{"id":127860,"date":"2015-05-09T11:29:39","date_gmt":"2015-05-09T09:29:39","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=127860"},"modified":"2015-05-09T11:29:39","modified_gmt":"2015-05-09T09:29:39","slug":"dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/","title":{"rendered":"Dan d\u017eamija: Niste ni zapamtili, a ve\u0107 ste zaboravili\u2026"},"content":{"rendered":"
\n
\n
\n

 <\/p>\n

\"plava-d\u017eamija-e1383643212654\"<\/a>Po Odluci Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, svake godine 7. maj se obilje\u017eava kao Dan d\u017eamija. Kao dan sje\u0107anja na 614 poru\u0161enih d\u017eamija, kao dan sje\u0107anja na ru\u0161enje banjalu\u010dke ljepotice Ferhad \u2013 pa\u0161ine \/ Ferhadija d\u017eamije, koja je 7. maja 1993. godine u ranim jutarnjim satima minirana i poru\u0161ena od strane srpsko \u2013 \u010detni\u010dkog agresora.
Obilje\u017eavanje Dana d\u017eamija je kolektivno podsje\u0107anje na pro\u0161lost, na plansko uni\u0161tavanje svih d\u017eamija u BiH i drugih vjerskih i kulturnih objekata, kao i na plansko uni\u0161tenje jednog naroda i svega onog \u0161to obilje\u017eava taj narod.
Obilje\u017eavanje Dana d\u017eamija je prilika za poduku i upoznavanje sa zlo\u010dinima koji nisu zna\u010dili puku fizi\u010dku likvidaciju pripadnika jednog naroda, ali su u kona\u010dnici za cilj imali njegovo uni\u0161tenje.
Upravo zbog toga ovaj tekst \u0107e nam poslu\u017eiti kao poduka i podsje\u0107anje na ono \u0161to jesmo i ono \u0161to nikada ne smijemo zaboraviti, kako bismo (budni) \u017eivjeli u miru.<\/p>\n

