazbija Mehmedovi\u0107.
11. Sibjan-mekteb Radetina \u2013 pohadjalo 15 u\u010denika, a nastavu izvodio Iljaz Kardovi\u0107.
12. Sibjan-mekteb Bukovica \u2013 pohadjalo 16 u\u010denika, a nastavu izvodio Sulejman Mehmedovi\u0107.
Ovaj spisak je potpisao \u0161kolski nadzornik B. Obradovi\u0107 K. br. 11742 od 20.09.1940. godine. (18)<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Iptidaije i Ru\u017edije<\/b><\/center><\/p>\n

Temelj novog gradjanskog obrazovanja predstavljaju ni\u017ee gimnazije-ru\u017edije. I ru\u017edije, kao i sibijan mektebi i iptidaija \u2013 trajale su po tri godine. Pojava ru\u017edije sa predmetima koji se u\u010de u evropskim ni\u017eim gimnazijama je vrlo zna\u010dajan trenutak za ovo podru\u010dje, na kojem je do tada nastava imala uglavnom vjerski sadr\u017eaj. Iptidaije su imale obi\u010dno jednog u\u010ditelja (Darul-mualimin \u0161kole (u\u010diteljske \u0161kole), su bile otvorene u Istambulu, Skoplju i Prizrenu), dok je u ru\u017edi\u00acjama naj\u010de\u0161\u0107e radilo 2 do 3 nastavnika. Ocjene su davane od 1 do 10 a u svje\u00acdo\u010danstva se unosila zbirna ocjena. I iptidaija i ru\u017edija su imale propisani nas\u00actavni plan i program sa propisanim nedjeljnim brojem \u010dasova. (19)
Kao \u0161to smo istakli, zadnjih decenija devetnaestog vijeka osnivaju se iptidaije (osnovne \u0161kole), ru\u017edije (ni\u017ee gimnazije) – obi\u010dno u kazama, a idadije (vi\u0161e gim\u00acnazije) u Sand\u017eacima. \u0110aci iz ro\u017eajske kaze i\u0161li su na \u0161kolovanje u idadiju u Ipek (\u00acPe\u0107). U Istambulu su formirani univerzitet i U\u010diteljska \u0161kola.
Prema do sada poznatim arhivskim podacima, prema prepisu sv-jedo\u010danstva Bejta Fetahovi\u0107a, kojeg autori prikazuju u monografiji, mekteb iptidaija kao dr\u017eavna \u0161kola postojala je u Ro\u017eajama 1898. godine, a ru\u017edija je formirana 1900. godine. Iz prou\u010dene liter\u00acature i arhivskih podataka vidi se da su sa malo razlike u vremenu u to doba formi\u00acrane i ru\u017edije u Beranama, Plavu, Novom Pazaru, Bijelom Polju…
Zgrada u kojoj su smje\u0161tene bile iptidaija i ru\u017edija u Ro\u017eajama, prema pri\u010danju starih Ro\u017eajaca-pamti\u0161a, bila je smje\u0161tena na sjevernoj strani dana\u0161njeg dvori\u0161ta osnovne \u0161kole “Mustafa Pe\u0107anin” Ro\u017eaje, tj. u blizini \u201eD\u017eamije Sultana Murata\u201c i bila je dimenzije 12 x l0 m, od kamena u prizemlju, od \u010datme na spratu i pokrivena \u0161indrom i kao takva dotra\u00acjala sru\u0161ena je tek negdje poslije II svjetskog rata. (20)
Ljubazno\u0161\u0107u g. Feke Kurtagi\u0107a, dana\u0161njeg radnika u Policijskoj stanici u Ro\u017eajama, koji je autorima monografije ustupio dnevnik svoga oca Zika Kurtagi\u0107a, jednog od u\u010denika ovih \u0161kola, uglednog ro\u017eajskog gra\u0111anina i pred\u00acsjednika ro\u017eajske op\u0161tine od 1944-45. godine, mo\u017ee se saznati ne\u0161to vi\u0161e detalja o ovim \u0161kolama. Ziko navodi da je ru\u017ediju u Ro\u017eajama poha\u0111alo ne\u0161to blizu 50 u\u010denika iz Ro\u017eaja i okoline, prete\u017eno mu\u0161ke muslimanske djece, a po\u0161to je zavr\u0161io iptidaiju i ru\u017ediju u Ro\u017eajama, Ziko je poslat 1911.godine u Pe\u0107 u idadiju (vi\u0161u gimnaziju), gdje je bilo, tada u doba mladoturske revolucije u toj \u0161koli i pravoslavne djece sa podru\u010dja Berana: “Ja sam Osnovnu \u0161kolu iptidaiju zavr\u0161io 1910. g. u Ro\u017eajama \u2013 Trgovi\u0161tu, odnosno I i II razred ru\u017edije (ni\u017ee gimnazije), poslije \u010dega sam pre\u0161ao u Pe\u0107 (Ipek) u idadiju, ali 1912. g. izbi balkanski rat. Prvi nastavnik i upravnik iptidaije u Ro\u017eajama bio je Hafiz Husein Ramhusovi\u0107 iz Berana, te i danas posjedujem sv\u00acjedo\u010danstvo – \u0161ehadetnamu.
Ru\u017ediju su pored os\u00actalih poha\u0111ali: Bego Fetahovi\u0107, Mula Medo Pe\u0107anin, mula Osman Mulali\u0107, Arslan Gani\u0107, Iljaz Kardovi\u0107, Salih Gani\u0107, Red\u017eep Zejnelagi\u0107, Salih Fetahovi\u0107, Hamdija Kurtagi\u0107, \u0160aban \u010colakovi\u0107, Ljutvija Kurtagi\u0107, Hakija Fele\u0107, Halko Be\u0107iragi\u0107, neki \u0106atovi\u0107i i Husi\u0107i i drugi.<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

