![\"\"](\"http:\/\/mesihat.org\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/admir-muratovic.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Historijat strijeljanja na Had\u017eetu<\/strong><\/p>\n \u017drtve genocida na Had\u017eetu uglavnom su ubijane tajno, no\u0107u. Pred vratima njihovih ku\u0107a pojavila bi se \u201ccrna trojka\u201d i odvodila ih i streljala po kratkom postupku. Sve, osim A\u0107if- efendije i Ahmeta Dace. Njih su streljali javno.\u00a0<\/span><\/p>\n \u00a0<\/strong>Ne znam da li treba iznova tugovati tugu koja je neopisivo velika, ljutiti se zbog \u0161utnje o zlu koja je bila neoprostivo duga, ili pak imati prava na tra\u010dak osmjeha zbog toga \u0161to je do\u0161ao dan kada se mo\u017ee otvoreno govoriti i pisati o genocidu na Had\u017eetu.<\/strong><\/p>\n Imamo pravo i na bol i na ljutnju, no treba biti zahvalan Bogu dragom, na\u0161im institucijama, Islamskoj zajednici, BKZ-u, ljudima koji ih predvode \u0161to su imali svijesti i hrabrosti da budu prvi koji \u0107e progovoriti na ovu temu, na ovaj na\u010din.<\/p>\n Ovaj tekst ne pretenduje da odgovori na sva pitanja o ovom doga\u0111aju, ve\u0107 da bude po\u010detak velikog posla za sve \u010dasne ljude dobre volje, od kojih o\u010dekujemo da se u narednom periodu uklju\u010de i daju doprinos kako bi se rasvijetlile sve okolnosti koje su dovele do ovog stra\u0161nog zlo\u010dina protiv \u010dovjeka, jednog naroda, samo zato \u0161to je bio druge vjere, \u0161to su bili muslimani.<\/p>\n Bit \u0107e svakako i onih koji \u0107e re\u0107i da je genocid te\u0161ka kvalifikacija. Odgovaramo da bi bili najsretniji da se Had\u017eet nije ni desio, ali obzirom da jeste i da su posljedice stra\u0161ne, imamo pravo i obavezu doga\u0111aje nazvati pravim imenom.<\/p>\n Bo\u0161njacima je spo\u010ditavano da su bili na \u201epogre\u0161noj strani tokom Drugog svjetskog rata\u201c i da su \u201eplatili cijenu svog izbora\u201c, zaboravljaju\u0107i \u010dinjenicu da nije imalo ve\u0107e kvislin\u0161ke vlasti od Nedi\u0107eve Srbije. Iz tog razloga, potrebno je razjasniti nekoliko veoma bitnih momenata za taj period, kao \u0161to su: odnos Bo\u0161njaka prema Nijemcima i fa\u0161izmu, odnos prema partizanskom i \u010detni\u010dkom pokretu te odnos Bo\u0161njaka i Albanaca.<\/p>\n Odnos Bo\u0161njaka spram Nijemaca i fa\u0161izma<\/strong><\/p>\n Miladin Popovi\u0107, delegat Centralnog komiteta za Kosmet, obra\u0107aju\u0107i se 1946. godine na jednom \u201epartijskom skupu\u201c u Kosovskoj Mitrovici je kazao:\u00a0\u201eAlbanci su za vrijeme stare Jugoslavije bili ugnjetavani, ekonomski plja\u010dkani, duhovno negirani, pa \u010dak i fizi\u010dki istrjebljivani i nemojte da se \u010dudite \u0161to su oni rado do\u010dekali Nijemce, jer su za njih bili kao oslobodioci od one biv\u0161e vlasti<\/em>.<\/em>\u201c Ista tvrdnja se mo\u017ee primijeniti i na Bo\u0161njake. To svakako nije zna\u010dilo slaganje sa ideologijom nacisti\u010dke Njema\u010dke. Naprotiv!