1. Ru\u0161enje d\u017eamija i drugih vjerskih objekata zlo\u010din bez presedana<\/strong><\/p>\n

Od samog po\u010detka agresije na Bosnu i Hercegovinu, agresorska djelovanja nisu bila usmjerna samo na ugro\u017eavanje ljudskih \u017eivota ve\u0107 su istim intezitetom usmjeravana i na uni\u0161tavanje bo\u0161nja\u010dkih kulturnih, historijskih i vjerskih objekata, dakle, svega onog \u0161to podsje\u0107a na postojanje jednog naroda i \u0161to \u0107e voditi njegovom nestanku.
Agresorska zlo\u010dina\u010dka misija kodirana je na ubistvo silovanje, protjerivanje, istrebljenje, \u010di\u0161\u0107enje bo\u0161nja\u010dkog naroda, bo\u0161nja\u010dkih sela, paljenje i ru\u0161enje kulturnih, vjerskih i obrazovnih objekta. Koliko su dobro bili isplanirani zlo\u010dina\u010dki pohidi, i s kojom ta\u010dno\u0161\u0107u su odre\u0111ivane mete pokazuje i \u010dinjenica da u tom pohodu nisu po\u0161te\u0111eni ni \u201enajvredniji objekti islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini\u201c.
Agresorska djelovanja bila su usmjerena i na uni\u0161tenje objekata kao \u0161to su \u201eGazi Husrev-begova d\u017eamija (izgra\u0111ena 1532. pogo\u0111ena s preko stotinu razornih projektila), Careva d\u017eamija (1565.), Ali-pa\u0161ina d\u017eamija (1561.) i Magribija (1766.) u Sarajevu, Alad\u017ea (1551.) i Careva d\u017eamija (1483.) u Fo\u010di, Sultan Esme d\u017eamija (1745.) u Jajcu, Kara\u0111oz-begova d\u017eamija (1570.) u Mostaru, Ferhadija (1579.) i Arnaudija (1595.) u Banjoj Luci (sru\u0161ene 7. maja 1993.), Emin Turhan-begova d\u017eamija u Ustikolini (1448\/49.), najstarija d\u017eamija u Bosni i Hercegovini\u201c, i mnogi drugi vjerski objekti.
U toku srpsko \u2013 crnogorske i hrvatske agresije na Bosnu i Hercegovinu uni\u0161teno je 614 bosanskih d\u017eamija, dok je 307 d\u017eamija u velikoj mjeri o\u0161te\u0107eno. Zbirom ova dva broja dolazimo do podatka da je 921 d\u017eamija u Bosni i Hercegovini bila metom agresorskih dejestava, \u0161to je vi\u0161e od 80 % d\u017eamija koje su u Bosni i Hercegovini postojale prije agresije.
Najve\u0107i broj ovih d\u017eamija uni\u0161tavan je postavljanjem razornih eksplozivnih naprava, spaljivanjem ili ispaljivanjem artiljerisjkih granata, nakon \u010dega su njihovi ostaci odvo\u017eeni na razne deponije.
Pored uni\u0161tavanja d\u017eamija agresori su uni\u0161titili veliki broj i drugih vjerskih objekata. Uni\u0161teno je i o\u0161te\u0107eno 259 mesd\u017eida (mjesto za obavljanje namaza koje nema minaret \u2013 d\u017eamije bez minareta), zatim 87 mekteba (objekti za podu\u010davanje djece o temeljima islama \u2013 osnovna \u0161kola), 9 tekija (bogomolja \/ prostor za vr\u0161enje vjeskih obreda uglavnom pripadnika dervi\u0161a \/ sufija), 37 turbeta, a 7 je u velikoj mjeri o\u0161te\u0107eno. U potpunosti je uni\u0161teno 405 vakufskih objekata razli\u010dite namjene, dok je 149 takvih objekata o\u0161te\u0107eno u velikoj mjeri.
Putovao sam i u mnoge gradove dohodio, ali ovakvo mjesto jo\u0161 nisam vidio, rije\u010di su kojima je Evlija \u010celebija opisao svoj boravak u Fo\u010di i posjetu Alad\u017ei d\u017eamiji. Odu\u0161evljen ljepotom Alad\u017ea d\u017eamije i njenog harema i \u0161adrvana koji se nalazio u haremu, Evlija \u010celebija je jo\u0161 zapisao \u201cTo je umjetni\u010dki izra\u0111en \u0161afijski \u0161adrvan, da zaljubljeni ljudi, gledaju\u0107i kako iz kamene \u010da\u0161e plju\u0161ti \u017eiva voda i pravi vodoskok, prestanu \u010deznuti\u2026\u201d.
Upravo, nastavak teksta posve\u0107en je bosanskim ljepoticama, Alad\u017ei d\u017eamiji, Gazi Husrev \u2013 begovoj d\u017eamiji, Atik d\u017eamiji, Karad\u017eozbegovoj d\u017eamiji i Ferhadiji d\u017eamiji, koje su ostale da pokazuju i svjedo\u010de Allahovu pomo\u0107 i za\u0161titu najavljenu u Kur'anskim surama El D\u017einn (\u201eA d\u017eamije su Allaha radi, pa se mimo Njega ne molite drugome\u201c (El-D\u017einn:18), Et \u2013 Tevbe \u201cAllahove d\u017eamije grade i odr\u017eavaju oni koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju i koji namaz obavljaju i zekat daju i koji se nikoga osim Allaha ne boje; oni su, nadati se je, na pravom putu.\u201d (Et-Tevbe, 18), El \u2013 Bekare: \u201cIma li ve\u0107eg nasilnika od onoga koji brani da se u Allahovim d\u017eamijama ime Njegovo spominje i koji radi na tome da se oni poru\u0161e? Takvi bi trebalo da u njih samo sa strahom ulaze. Na ovom svijetu do\u017eivje\u0107e sramotu, a na onom svijetu patnju veliku!\u201d (El-Bekare, 114).<\/p>\n

\"Begova-dzamija\"<\/a><\/h2>\n

Gazi Husrev \u2013 begova d\u017eamija u Sarajevu<\/h2>\n

\u201eJa, Husrev, rob skromni, u milosti Boga,
slu\u017ee\u0107i istini Kur\u2019ana vje\u010dnoga,
di\u0107i \u0107u d\u017eamiju, svoje prvo djelo,
da ukrasim njome Sarajevo b\u2019jelo,
nek\u2019 istini slu\u017ei i pod suncem stoji,
nek\u2019 okuplja ljude, vjerne du\u0161e broji,
da su bli\u017ee Onom \u0161to je iznad svega,
\u010dija Rije\u010d je vje\u010dna:
Tvorcu zemlje, neba\u201c..<\/em><\/p>\n