\u017denska medresa u Ro\u017eajama<\/b><\/center><\/p>\n

Me\u0161ihat Islamske zajednice Sand\u017eaka donio je odluku o formiranju isturenog odjeljenja Gazi Isa-beg medrese u Ro\u017eajama, \u017eensko odjeljenje. Prva generacija po\u010dela je 2002.godine. Do danas u ovoj medresi je diplomiralo preko 100 u\u010denica. Ove \u0161kolske godine \u2013 2012\/13 upisana je XI generacija u\u010denica. Ina\u010de, medresa je internatskog tipa, \u0161to zna\u010di da sve u\u010denice stanuju u medresi gdje imaju sve potrebne uslove. <\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Zgrada u kojoj se nalazi medresa<\/b><\/center><\/p>\n

\u201eVakuf \u010calakovi\u0107a (sada\u0161nja medresa) uvakufljena zgrada (ku\u0107a i 3,20 ari zemlji\u0161ta), nakon dugog vremena i kori\u0161\u0107enja te zgrade za Islamsku zajednicu. Useljava se \u0106azim \u010calakovi\u0107 da \u017eivi u njoj a poslije poku\u0161ava da prisvoji zgradu govore\u0107i da je to njegova zgrada. Islamska zajednica je imala vi\u0161e desetina ro\u010di\u0161ta (po izjavi had\u017ei Hasana Be\u0107iragi\u0107a bilo je 48 ro\u010di\u0161ta). Islamsku zajednicu je zastupao had\u017ei Hasan Be\u0107iragi\u0107 i stalno doijao spor u korist vakufa. Po\u0161to je zgrada oronula Islamska zajednica je 1993.godine je donijela odluku da obnovi zgradu, tj.vakuf. Te godine Red\u017eep ef. Muri\u0107 kao glavni imam u Islamskoj zajednici Ro\u017eaje sa jo\u0161 tri \u010dlana, kao delegacija su otputovali u Istanbul i od na\u0161ih muhad\u017eira koji su se iselili \u0161ezdesetih godina pro\u0161loga vijeka za Tursku prikupljaju odredjena sredstva. Nakon toga se javio Sait Daci\u0107 (Balkan) koji preuzima finansiranje cjelokupne izgradnje tog objekta, za pred du\u0161u njegovih roditelja oca had\u017ei Cana i majke had\u017ei Hatid\u017ee. Nova zgrada je podignuta 1994-95. godine kao vakuf Saita Balkana, o \u010demu posjedujemo i vakufnamu. Ukupna povr\u0161ina zgrade je 750 metara kvadratnih, a zgrada ima 4 sprata. Kasnije, odnosno 2002.godine u ovoj zgradi je otvorena \u017eenska medresa, odjeljenje Gazi Isa-beg medrese iz Novog Pazara. Do danas je u ovoj medresi steklo diplomu 85 u\u010denica, a oko 60 u\u010denica trenutno pohadja medresu. Ove \u0161kolske godine \u2013 2010\/11 upisali smo IX generaciju u\u010denica. Ina\u010de, medresa je internatskog tipa, \u0161to zna\u010di da sve u\u010denice stanuju u medresi gdje imaju sve potrebne uslove.<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