<\/p>\n Bo\u0161njaci su prvi, okupljeni oko Islamske zajednice, javno osudili zlo\u010dine nacista nad Jevrejima, Srbima i ostalim narodima. U tom smislu, poznate su Sarajevska, Mostarska, Banjalu\u010dka, Tuzlanska i druge deklaracije. Nikada nije usvojena niti jedna deklaracija o osudi zlo\u010dina nad muslimanima tog perioda od strane pripadnika onih u \u010dije ime je po\u010dinjen zlo\u010din. Godine 1942. bo\u0161nja\u010dki prvaci izra\u017eavaju javni protest protiv hap\u0161enja Jevreja iz novopazarskog kraja, uputiv\u0161i pritom delegaciju u sjedi\u0161te Gestapoa.<\/p>\n <\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Odnos Bo\u0161njaka prema partizanskom i \u010detni\u010dkom pokretu<\/strong><\/p>\n O tome kakva je priroda odnosa izme\u0111u Muslimanske milicije i partizanskog pokreta vidi se na osnovu nekoliko dokumenata iz tog perioda. U izvje\u0161tajima Oblasnog komiteta KPJ za Sand\u017eak isti\u010de se: \u201cMuslimanski vo\u0111e iz Komarana u nekoliko mahova su pisali na\u0161im \u0161tabovima da nemaju nikakvih neprijateljskih namjera prema partizanima, a da daju besu dok i jedan njihov \u010dovjek traje ne\u0107e dozvoliti da \u010detni\u010dka noga prekora\u010di na njihovu teritoriju.\u201c Postoji sli\u010dan dokument vezan i za Sjenicu.<\/p>\n Odnos Bo\u0161njaka i Albanaca i uloga A\u0107if-efendije u odbrani Novog Pazara<\/strong><\/p>\n Bo\u0161njaci i Albanci su dva bratska naroda. Pored vjere, spaja ih i istovjetna \u017eivotna sudbina. Stoga je bilo i jeste prirodno da su kroz historiju bivali upu\u0107eni jedni na druge. Veoma je bitno kazati da Albanci, Bo\u0161njaci Sand\u017eaka, kao i pripadnici turskog naroda u Makedoniji, izme\u0111u dva svjetska rata politi\u010dki usko sara\u0111uju kroz zajedni\u010dku partiju D\u017eemijet el-islami. O saradnji Bo\u0161njaka i Albanaca u odbrani Novog Pazara pi\u0161e i rahmetli Ejub Mu\u0161ovi\u0107:<\/p>\n \u201eKrajem 1941. A\u0107if-efendija organizuje odbranu Pazara od napada \u010detnika. \u010cetni\u010dka taktika je bila da Sand\u017eak pritisnu sa svih strana, prvo iz pravca isto\u010dne Bosne, zatim iz pravca Crne Gore, a sa srbijanske strane iz pravca Ivanjice i Ra\u0161ke. Cilj je bio zauzeti Novi Pazar, a njegovo stanovni\u0161tvo pobiti i protjerati. Me\u0111utim, doga\u0111aji su pokazali da je naj\u017ee\u0161\u0107i otpor pru\u017eilo ba\u0161 stanovni\u0161tvo Novog Pazara, potpomognuto jedinicama sa Pe\u0161teri i jedinicama kosovskih Albanaca koje je predvodio<\/em> \u0160aban Polu\u017ea, koji u\u00a0Novi Pazar dolaze na poziv A\u0107if-efendije.\u201c<\/em><\/p>\n Neutemeljena je tvrdnja da je cijena te pomo\u0107i bila albanizacija Bo\u0161njaka, ali je sasvim osnovana da bra\u0107i Albancima dugujemo puno.