Gazi Husrev \u2013 beg bio je sin trebinjskog Fertahtbega i turske princeze Seld\u017euke, k\u0107erke sultana Bejezida II. Ro\u0111en je u Srezu, u Egejskoj Makedoniji, godine 1480.
Zbog svoje vojni\u010dke hrabrosti i uspijeha prozvan je gazijom, a namjesnikom Bosne postao je 1521. godine gdje je ostao do svoje smrti 1541. godine. Svojim dolaskom u Sarajevo, ovom gradu donosi uspon i napredak.
Sa dolaskom u Sarajevo, Gazija \u010dudesnim nadahnu\u0107em po\u010dinje da snuje i kuje svoja velika djela koja po\u010dinju rasti jedno uz drugo, a sva u biti velika, sadr\u017eajna i plemenita, kakva je i Gazi Husrev \u2013 begova d\u017eamija koju Gazija sagradi \u201eu ime Boga (kao) dom onih koji ni\u010dice padaju\u201c.
D\u017eamiju je Gazi Husrev \u2013 beg dao izgraditi 938. godine po hid\u017eri, odnosno 1530.\/31. godine po Gregorijanskom kalendaru. Posao projektovanja i gradnje ove d\u017eamije Gazija je povjerio mimaru Turskog carstva Ad\u017eem Esir Ali, Perzijanacu iz Tabriza koji je bio zarobljen u Tursko \u2013 persijskom ratu, a kasnije, sve do svoje smrti (1538. godine) obavljao du\u017enost glavnog arhitekte u Carigradu.
Gazi Husrev \u2013 begova d\u017eamija ima slo\u017eeno arhitektonsko rje\u0161enje. Frontalnim dijelom d\u017eamije dominiraju te\u0161ki, mramorni stupovi na koje se oslanjaju lukovi d\u017eamijskog trijema. Oni dijele trijem na pet kvadratnih polja, od kojih je svako presvo\u0111eno kubetom.
Sredi\u0161nji d\u017eamijski prostor, u temeljnim je linijama jednostavna gra\u0111evna figura sa 13 m \u0161irine i istom tolikom du\u017einom, koja se u vertikalnom profilu razvija do savr\u0161enosti.
U vrhu d\u017eamije, ta\u010dno na sredini \u010deonog zida, u crvenoj mramornoj plohi nalazi se prekrasno dekorisani mihrab. Desno od mihraba je mimber podignuta od sedam vrsta mramora, a lijevo od mihraba se nalaze jo\u0161 dva \u0107ursa (mjesta odakle se povremeno dr\u017ee op\u0161teobrazovna predavanja).
Nasuprot mihrabu, na desnoj strani od ulaznih d\u017eamijskih vrata nalazi se mahfil (galerija) podignut na osam mramornih stubova i ogra\u0111en drvenom ogradom.
U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu i granatiranja grada Sarajeva (1992.-1995.), Gazi Hursev \u2013 begova d\u017eamija je pogo\u0111ena sa vi\u0161e od 100 minobaca\u010dkih i topovskih projektila, ali je 2001\/02. godine ura\u0111ena potpuno nova dekoracija ostvaruju\u0107i tip i kolorit ornamenata u saglasnosti sa originalnim stilom orijentalne arhitekture.<\/p>\n