D \u017e a m i j e<\/b><\/center><\/p>\n

U Ro\u017eajama u samom gradu danas postoje \u010detiri d\u017eamije koje su u funkciji. Pored Ku\u010danske i Sultana Murata, koje su najstarije, tu su i d\u017eamija u Ibarcu i d\u017eamija u Suhom polju. U izgradnji je i nova \u2013 peta d\u017eamija u naselju Band\u017eovo brdo, sa prate\u0107im objektima, koja \u0107e takodje imati kube i dvije munare.<\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/center>
D\u017eamija Sultana Murata \u2013 Gornja d\u017eamija u Ro\u017eajama (sa ahmedijom imam rahmetli Abdul Kerim Dedei\u0107)<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Kada je rije\u010d o d\u017eamijama u ro\u017eajskom kraju ovdje samo napominjemo jo\u0161 to da svako muslimansko selo ima svoju d\u017eamiju, od kojih je najstarija ona u Bi\u0161evu. Ostale poti\u010du iz novijeg perioda, najvi\u0161e su stare oko dvadesetak godina. Zbog njihove istorijske va\u017enosti smatramo vrijednim ne\u0161to vi\u0161e re\u0107i samo o D\u017eamiji sultana Murata i Ku\u0161anskoj d\u017eamiji. <\/p>\n

<\/b><\/p>\n

D\u017eamija Sultana Murata (Gornja d\u017eamija)<\/b><\/center><\/p>\n

O vremenu izgradnje ove d\u017eamije postoji vi\u0161e razli\u010ditih podataka. Neki smatraju da je sagradjena 1450 godine, (21) drugi 1455. godine, (22) a po tre\u0107ima je to polovina XVI vijeka. (23)
D\u017eamija je prvobitno imala drveni trijem sa drvenim stubovima i drvenom ogradom, zatim prostor za molitvu veli\u010dine 9×9 m sa prednjim mahfilom dubine 3 m. Gradjena je od lomljenog kamena. Na njoj su postojala dva reda prozora, u svakom redu po \u010detiri prozora, jedan ispod drugog. Bila je pokrivena \u0161indrom. D\u017eamija je 1977. godine dobila novo munare sa dva \u0161erefeta. (24)
Oko d\u017eamije se nalazi muslimansko groblje sa znatnim brojem lijepo uradjenih ni\u0161ana sa natpisima na turskom i arapskom jeziku, medju njima i nekoliko sa jo\u0161 nepro\u010ditanim tarihima-epitafima. Pored d\u017eamije je i turbe \u0161ejha Muhameda (Mehmeda) U\u017ei\u010danina o kome su pisali zna\u010dajni nau\u010dnici, istra\u017eiva\u010di i knji\u017eevnici. \u0160ejh je pogubljen od strane jani\u010dara 1750. god. u Baloti\u0107ima kod Ro\u017eaja, a turbe mu je podigao Hur\u0161id-pa\u0161a 1854. godine.<\/p>\n

<\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/a>
Stari izgled Gornje d\u017eamije<\/td>\n		\"\"<\/a>
Kasniji izgled Gornje d\u017eamije, obnovljena 1977.godine<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

<\/center><\/p>\n

 <\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/a>
Dana\u0161nji izgled d\u017eamije Sultana Murata<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

