![\"Abdel](\"http:\/\/balkans.aljazeera.net\/sites\/staff.balkans.aljazeera.com\/files\/styles\/aljazeera_article_main_image\/public\/qasim-ramallah-aj.jpg?itok=YsqMGLTm\")
<\/p>\n<\/p>\n
Palestina \u2013 Iako je pro\u0161la 31 godina od kako su mu izraelske vlasti konfiskovale zemlju u selu Dura al-Qar\u2019 sjeverno od Ramallaha, Palestinac Abdel Rahman Qasim, uspijeva dobiti sudsku odluku kojom se nala\u017ee ru\u0161enje objekata izgra\u0111enih na njegovoj zemlji unutar doseljeni\u010dkog naselja Beit El na temelju toga da je to palestinsko privatno vlasni\u0161tvo.<\/strong><\/p>\n Iako ova odluka ne omogu\u0107ava Qasimu pristup zemlji i povratak vinogradarstvu kojim se nekada bavio on, njegov otac i djed, ipak obe\u0107ava i ka\u017ee: \u201eTo \u0107e jednoga dana mo\u0107i u\u010diniti moja djeca i unuci\u201c.<\/p>\n Qasim ima 77 godina, a njegova pri\u010da po\u010dinje 1984. godine, i to onda kada mu je Izrael konfiskovao 14 dunuma zemlje \u201eu vojne svrhe\u201c u okviru odluke koja je obuhvatala vi\u0161e od 1.800 dunuma na teritoriji sela Dura al-Qar\u2019, sjeverno od grada Al-Bireh, s ciljem formiranja doseljeni\u010dkog naselja Beit El koje je bilo sjedi\u0161te izraelske vojne vlasti na Zapadnoj obali od 1978. godine.<\/p>\n Pravna bitka<\/strong><\/p>\n Qasim ka\u017ee kako je tokom protekle tri decenije kucao na mnoga palestinska vrata, od politi\u010dkih do pravnih, s namjerom da vrati svoju zemlju, ali bez uspjeha.<\/p>\n Kada je jedna izraelska gra\u0111evinska kompanija po\u010dela kopati temelje doseljeni\u010dkom naselju na njegovoj zemlji, zapadno od Beit Ela 2009. godine, Qasim je odlu\u010dio da zapo\u010dne pravnu bitku s njima i to na izraelskom sudu.<\/p>\n Kako bi u svojoj odbrani dokazao pravo na vlasni\u0161tvo, Qasim je prilo\u017eio potvrdu o upisu zemlje iz 1962. godine, s ovjerom jordanskih vlasti koje su dr\u017eale vlast na Zapadnoj obali sve do izraelske okupacije 1967. godine, kao i gruntovni izvadak za istu zemlju koji je 1983. godine ovjerila izraelska civilna uprava.<\/p>\n Nakon godinu dana, izraelski Vrhovni sud donosi odluku o zaustavljanju izgradnje na zemlji u vlasni\u0161tvu Qasima. No, izraelski investitor oglu\u0161uje se na odluku Suda i nastavlja sa izgradnjom.<\/p>\n Tako\u0111er stupaju u kontakt s Qasimom nude\u0107i mu iznos od 28 miliona dolara za kupovinu zemlje ili \u201ebilo koji drugi iznos koji odredi\u201c. Qasimov odgovor na ovakve ponude bio je: \u201eOva zemlja nije na prodaju, ni Arapima ni Jevrejima.\u201c<\/p>\n Osmog septembra 2014. godine Qasim uspijeva dobiti sudsku odluku izraelskog Vrhovnog suda kojom se nala\u017ee ru\u0161enje dvije doseljeni\u010dke zgrade u izgradnji sa zemlje koja mu pripada, ali doseljeni\u010dke grupe ula\u017eu \u017ealbu protiv ove odluke.<\/p>\n U odluci o ru\u0161enju objekata stoji kako je izraelska Vlada promijenila svoj stav tokom diskusije o ovom pitanju. U momentu kada je na po\u010detku izrazila svoju opredijeljenost za ru\u0161enje i tra\u017eila rok za realizaciju, poku\u0161ala je otvoriti i mogu\u0107nost revidiranja urbanisti\u010dkog plana kojim bi se dvije zgrade predvi\u0111ene za ru\u0161enje uklju\u010dile u urbanisti\u010dko rje\u0161enje od ranije podignutog doseljeni\u010dkog naselja.<\/p>\n Me\u0111utim, Sud odbacuje takav stav Vlade uz obrazlo\u017eenje da nekori\u0161tenje ove zemlje na du\u017ei period uz poku\u0161aj da se u\u010dini legitimnim gradnja naselja za doseljenike opravdava odluku o poni\u0161tavanju konfiskacije ove zemlje.<\/p>\n