Atik d\u017eamija u Bijeljini<\/h2>\n

Atik d\u017eamija sa haremom i turbetom najstarija je d\u017eamija u Bijeljini. U svom imenu sadr\u017ei oznaku stare d\u017eamije, u narodu je poznata i kao Carska d\u017eamija, a po svom vakifu sultan Sulejmanu Veli\u010danstvenom dobila je ime Sulejmanija. D\u017eamija je sagra\u0111ena izme\u0111u 1520. i 1566. godine. U blizini d\u017eamije je bio sagra\u0111en hamam, a oko d\u017eamije i hamama je bio iskopan jarak sa palisadama, odakle se \u010dar\u0161ija u slu\u010daju potrebe mogla braniti.
U tursko-austrijskom ratu od 1716. do 1718. godine, d\u017eamija i hamam su su bili te\u0161ko o\u0161te\u0107eni, a netom austrijskog osvajanja Bijeljine, d\u017eamija je pretvorena u katoli\u010dku crkvu. Beogradskim mirom iz 1739. godine Bijeljina i njena Sultan Sulejmanova Atik d\u017eamija ponovo dolaze u ruke Osmanlija. D\u017eamiji je 1758\/59. godine ponovo vra\u010dena njena prvobitna namjena.
D\u017eamija je renovirana 1893. Godine, kada je izgra\u0111ena nova munara, a 1912. godine je povi\u0161ena za jo\u0161 10 m i dodata je jo\u0161 jedna \u0161erefa. Od te 1912. godine, pa sve do kraja Drugog svjetsko rata bila jedina d\u017eamija sa dva \u0161erefeta u Bosni i Hercegovini, i jedna od najvi\u0161ih.
Objekat Atik d\u017eamija i turbe su u potpunosti sru\u0161eni u ramazan 13. marta 1993. godine. D\u017eamiju je sru\u0161io srpsko \u2013 \u010detni\u010dki agresor koriste\u0107i eksploziv. Niti nakon miniranja d\u017eamije zlo\u010dinci se nisu smirili pa su iz d\u017eamije oplja\u010dkali znamenitosti koje svjedo\u010de postojanje d\u017eamije i Bo\u0161nja\u010dkog naroda na tom prostoru. Iz d\u017eamije su odneseni stari \u010dilimi, me\u0111u kojima i oni koje je austrougarski car Franjo Josip poklonio ovoj d\u017eamiji (jedan \u010dilim u komadu te\u017eio je 300 kg), zatim su odnesena i dva sanuduka, a u jednom od njih su bili pohranjeni stari kitabi i rukopisi, me\u0111u kojima je bio jedan rukopis Kur'ana od prije 400 godina.
Obnova Atik d\u017eamije zapo\u010deta je 2002. godine i zavr\u0161ena je 2014. godine kada ju je ponovo otvorio Reisu \u2013 l \u2013 ulema Husein ef. Kavazovi\u0107. Atik d\u017eamija je progla\u0161ena nacionalnim spomenikom Bosne i Herecegovine.<\/p>\n

\"aladza\"<\/a><\/h2>\n

Alad\u017ea d\u017eamija u Fo\u010di<\/h2>\n

\u201eBija\u0161e rat\u2026
Alad\u017eo, i tebe rani\u0161e, uni\u0161ti\u0161e du\u0161mani,
Lokacije dvije sada su mezar tvoj,
Kabure pokraj tebe na\u0111o\u0161e ubijeni Bo\u0161njaci,
Aman, s jedne strane Drine trijem i sofa le\u017ee,
Na obali drugoj mihrab i munara,
Aman, tu\u017eno le\u017ee, ljepotico Balkana\u201c\u2026<\/em><\/p>\n