D\u017eamija je u vi\u0161e navrata renovirana. Zbog dotrajalosti stare d\u017eamije, na njenim temeljima sagradjena je nova u potpuno izmi\u00acjenjenom obliku. U septembru 1966. god\u00acine zapo\u010deta je njena gradnja, a zavr\u0161ena 1968. D\u017eamija je dobila drugi izgled, uradjen je trijem na ulazu, obnovljeno turbe, \u0161adrvan i gasulhana.
Tada je ovoj d\u017eamiji bio dodat ulazni trijem od \u010dvrstog materijala koji je prekrivao i turbe koje se nalazilo pokraj d\u017eamije.
Sredinom 2004. godine, ova d\u017eamija je opet poru\u0161ena radi izgradnje nove d\u017eamije. Sve\u010dano je otvorena 2008. godine. D\u017eamija je napravljena sa dvije munare, devet kupola (kubeta), od kojih su \u0161est malih i jedno veliko. Ima prizemlje, na prvom spratu je abdesthana, a druga dva sprata se koriste za obavljanje namaza. \u0160to se ti\u010de enterijera, ova d\u017eamija, pored Husein pa\u0161ine d\u017eamije iz Pljevalja, se ubraja u najljep\u0161e d\u017eamije u Sand\u017eaku. Lijepo je uredjena i ukra\u0161ena, ornamentima, arabeskama, a kubeta su kaligrafski ispisana ajetima. Posjetilac ima utisak da se nalazi u nekoj d\u017eamiji u Istanbulu. Jedina primjedba bi bila ta, \u0161to su munare sa jednim \u0161erefetom, ostale su \u201ekratke\u201c, tako da se gube u odnosu na glavni objekat, takore\u0107i se i ne vide ako se d\u017eamija posmatra sa jugoisto\u010dne strane.<\/p>\n

<\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/a>
<\/b>
Mihrab<\/b><\/center><\/td>\n
\"\"<\/a>
<\/b>
Donji sprat<\/b><\/center><\/td>\n
\"\"<\/a>
<\/b>
Mahfil<\/b><\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

<\/center><\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Ku\u010danska d\u017eamija (Donja d\u017eamija)<\/b><\/center><\/p>\n

Godina gradnje ove d\u017eamije po jednima je 1830. Po drugom kazivanju izgradjena je oko 1779. godine.
D\u017eamija svojim stilom gradnje odslikava sredinu u kojoj se nalazi. Na njoj se mo\u017ee na\u0107i dosta drvenih djelova. Gradjena je od kamena sa drvenim hatulama. Kamen je vidljiv na fasadi a sa unutra\u0161nje strane je omalterisana. Imala je trijem sa drvenim stubovima, drvenom ogradom i vanjskim mahfilom na galeriji trijema, zatim visoki krov pokriven \u0161indom, a takodje i drveno munare. Trijem je zatvoren 1983. godine.
Na isto\u010dnoj strani ove d\u017eamije postojao je mekteb koji je izgorio 1. februara 1870. godine. Sada se pored d\u017eamje nalazi ku\u0107a u kojoj su smje\u0161tene mektebske u\u010dionice, kancelarije Odbora Islamske zajednice i stanovi nekih slu\u017ebenika odbora IZ-e i imama. D\u017eamija je do danas zadr\u017eala svoj autenti\u010dan oblik i stil gradnje. Jo\u0161 uvijek ima drvenu munaru. <\/p>\n

<\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/a>
Ku\u010danska d\u017eamija<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Pored pomenutih na teritoriji op\u0161tine Ro\u017eaje postoje slijede\u0107e d\u017eamije:<\/b><\/p>\n

1. D\u017eamija u Bi\u0161evu (stara), 1820. god.
2. D\u017eamija u Ba\u0107u, 1975. god.
3. D\u017eamija u Baloti\u0107u, 1985-1992. god.
4. D\u017eamija u Klancu, 1987-1990. god.
5. D\u017eamija u Kolenu, 1988-1991. god.
6. D\u017eamija u Radetini, 1989-1999. god.
7. D\u017eamija u Donjoj Lovnici, 1990-1995. god.
8. D\u017eamija u Donjoj Lovnici (Ramovi\u0107e), 1990-1995. god.
9. D\u017eamija u Kala\u010dima, 1990-1995. god.
10. D\u017eamija u Daci\u0107ima, 1995. god.
11. D\u017eamija u Ibarcu, 1995-1997. god.
12. D\u017eamija u Crn\u010di, 1996\/97. god.
13. D\u017eamija u Bi\u0161evu-Crnokrpe, 1997-1998. god.
14. D\u017eamija u Suhom Polju, 1997. god.
15. D\u017eamija u Bukovici, 1998. god.
16. D\u017eamija u Pau\u010dini, 1998. god.
17. D\u017eamija u Seo\u0161nici, 1999. god.
18. D\u017eamija u Bukovici II, 1999. god
19. D\u017eamija u Jablanici, 2000. god.
20. D\u017eamija u Gornjoj Lovnici, oko 2000. god.
21. D\u017eamija u Besniku, 2002. god.
22. D\u017eamija u Pluncima, 2004. god.
23. D\u017eamija u Grahovu, 2005. god.
24. D\u017eamija u Lu\u010dicama, 2009.
25. D\u017eamija na Band\u017eovom Brdu, 2004. god.<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