<\/p>\n <\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n \u201eOslobo\u0111enje\u201c ili nastavak etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja<\/strong><\/p>\n I pored \u010dinjenice da Bo\u0161njaci aktivno sudjeluju u partizanskom pokretu, ginu\u0107i za ideale \u201enove dr\u017eave\u201c, da je Sand\u017eak najsigurnija baza partizanima, do te mjere da 1943. godine Josip Broz Tito ozbiljno razmi\u0161lja da sjedi\u0161te Predsjedni\u0161tva AVNOJ-a premjesti u Sand\u017eak, u Berane, prosrpski i procrnogorski kadrovi rade na ukidanju autonomije Sand\u017eaka. Put ka tom cilju trasiran je surovom likvidacijom Rifata Burd\u017eovi\u0107a Tr\u0161a, a okon\u010dan 29. marta 1945. godine formalnim ga\u0161enjem ZAVNOS-a. Da bi bili sigurni da ne\u0107e biti otpora ovoj nezakonitoj odluci nakon ulaska komunista u Novi Pazar, po\u010dinju masovne likvidacije bo\u0161nja\u010dkih prvaka i elite, koje traju od 28. novembra 1944. godine, pa sve do po\u010detka 1946.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Dugogodi\u0161nji \u010dinovnik komunisti\u010dkog re\u017eima, tada \u010dlan SKOJ-a, Ramiz Crni\u0161anin, u\u00a0Tijesnoj \u010dar\u0161iji<\/em>, u kojoj pravda mnoga zlodjela komunista: skidanje mahrame, otimanje vakufa\u2026, o zlo\u010dinima na Had\u017eetu, izme\u0111u ostalog, ka\u017ee:\u00a0\u201eDok sam le\u017eao bolestan, no\u0107u sam slu\u0161ao pucnje koji su dolazili sa Had\u017eeta. To su vr\u0161ena strijeljanja narodnih neprijatelja\u2026 odluke o \u017eivotu i smrti donosili su pojedinci. Naro\u010dito je bio ozlogla\u0161en \u0110or\u0111e Ostoji\u0107 (Peruni\u010di\u0107), major OZN-e\u2026, a nije izgleda bila \u010dista ni savjest Voje Lekovi\u0107a, jer me je u vi\u0161e navrata pitao da oni nisu mo\u017eda tada pretjerali sa tim egzekucijama?\u201c<\/em><\/p>\n Omer Turkovi\u0107, u knjizi\u00a0Pazarski \u0161ehidi<\/em>, pi\u0161e o tajnom sastanku vrha partizanske vlasti u Novom Pazaru, neposredno pred po\u010detak likvidacija:\u00a0<\/em>\u2013 Sastanak je otvorio Voja Lekovi\u0107 rije\u010dima: \u201eDrugovi, ja sam zadu\u017een ispred Oblasnog komiteta da objasnim naredbu koja je prispjela iz Centralnog komiteta. Da biste me bolje razumjeli\u201c \u2013 nastavio je Lekovi\u0107 \u2013 \u201ere\u0107i \u0107u vam da grad u kom se nalazimo nije na Bosforu, ali je oduvijek bio Mali Stambol. Ne samo po arhitekturi, d\u017eamijama\u2026, ve\u0107 naro\u010dito po vjeri i na\u010dinu \u017eivota koji se ne razlikuju od onog u bilo kom turskom gradu\u2026 Pitam vas, drugovi, kako \u0107emo izgraditi besklasno dru\u0161tvo na takvim temeljima? Moje mi\u0161ljenje je nikako\u2026 Da bismo to postigli, mi moramo svaku stopu na\u0161e zemlje o\u010distiti od korova i nazadnih elemenata.\u2026 Likvidaciju narodnih neprijatelja \u0107ete obavljati tajno, no\u0107u ili u ranu zoru, na onom polju na kraju grada koje se zove Had\u017eet, gdje su padale savezni\u010dke bombe.