\u201eD\u017eamija Hasana Nazira je u cijelom svijetu poznata kao Alad\u017ea d\u017eamija. To je krasna d\u017eamija. Nema joj ravne u cijelom bosanskom ejaletu. Njen je graditelj Ramadan-aga, glavni majstor mimar Sinana, glavnog neimara sultan-Sulejmana\u201d
Ovako je znamentiti putopisac Evlija \u010celebija opisao Fo\u010dansku Alad\u017ea d\u017eamiju, dodav\u0161i jo\u0161 \u201ePutovao sam i u mnoge gradove dohodio, ali ovakvo mjesto nisam jo\u0161 vidio\u201d.
Alad\u017ea d\u017eamija \u0160arena ili d\u017eamija Hasana Nezira bila je jedan o najzna\u010dajnijih arhitektonskih spomenika u Bosni i Hercegovini. Sagra\u0111ena 1550\/51. godine. Njen vakif je Hasan Nezir. Uz samu d\u017eamiju nalazio se i \u0161adrvan. Alad\u017ea d\u017eamija je pune 442 godine privla\u010dila stru\u010dnjake, ali i obi\u010dan svijet koji su samo zbog nje dolazili u Fo\u010du kako bi se divili njenoj ljepoti, i to sve do augusta mjesec 1992. godine i dana kada je u potpunosti sru\u0161ena Alad\u017ea d\u017eamija.
Alad\u017eu d\u017eamiju sa jo\u0161 18 drugih Fo\u010danskih d\u017eamija sru\u0161io je srbo \u2013 \u010detni\u010dki agresor u svom divlja\u010dkom, barbarskom djelovanju. Zlo\u010din ru\u0161enja Alad\u017ea d\u017eamije posebno je zapam\u010den po svojoj gnusnosti jer je agresor nastojao sa lica zemlje izbrisati svaki trag o postojanju d\u017eamije.
Posebnu pa\u017enju je posvetio uklanjanju gra\u0111evinskih ostataka sa zemlji\u0161ta na kojem se nalazila d\u017eamija i zatiranju temelja d\u017eamije. Ostaci Alad\u017ea d\u017eamije su sistemski odvo\u017eeni na razli\u010dite lokacije, a nakon \u0161to je zapo\u010det proces obnove, isti materijali su prona\u0111eni na dvije lokacije.
Jedna od tih lokacija se nalazila 200 metara ju\u017eno od \u017eeljeznog mjesta na rijeci Drini. Ostaci su bili prekriveni zemljom, \u0161utom i raznim otpadima, a ispod isti su prona\u0111eni i posmrtni ostaci ubijenih Fo\u010daka.
Druga lokacija nalazila 300 metara sjeverno od \u017eeljeznog mosta preko rijeke Drine, udaljena oko 500 metara od prve lokacije, i prema procjenama Komisije za o\u010duvanje nacionalnih spomenika i Federalne komisije za tra\u017eenje nestalih, njena povr\u0161ina je oko 1000 m2.
Svi ostaci Alad\u017ea d\u017eamije su prona\u0111eni na ovim lokalitetima i isti \u0107e biti iskori\u0161teni u njenoj obnovi. Intezivni radovi na priprama za obnovu d\u017eamije po Odluci Rijaseta Islamske zajednice zapo\u010deti su 2013. godine, a sam po\u010detak obnove ozvani\u010den je 30. maja 2014. godine postavljanjem kamena temeljca za ponovnu izgradnju d\u017eamije.
Predvi\u0111eno je da uz Allahovu pomo\u0107 obnova Alad\u017ea d\u017eamije bude okon\u010dana za 900 dana, kada \u0107e ova ljepotica ponovo krasiti Fo\u010du i svejdo\u010diti o postojanju Islama i Bo\u0161njaka na ovim prostorima.,<\/p>\n

Kara\u0111ozbegova d\u017eamija u Mostaru<\/h2>\n

Kara\u0111ozbegova d\u017eamija najve\u0107a je i jedna od najljep\u0161ih d\u017eamija Hercegovine. Nalazi se u Mostaru. Sagra\u0111ena je 1557. godine \u201edesetak godina prije nego \u0161to je nad rijekom Neretvom bljesnuo \u201esavinuti palmin list\u201c, onaj most, \u010dudesni i neusporedivi \u2013 Most Sultana Sulejmana, Veli\u010danstvenog.\u201c
Podigao ju je Kara\u0111oz \u2013 beg, sin grada Mostara, kojem rijetki znaju pravo ime \u2013 Mehmed-beg sin Ebu Seadetov, koji je imao i dva brata od kojih je prvi Rustem-pa\u0161a bio veliki Osmanski vezir, a drugi, Sinan-pa\u0161a namjesnik Hercegovine od 1549. do 1574. godine. Arhitekt d\u017eamije je glasoviti Mimar Sinan.
Nad Kara\u0111ozbegovom d\u017eamijom je velika kupola, a unutra\u0161njost je \u010detvrtaste osnove, dimenzija 13,4 x 13,4 metara. Minaret Kara\u0111ozbegove d\u017eamije je visok, skladan i ukra\u0161en.
Kara\u0111ozbegova d\u017eamija je u toku agrsije na Bosnu i Hercegovinu usljed bombardovanja grada Mostara od strane hvratskog agresor pretrpjela te\u0161ka o\u0161te\u0107enja kada je minaret sasvim uni\u0161ten u napadima tenkovske artiljerije.
Kara\u0111ozbegova d\u017eamija je obnovljena i otvorena u julu mjesecu 2004. godine, a prethodno je u maju mjesecu od strane Komisije za o\u010duvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, progla\u0161ena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.<\/p>\n