M e z a r i s t a n i<\/b><\/center><\/p>\n

U gradu Ro\u017eajama ima tri groblja. Jedno se nalazi pokraj same d\u017eamije Sultana Murata i njegovi ni\u0161ani podsje\u0107aju na Tursko carstvo. Ni\u0161ani su pravljeni od kamena, neki imaju “\u010dalmu” na vrhu, a na nekima je malo spu\u0161tenija \u010dalma. Drugo groblje se nalazi takodje u blizini d\u017eamije Sultana Murata na brdu zv. Top. Tre\u0107e se nalazi na Band\u017eovom brdu. Kod pravljenja i ure\u0111ivanja mezara u Ro\u017eajama zadnjih nekoliko godina ima pretjerivanja, tako da se prave mermerni blokovi, sa ugraviranom fotografijom umrle osobe, sa mjesecom i zvijezdom, sa stubovima raznih oblika, tako da neki grobovi vi\u0161e li\u010di na neku vrstu grobnice nego na muslimanski mezar. U\u010denije i pobo\u017enije porodice zadr\u017eale su skromnost, pa postavljaju samo uobi\u010dajene ni\u0161ane sa malom betonskom coklom okolo mezara, ostavljaju\u0107i nepokrivenu zemljanu povr\u0161inu sa njegove gornje strane. Ina\u010de zbog ovih novotarija i zbog gubljenja prepoznatljivog muslimanskog izgleda, ova groblja su izgubila jedan prijatan i bla\u017eenstven izgled, a postala su “betonski” hladna i bez “utiska pobo\u017enosti”. (25)<\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/center>
Selo Bi\u0161evo, Ni\u0161an nad kaburom Destana
(Sulejmanovog) Fejzagi\u0107a Bi\u0161evca<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

H\u00fcvelb\u00e2ki
Bu mihm\u00e2n hanede g\u00e2fil bulunma
Sakin terk etme rah-i m\u00fcstakimi
Gelenler d\u00e2ima gitmektedir yap
cihanin yoktur asla bir mukimi
eydince hasili bek\u00e2yi rihlet
ar'arlar daima kuds\u00ee selimi
nizami Yigirmi \u00fc\u00e7\u00fcnci alayin
miralay-i izzetl\u00fb Semsi beg\u00een
pederi merh\u00fbm Destan aga ibn
Ismail aga ruhi\u00e7\u00fcn f\u00e2tiha
Sene 1312.<\/p>\n

Prepjev: <\/b>
On (Allah) je vje\u010dan !
Ne snebivaj se u ovoj musafirhani
put pravednih nipo\u0161to ne napu\u0161taj,
onih \u0161to stalno dolaze i odlaze
Na dunjaluku niko vje\u010dan nije.
Kad se primakne put ka vje\u010dnosti
uvijek si u predjelu d\u017eenetske
ljepote.
Oficira dvadeset i tre\u0107eg puka,
\u010duvenog pukovnika \u0160emsi-bega,
otac, umrli Destan-aga, sin
Ismail-age, za njegovu du\u0161u
(prou\u010di) Fatihu
Godine 1896\/7. (26)<\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/a>
. Ni\u0161an \u0160emsi-pa\u0161ine majke Vasvije-Valje,
rodom iz plemena Hot iz sela Sa\u0161e (Tutin)<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Ah, min-el mevt-i
Eyleme feleketen \u00fcmid vefa
B\u00ee-vefadir kimseye vermez
eman
Kendi halimde dururken kosma
Rici emr-i eristi na-gehan
Emr-i hakk-i v\u00e2ki’ olunca faniyye-i
Eyley\u00fcb terk oldum akbiye-i revan
… isyanim ilahi afv edib
Mesakinim olsun heman g\u00fclzar-
i huban (27)<\/p>\n