\u201c<\/em><\/p>\n Isti autor navodi da je na Had\u017eetu ubijeno 1.639 ljudi, mada ostavlja mogu\u0107nost da je ta brojka vjerovatno ve\u0107a, preko 2.000, jer je bilo i drugih lokacija, manjih, na kojima su tako\u0111er vr\u0161ena strijeljanja.<\/p>\n Muhamed Abdagi\u0107, poznati sand\u017ea\u010dki intelektualac i disident, u\u010desnik NOP-a, govori o specifi\u010dnostima ovog zlo\u010dina i po\u010diniocima:\u00a0\u201dSamo u Novom Pazaru, Tutinu i Sjenici, nakon rata, \u010detni\u010dki \u201epartizani\u201c su strijeljali preko 500 najuglednijih muslimana \u2013 trgovaca. Oko Novog Pazara postoje mnoga streli\u0161ta, \u0161to je neoprostivo. Ja sam bio mi\u0161ljenja da se \u010detni\u010dki \u201epartizani\u201c odvoje u posebnu jedinicu kojom bi rukovodio i komandovao neki dokazani idejni partijski komesar. \u0160ta se desilo? U startu je progovorio nacionalni, idejni, pa i vjerski revan\u0161izam. Ostali smo \u201epreko no\u0107i\u201c bez najuglednijih ljudi iz na\u0161eg Sand\u017eaka. Me\u0111u strijeljanim bilo je dosta intelektualaca<\/em>.<\/em>\u201d<\/p>\n O nedjelima koja su po\u010dinjena poslije 1945. kada je zavr\u0161en rat u Sand\u017eaku, pisao je Husnija H. \u010cengi\u0107 u\u00a0Muslimanskom glasu<\/em>\u00a05. jula 1991. godine:\u00a0\u201eNa Had\u017eetu u Novom Pazaru ubijen je veliki broj \u0161ehida, ljudi koji su nedu\u017eno platili ceh zato \u0161to su se borili protiv \u010detnika\u2026<\/em><\/p>\n <\/p>\n Optu\u017enica<\/em><\/strong><\/p>\n Kako se ne bi bavili cijelim tekstom optu\u017enice, \u017eelim se fokusirati na najzanimljivije detalje:<\/p>\n Navodna optu\u017enica teretila je A\u0107if-efendiju, Ahmeta Dacu, hfz. Ramiza Paljevca i druge da su\u00a0\u201erade\u0107i svim silama nastojali Srez de\u017eevski, \u0161tavi\u010dki i sjeni\u010dki, prete\u017eno nastanjenim muslimanskim \u017eivljem, pripojiti velikoj fa\u0161isti\u010dkoj Albaniji, da su uz podr\u0161ku jo\u0161 mnogih muslimana iz Novog Pazara pozvali u pomo\u0107 fa\u0161isti\u010dku albansku miliciju pod izgovorom da se bori protiv<\/em>\u00a0<\/em>\u010detnika\u00a0<\/em>i pomo\u0107u nje izveli raseljavanje, paljevinu, plja\u010dku i pokolj pravoslavnog \u017eivlja u Srezu de\u017eevskom 1941. godine; \u2026Da su odr\u017eavali najprisnije veze i saradnju sa izdajnicima srpskog naroda Milanom Nedi\u0107em i Dra\u017eom Mihajlovi\u0107em\u2026\u201c<\/em><\/p>\n Na osnovu ve\u0107 kazanog, suvi\u0161no je govoriti o kakvoj optu\u017enici i kakvim dokazima se radi, kao i o tome na koji na\u010din su do njih dolazili.<\/p>\n Jedan od optu\u017eenih i ubijenih na Had\u017eetu, predsjednik Vojkova\u010dke op\u0107ine sa sjedi\u0161tem u Lukarima, Hamdo Sara\u010devi\u0107, ubijen je zbog toga \u0161to je, prisiljen od strane Nijemaca, prisustvovao strijeljanju dvojice komunista, iako o\u010devici tog doga\u0111aja ka\u017eu da je uporno insistirao da nije upoznat ni sa kakvom navodnom krivicom tih ljudi. Arif Torbi\u0107 iz Novog Pazara, ugledni trgovac i poslovni saradnik A\u0107if-efendije, prvo je strijeljan na Had\u017eetu, a poslije progla\u0161en narodnim neprijateljem, kako stoji u presudi o rehabilitaciji Okru\u017enog suda u Novom Pazaru iz 2008. godine.