Ferhad \u2013 pa\u0161ina (Ferhadija) d\u017eamija u Banja Luci<\/h2>\n

Fehad-pa\u0161ina (Ferhadija) d\u017eamija predstavljala je centralni objekat banalu\u010dke \u010dar\u0161ije. Nalazila se u blizini banjalu\u010dkog Kastela, podignuta na prostoru izme\u0111u potoka Crkvine (Crkvene) i rijeke Vrbas, u nekada\u0161njem Donjem \u0160eheru.
Ferhadija d\u017eamija sagra\u0111ena je 1579. godine za vrijeme vladavine Ferhad pa\u0161e Sokolovi\u0107a, u vrijeme kada je Banja Luka bila sjedi\u0161tem bosaknskog pa\u0161aluka.
Svrstava se u najvrednijih kulturno \u2013 historijskih spomenike orijentalne kulture u Bosni i Hercegovini, sagra\u0111ena u duhu \u0161kole poznatog turskog arhitekte Mimara Sinana. Ferhad \u2013 pa\u0161a Sokolovi\u0107 je bio \u010dlan \u010duvene porodice Sokolovi\u0107a koja je obilje\u017eila dio historije Bosne u vrijeme kada je Osmansko carstvo bilo na vrhuncu svoje mo\u0107i.
Evlija \u0106elebija u svom \u201dPutopisu\u201d je Ferhadiju okarakterisao \u201dpoput carske\u201d. Gra\u0111evinska cjelina Ferhad \u2013 pa\u0161ine (Ferhadije) d\u017eamije sastojala se od: d\u017eamije, dvori\u0161ta d\u017eamije, harema, \u0161adrvana, turbeta i ogradnog zida sa ulaznim portalom.
U agresiji na Bonu i Hercegovinu, metom agresora na\u0161la se i Ferhadija d\u017eamija. Ru\u0161ena je u nekoliko navrata. Prvo (djelimi\u010dno) ru\u0161enje d\u017eamije desilo se 6. maja 1993. godine kada je aktivirana eksplozivna naprava od strane srbo \u2013 \u010detni\u010dkog agresora potpomognutog od strane vlasti eniteta Republike Srpske, a u cilju sprovo\u0111enja etni\u010dkog \u010di\u0161\u010denja Bo\u0161njaka sa ovog prostora. Nakon \u0161to prvog ru\u0161enja agresor je 7. maja zapo\u010deo postupak odvo\u017eenja materijala i ostataka Ferhadija d\u017eamije, da bi 8. maja bili poru\u0161eni i ostaci d\u017eamije.
Agresor se nije zadovoljio \u010dinom ru\u0161enja d\u017eamije ve\u0107 je u septembru 1993. godine pokrenuo postupak potpunog \u010di\u0161\u0107enja lokaliteta oko Ferhadija d\u017eamije, \u0161to je zna\u010dilo i uni\u0161tenje mezarja, ograde i harema d\u017eamije. Ovaj \u010din \u010di\u0161\u010denja lokaliteta na kojem je bila smje\u0161tena Ferhadija nastavljen je i nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i do oktobra mjeseca 1996. godine uklonjeni su svi tragovi postojanja Ferhadija d\u017eamije.
No, uprkos svim nastojanjima agresora da u svakom pogledu o\u010disti prostor eniteta Republike Srpske od bo\u0161nja\u010dkog \u017eivlja i svega \u0161to u kulturolo\u0161kom, religijskom i povijesnom pogledu ve\u017ee za ovaj narod, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini (Muftijstvo banjalu\u010dko) 2001. godine dobila je urbanisti\u010dku saglasnost za ponovnu izgranju Ferhadija d\u017eamije.
Na dan njenog ru\u0161enja 7. maja 2001 godine relizirano je postavljanje kamena temeljca za d\u017eamiju, ali srpski nacionalisti bez imalo stida i kajanja napravili su nasilne proteste u kojima je jedan Bo\u0161njak smrtno stradao.
Danas se u punom jeku odvija obnova Ferhadija d\u017eamije i u\u0161la je u svoju zavr\u0161nu fazu. Ferhadija d\u017eamija je uvr\u0161tena na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, a od 1950. godine nalazila se na i listi za\u0161ti\u010denih objekata od strane UNESCO-a.
Ferhadija d\u017eamija i sve druge d\u017eamije ponovo \u0107e krasiti bosansku zemlju, jer obe\u0107anje je to, Gospodara svega \u017eivog i ne\u017eivog, Onog koji obe\u0107anja svoja ispunjava.
\u010cuvajmo i gradimo na\u0161e d\u017eamije jer d\u017eamije su Allahove ku\u0107e na zemlji, pa ko voli Allaha, voli i Njegove ku\u0107e i \u010desto i mnogo ih posje\u0107uje.
_________________
Kori\u0161teni izvori:
1. Kadi\u0107, Re\u0161ad (1997) Ilhamijin put u smrt, El Kalem, Sarajevo.
2. Islamska zajednica u BiH (2010), Vakufi u BiH, historijat, trenutno stanje i perspektive, Sarajevo,
3. Kar\u010di\u0107, Hamza, u\u010deni\u010dki rad O.\u0160.\u201cHusein Efendija \u0110ozo\u201c Gora\u017ede,
4. Omerdi\u0107, Muharem (2015), Poru\u0161eni i o\u0161te\u0107eni sakralni i drugi objekti islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 1992. -1995., [dostupno na: http:\/\/dzemat-oberhausen.de\/?p=2573],
5. Islamska zajednica u BiH, Gazi Husre-begov vakuf, [pristupljeno: 01.5.2015], http:\/\/vakuf-gazi.ba\/
6. Komisija za o\u010duvanje nacionalnih spomenika BiH, [pristupljeno: 01.5.2015], http:\/\/kons.gov.ba\/index.php?lang=1<\/em><\/p>\n