Prepjev: <\/b>
Ah, bolna smrti !
Ne nadaj se nit’ se predaj nebesima
Nevjernima nema uto\u010di\u0161ta
Ne hitaj mjestu na kom’ stoji\u0161
K’ mjestu odredjenja dospijeva\u0161
odjednom
Objava o prolaznosti sti\u017ee iznenada
Na\u010dinjena odijela odlaze\u0107i ostavljam
Oprost du\u0161i nepokornoj Svevi\u0161nji …
Smjesta nek mi boravi\u0161te u
divnom ru\u017ei\u010dnjaku (\u0111ulba\u0161\u010di) bude… (28)<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

T u r b e t a<\/b><\/center><\/p>\n

Turbe ili tulbe je muslimanska nadgrobna gra\u0111evina (mauzolej). Naj\u010de\u0161\u0107e se podi\u017eu uz zadu\u017ebinu umrle osobe. Turbeta zatvorenog tipa se prave se punim zidovima, a ona otvorenog tipa, prave se sa kupolama na stubovima.
Na podru\u010du op\u0161tine Ro\u017eaje postoje dva turbeta i to jedno u gradu pored d\u017eamije Sultana Murata, a drugo u selu Baloti\u0107ima, nedaleko od novosagra\u0111ene d\u017eamije. Turbe u gradu je obnovljeno u izmijenjenom obliku zajedno sa d\u017eamijom pored njega 1978. godine. Ono je napravljeno od tvrdog materijala i zatvorenog je tipa.
Turbe u Baloti\u0107ima je bilo od drvene, borove gra\u0111e i niko ne pamti kada je sagra\u0111eno, ali je stradalo u po\u017earu prije nekoliko godina. Poslije toga je obnovljeno i ovaj put je izgra\u0111eno od tvrdog materijala.
Oba turbeta su istog oblika. Turbe u gradu, prema legendi, napravio je ozlogla\u0161eni Hur\u0161id-pa\u0161a koji je u Ro\u017eaje dolazio da smiri neke bune.
Ova dva turbeta napravljena su kao spomen na jednog muslimanskog velikana, \u0161ejha Muhammeda U\u017ei\u010danina, profesora medrese u U\u017eicu. On je polovinom 18. vijeka protjeran iz U\u017eica i na\u0161ao je uto\u010di\u0161te u Baloti\u0107ima kod Ro\u017eaja. Poznate su njegove poslanice koje je pisao Beogradskom veziru iz toga doba, u kojima je ukazivao na nepravde, na globe i na velike da\u017ebine koje su od strane vezira, a bez znanja sultana, bile nametnute narodu. Zbog toga je okarakterisan kao buntovnik pa je vezir naredio njegovo smaknu\u0107e. Sklonio se iz U\u017eica najprije u Nedakuse kod Bijelog Polja, zatim u Koljeno kod Ro\u017eaja, a onda u Baloti\u0107e. Dok se skrivao u selu Baloti\u0107e uhva\u0107en je i ubijen od strane janji\u010dara 1750. godine.
U turbetu velikog pjesnika, pobo\u017enjaka, sufije, pravednika, \u0161ejha Mehmeda U\u017ei\u010danina nalazi se njegov mezar sa ni\u0161anom od bijelog mermera i turbanom koji odra\u017eava pjesnikov sufizam i predanost vjeri. Na ni\u0161anu stoji ispisan tarih \u2013 epitaf:<\/p>\n

\u201eKutb-ul arifin
Uji\u00e7e \u015fejh el seyyid
Mehmed Muhiyidin
Neyt heri\u00e7 belendi \u015fehid
Oldi tarih
Tecdid habil feriduni
Teveffi lekum zairin
Lillahi El-Fatiha\u201c <\/p>\n