<\/p>\n Javno strijeljanje<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n \u017drtve genocida na Had\u017eetu uglavnom su ubijane tajno, no\u0107u. Pred vratima njihovih ku\u0107a pojavila bi se \u201ecrna trojka\u201c i odvodila ih i strijeljala po kratkom postupku. Sve, osim A\u0107if-efendije i Ahmeta Dace. Njih su strijeljali javno. Autenti\u010dno svjedo\u010denje o javnom pogubljenju dvojice najuglednijih pazarskih politi\u010dara ostavili su brojni o\u010devici tog te\u0161kog zlo\u010dina. Jedan od njih, Jusuf Poplata, ro\u0111eni Pazarac, koji \u017eivi u Turskoj, pri\u010da svoju pri\u010du iz tih dana:\u00a0\u201eSje\u0107am se kao danas\u201c<\/em>\u00a0<\/em>\u2013 <\/em>po\u010dinje Jusuf svoje svjedo\u010denje \u2013<\/em>\u201ekroz \u010dar\u0161iju je prostrujala vijest da \u0107e sutradan (21. januara) na Had\u017eetu strijeljati A\u0107if-efendiju i Ahmeta Dacu. Ja sam u to vrijeme, kao petnaestogodi\u0161njak, bio u Partizanskoj miliciji. Iz znati\u017eelje sam na Had\u017eet po\u0161ao sa mojim prijateljem Medom Ro\u017eajcem. Snijeg je bio napadao do koljena. Narod se bio iskupio na had\u017eetsku livadu koja se nalazila sa druge strane dana\u0161nje Bolnice. Tu je nekada bilo igrali\u0161te. Na livadi je bilo, pored narodne mase, i oko 300 vojnika. Oni su bili postrojeni naspram nas. Svi smo gledali u pravcu gradskog zatvora odakle je trebalo da do\u0111u A\u0107if i Ahmet. Nije pro\u0161lo mnogo kada su se pojavili sa vezanim rukama i nogama. Vojnici su ih priveli do telefonskih bandera i tu ih vezali lancima sa rukama otpozadi. Pala je komanda da se pristupi strijeljanju. Desetak vojnika je iza\u0161lo ispred njih. Partizanski oficir je izdao nare\u0111enje da se strijeljaju. Odjeknuli su pucnji i obojica su klonula glavom. Doktor Ben\u010dan, Slovenac koji je radio u Pazaru, trebao je da konstatuje njihovu smrt. Opipao je puls obojici i pokazao da je Ahmet Daca jo\u0161 \u017eiv, jer mu je srce jo\u0161 uvijek pulsiralo. Jedno partizan\u010de, nije imalo vi\u0161e od \u010detrnaest godina, pri\u0161lo je, skinulo s ramena njema\u010dki automat i pucalo u Ahmetovu glavu. Iz raznijete glave poprskala je krv na sve strane. Poslije toga su im poskidali opanke, vunjene \u010darape, satove i kapute. Nare\u0111eno nam je da se razi\u0111emo. \u0160ta je poslije bilo sa njihovim tijelima, niko ne zna.\u201c<\/em><\/p>\n <\/p>\nBo\u0161njaci i Drugi svjetski rat<\/strong><\/h2>\n
![\"HADZET\"](\"http:\/\/mesihat.org\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/HADZET.jpg\")
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\u00a0<\/strong><\/h2>\n
\u00a0Hap\u0161enje, su\u0111enje i javno strijeljanje A\u0107if-efendije i Ahmeta Dace<\/strong><\/h2>\n
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n