(diwan)<\/i><\/b><\/p>\n<\/div>\n<\/article>\n<\/div>\n

<\/p>\n
\u00a0<\/div>\n

<\/center><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mr. Elvir Topalovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":127864,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10196],"tags":[],"class_list":{"0":"post-127860","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-pera-nasih-autora"},"yoast_head":"\nDan d\u017eamija: Niste ni zapamtili, a ve\u0107 ste zaboravili\u2026<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Dan d\u017eamija: Niste ni zapamtili, a ve\u0107 ste zaboravili\u2026\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Mr. Elvir Topalovi\u0107\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2015-05-09T09:29:39+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/plava-d\u017eamija-e1383643212654.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"600\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"398\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"15 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Dan d\u017eamija: Niste ni zapamtili, a ve\u0107 ste zaboravili\u2026\",\"datePublished\":\"2015-05-09T09:29:39+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/\"},\"wordCount\":2913,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/plava-d\u017eamija-e1383643212654.jpg\",\"articleSection\":[\"Iz pera na\u0161ih autora\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/\",\"name\":\"Dan d\u017eamija: Niste ni zapamtili, a ve\u0107 ste zaboravili\u2026\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/plava-d\u017eamija-e1383643212654.jpg\",\"datePublished\":\"2015-05-09T09:29:39+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/plava-d\u017eamija-e1383643212654.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/plava-d\u017eamija-e1383643212654.jpg\",\"width\":600,\"height\":398},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Dan d\u017eamija: Niste ni zapamtili, a ve\u0107 ste zaboravili\u2026\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Dan d\u017eamija: Niste ni zapamtili, a ve\u0107 ste zaboravili\u2026","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Dan d\u017eamija: Niste ni zapamtili, a ve\u0107 ste zaboravili\u2026","og_description":"Mr. Elvir Topalovi\u0107","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2015-05-09T09:29:39+00:00","og_image":[{"width":600,"height":398,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/plava-d\u017eamija-e1383643212654.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"15 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Dan d\u017eamija: Niste ni zapamtili, a ve\u0107 ste zaboravili\u2026","datePublished":"2015-05-09T09:29:39+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/"},"wordCount":2913,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/plava-d\u017eamija-e1383643212654.jpg","articleSection":["Iz pera na\u0161ih autora"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/","name":"Dan d\u017eamija: Niste ni zapamtili, a ve\u0107 ste zaboravili\u2026","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/plava-d\u017eamija-e1383643212654.jpg","datePublished":"2015-05-09T09:29:39+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/plava-d\u017eamija-e1383643212654.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/plava-d\u017eamija-e1383643212654.jpg","width":600,"height":398},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/dan-dzamija-niste-ni-zapamtili-a-vec-ste-zaboravili\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Dan d\u017eamija: Niste ni zapamtili, a ve\u0107 ste zaboravili\u2026"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/127860"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=127860"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/127860\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/127864"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=127860"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=127860"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=127860"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}