Prijevod: <\/b>
\u201eNajve\u0107i medju u\u010denima
Poglavar \u0161ejh U\u017ei\u010dki
Mehmed Muhjuddin,
Smrt je odvojila uzvi\u0161enog \u0161ehida
Postao je historija
jedinstvene neponovljive hrabrosti
Vi koji umrlog posje\u0107ujete:
U ime Allaha fatihu izu\u010dite\u201c (29)<\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/center>
Turbe \u0161eh Mehmeda U\u017ei\u010danina kod Gornje d\u017eamije u Ro\u017eajama
<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n\n\n\n
\"\"
Turbe \u0161eh Mehmeda U\u017ei\u010danina u Baloti\u0107u<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Fussnote: <\/b>
Dr. Milisav Lutovac, Varo\u0161 Ro\u017eaje, <\/i>Ro\u017eajski zbornik, br. 2, 1983, str. 22.
Dr. Ejup Mu\u0161ovi\u0107, Porezi, bune i nemiri u Ro\u017eajama i Bihoru, 1765, 1766, 1767 i 1768, godine, <\/i>Ro\u017eajski zbornik br. 5. 1986, str. 23.
Dr. Mustafa Memi\u0107, Bo\u0161njaci muslimani Sand\u017eaka i Crne Gore, <\/i>Ibidem, str. 124.
Bajro Agovi\u0107, D\u017eamije u Crnoj Gori, \u201cAlmanah\u201d, Podgorica, 2001. god. str. 400.
Zaim Azemovi\u0107, \u201cRo\u017eaje i okolina, kratak istorijski pregled\u201d, <\/i>Ro\u017eajski zbornik br. 1. 1982. str. 18.
Bajro Agovi\u0107, D\u017eamije u Crnoj Gori, <\/i>\u201cAlmanah\u201d, Podgorica, 2001. Str. 402
R. \u0160krijelj, Ro\u017eaje u kamusu'l al'am-u, \u0160emsettina Samija, <\/i>Bo\u0161nja\u010dka rije\u010d, broj 11-12, Novi Pazar, 2008.god., str. 104.
P. Hasi\u0107: Orijentalne i druge gra\u0111evine Ro\u017eaja i okoline, <\/i>Ro\u017eaje, 2006.god. str. 52-61.
\u0160kale (vjerovatno od lat. rije\u010di skale, stepenice), su kamene klisure, kamenolomi, koje se nalaze iznad sela Baloti\u0107a, na udaljenosti od oko 700 \u2013 800 metara, od Had\u017ei\u0107a kule.
Smuk \u2013 dvije bukove grede koje su zakrivljene. Jedna greda ide skroz naprijed i stavlja se volovima na vrat. Druga greda ide na polovinu od nje, kao krak u stranu, a na kraju se stavi jedno drvo kao pre\u010da, a preko se stave daske. Smuk se vu\u010de po zemlji a na njemu mo\u017ee mnogo tereta, naro\u010dito kamena, da se natovari.
Pu\u0161karnicee su otvori u zidu kroz koje se, u cilju odbranee, iz unutra\u0161njosti ku\u0107e mogla proturiti pu\u0161ka, radi odbrane od napada, npr. noru\u017eanih bandi, i sl.
H. Had\u017ei\u0107, Kulturolo\u0161ko-civilizacijske odlike bo\u0161njaka ro\u017eajskog kraja, <\/i>Novi Pazar, 2012. str. 291
Vidi op\u0161irnije: Rastoder, \u0160erbo, O vakufima u Crnoj Gori, <\/i>Almanah, Podgorica, 3-4, 1998.god., str.53.
Ibidem.
M. Dudi\u0107, Uloga sibjan-mekteba u o\u010duvanju islama u Sand\u017eaku, <\/i>Novi Pazar, 2007.godine, str.168.
B. Agovi\u0107, Od mekteba do medrese, <\/i>Podgorica, 2012. godine, str. 24-25.
Svi ostali sibjan-muallimi su imali postavljenje Ulema-i-med\u017elisa i nastavu su izvodili prije podne po dva \u010dasa a primjedbi na ni\u010diji rad nije bilo.
Dr\u017eavni arhiv Crne Gore \u2013 Cetinje, Fond Ministarstva prosvjete i crkvenih poslova, br. 66, pov. \u2013 105-314.
J. Red\u017eepagi\u0107: Razvoj \u0161kolstva i prosvete do 1918. <\/i>Pri\u0161tina, 1968. (citirano prema: Dr Sait Ka\u010dapor i dr, Ibidem, str.35.)
H. Had\u017ei\u0107, Ibidem
Z. Azemovi\u0107, Ro\u017eaje i okolina, kratak istorijski pregled, <\/i>Ro\u017eajski zbornik, Ro\u017eaje, maja 1982, str.18.
M. Be\u0107irbegovi\u0107, D\u017eamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini, <\/i>1990. Sarajevo, str. 190.
B. Agovi\u0107, D\u017eamije u Crnoj Gori, <\/i>2001. Podgorica, str. 399.
M. Be\u0107irbegovi\u0107, Ibidem, str. 190.
Vidi \u0161ire. Z. Azemovi\u0107, Z. Luboder, Urezano u kamenu i pam\u0107enju, <\/i>Ro\u017eaje, 2007. god.
Transkripcija i prijevod, Red\u017eep \u0160krijelj, Bo\u0161nja\u010dka rije\u010d br.3-4. N. Pazar, 2006. god. str.
Transkripcija i prijevod, R. \u0160krijelj.
Ostatak natpisa nije mogu\u0107e saznati jer je ugra\u0107en u betonsku podlogu zbog neophodne restauracije
Transkripcija i prijevod R. \u0160krijelj.<\/p>\n

 <\/p>\n

Autor: Fatih Had\u017ei\u0107<\/strong><\/p>\n

Izvor: Bosnjaci.net<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prikupljaju\u0107i podatke za pisanje ovog dijela rada, do\u0161li smo do saznanja da se kod pripadnika islama, a prvenstveno kod Bo\u0161njaka u ro\u017eajskom kraju, samo djelimi\u010dno sa\u010duvao i da je danas u \u017eivotu, radu i kulturnom miljeu ovog kraja prili\u010dno malo sa\u010duvao uticaj islamske, orijenatlo-turske kulture i tradicije. Ovaj uticaj, ipak, nije potpuno i\u0161\u010dilio tako da […]<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":136567,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14,398],"tags":[],"class_list":{"0":"post-136566","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-sandzak-historija","8":"category-rozaje"},"yoast_head":"\nRo\u017eaje od kasabe do grada<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Ro\u017eaje od kasabe do grada\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Prikupljaju\u0107i podatke za pisanje ovog dijela rada, do\u0161li smo do saznanja da se kod pripadnika islama, a prvenstveno kod Bo\u0161njaka u ro\u017eajskom kraju, samo djelimi\u010dno sa\u010duvao i da je danas u \u017eivotu, radu i kulturnom miljeu ovog kraja prili\u010dno malo sa\u010duvao uticaj islamske, orijenatlo-turske kulture i tradicije. Ovaj uticaj, ipak, nije potpuno i\u0161\u010dilio tako da […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2015-09-10T14:31:58+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/rozaje_travel.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"604\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"339\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"41 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Ro\u017eaje od kasabe do grada\",\"datePublished\":\"2015-09-10T14:31:58+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/\"},\"wordCount\":8153,\"commentCount\":13,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/rozaje_travel.jpg\",\"articleSection\":[\"Sand\u017eak HISTORIJA\",\"Ro\u017eaje\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/\",\"name\":\"Ro\u017eaje od kasabe do grada\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/rozaje_travel.jpg\",\"datePublished\":\"2015-09-10T14:31:58+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/rozaje_travel.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/rozaje_travel.jpg\",\"width\":604,\"height\":339},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Ro\u017eaje od kasabe do grada\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Ro\u017eaje od kasabe do grada","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Ro\u017eaje od kasabe do grada","og_description":"Prikupljaju\u0107i podatke za pisanje ovog dijela rada, do\u0161li smo do saznanja da se kod pripadnika islama, a prvenstveno kod Bo\u0161njaka u ro\u017eajskom kraju, samo djelimi\u010dno sa\u010duvao i da je danas u \u017eivotu, radu i kulturnom miljeu ovog kraja prili\u010dno malo sa\u010duvao uticaj islamske, orijenatlo-turske kulture i tradicije. Ovaj uticaj, ipak, nije potpuno i\u0161\u010dilio tako da […]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2015-09-10T14:31:58+00:00","og_image":[{"width":604,"height":339,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/rozaje_travel.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"41 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Ro\u017eaje od kasabe do grada","datePublished":"2015-09-10T14:31:58+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/"},"wordCount":8153,"commentCount":13,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/rozaje_travel.jpg","articleSection":["Sand\u017eak HISTORIJA","Ro\u017eaje"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/","name":"Ro\u017eaje od kasabe do grada","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/rozaje_travel.jpg","datePublished":"2015-09-10T14:31:58+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/rozaje_travel.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/rozaje_travel.jpg","width":604,"height":339},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rozaje-od-kasabe-do-grada\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Ro\u017eaje od kasabe do grada"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/136566"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=136566"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/136566\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/136567"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=136566"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=136566"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=136566"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}