{"id":127025,"date":"2015-04-20T11:48:22","date_gmt":"2015-04-20T09:48:22","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=127025"},"modified":"2015-04-20T11:48:22","modified_gmt":"2015-04-20T09:48:22","slug":"doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/","title":{"rendered":"Doprinos islamske kulture u razvoju Evropske civilizacije"},"content":{"rendered":"

\"mersada-agovic1\"<\/a><\/p>\n

Kada je rije\u010d o doprinosu islamske kulture u razvoju civilizacije uop\u0107e, \u010dinjenica je da su istra\u017eiva\u010di nemuslimani u masi svojih nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dkih radova prikazivali mnogo neobjektivnih rezultata.<\/p>\n

Objektivnijim prikazivanjem rezultata istra\u017eivanja bogate islamske kulture na podru\u010dju Balkana evidentiralo bi se svo bogatstvo njene osobenosti i veliki zna\u010daj i doprinos u razvoju evropske civilizacije. Svaka velika kultura posjeduje vlastita na\u010dela i izgra\u0111ene obrasce za svoj razvoj. Islamska kultura je svoj osobeni smisao oblikovala u skladu sa islamskim propisima, zahvaljuju\u0107i kojima je osigurala prosperitet dru\u0161tva u kojem vladaju moralni principi i na\u010dela kroz sve generacije. Bo\u0161nja\u010dke kulturne vrijednosti u globalnom pogledu imaju karakteristike osmansko \u2013 islamske kulture, ali i svoje vlastite karakteristike.<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Doprinos islama u nauci<\/b><\/center><\/p>\n

Period prosperiteta islamske kulture i civilizacije obilje\u017eio je njene doprinose u oblasti medicine, tehnologije, umjetnosti, arhitekture, knji\u017eevnosti i dr. Mnogi evropski u\u010denjaci su postali slavni zasnivaju\u0107i svoja istra\u017eivanja na temeljima rezultata istra\u017eivanja islamskih u\u010denjaka u, na primjer, algebri \u0627\u0644\u062c\u0628\u0631 el d\u017eebr, hemiji , fizici, geologiji, astronomiji itd. Medicinsko djelo Ibn Sine (Avicene) ,,Kanun\u201d (1025.) koje je prevedeno na latinski jezik i distribuirano po cijeloj Evropi bilo je standardni medicinski ud\u017ebenik do kraja 16.stolje\u0107a. Prevo\u0111ena su i djela islamskog filozofa Ibn Ru\u0161da (Averoesa) koja su imala veliki uticaj na kasniju filozofiju.
Poznat je uticaj islamskih u\u010denjaka na kr\u0161\u0107anske, kao \u0161to je na primjer bio uticaj Gazalija na Sv. Tomu Akvinskog. Doprinos El Havarizmija \u0627\u0631\u0632\u0645\u064a\u0627\u0644\u062e\u0648 svjedo\u010di dana\u0161nji naziv Algoritma, zatim, brojni drugi nazivi kao \u0161to su: admiral = \u0627\u0644\u0628\u062d\u0631 \u0627\u0645\u064a\u0631 emirul \u2013 bahr (zapovjednik na moru), alhemija = \u0627\u0644\u0643\u064a\u0645\u064a\u0627\u0621 el kiimija\u2019, karat = \u0642\u064a\u0631\u0627\u0637 kiraat, koton pamuk = \u0642\u0637\u0646 katn, magazin = mehaazin, cifra = \u0635\u0641\u0631 sifr itd. Uticaj islamske kulture na evropsku civilizaciju svjedo\u010de i nazivi prehrambenih proizvoda, na primjer: kahva, kafa = \u0642\u0647\u0648\u0629 kahve, \u0161e\u0107er, cukar = sukkr, arti\u010doka = \u0634\u0648\u0643\u064a \u0631\u0636\u0650 erdi \u0161uki, vo\u0107e narand\u017ea = \u0646\u0627\u0631\u0646\u062c naarend\u017e i dr.
Matemati\u010dke znanosti imaju neizbrisive tragove islamskog doprinosa nauci. Arapski brojevi: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, i 0 se i dan danas koriste u cijelom svijetu. Islamskim istra\u017eiva\u010dima se pripisuje pronalazak kompasa. Mnogi tekstilni materijali su doneseni, poput muslina, taftasa i satena, zatim ulja za masa\u017eu, kao i brojni kulinarski specijaliteti.
Osmanski doprinos nauci i tehnici je tako\u0111e bio velik. Osmanlije su imali svoje nau\u010dnike, arhitekte (brojna arhietktonska djela osmanskog arhitekte Mimara Sinana nalaze se u Bosni i Hercegovini), zatim, lije\u010dnike, knji\u017eevnike i dr. U osmansko vrijeme su Bo\u0161njaci umnogome doprinosili razvoju nauke i tehnike. Spomenut \u0107emo, kao primjer, doprinos Bo\u0161njaka Nasuha Kara\u0111oza el \u2013 Bosnavija, zvanog Matrak\u010di. On je ostavio veliki doprinos u matematici, historiji, geografiji, umjetnosti, knji\u017eevnosti. 1529.godine konstruisao je pokretnu papirnu tvr\u0111avu, prema kojoj su kasnije gra\u0111ene sultanove utvrde.<\/p>\n\n\n\n
\"\"
Musliman i kr\u0161\u0107anin igraju \u0161ah (Naslikano 1285. godine)<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Osmanski sultani su bili jedini upravnici i vladari carstva. Prvi osmanski vladari su nosili titulu bega (bey). <\/i>Murat I je bio prvi Osmanlija koji je ponio titulu sultana (tj. cara). <\/i>Mehmed Fatih (Osvaja\u010d) postao je car-padi\u0161ah <\/i>velike carevine. Od 1517.do 1924.godine osmanski sultan je istovremeno bio i halifa. <\/i><\/p>\n\n\n\n
\"\"
Grb Osmanskog carstva<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

U vrijeme Osmanlija nije postojao sukob istok \u2013 zapad. Taj se suprotstavljeni odnos vi\u0161e temeljio na razlici musliman \u2013 nemusliman. Imetak i javno dobro se dijelio na: ono \u0161to pripada islamskom ummetu<\/i> i ono \u0161to pripada svima.<\/i>Organizacija dru\u0161tvenih odnosa je uspje\u0161no funkcionirala. Iako je kona\u010dna rije\u010d odluke pripadala sultanu, odluke je razmatrao ,,divanski savjet\u201d kojeg su \u010dinili veziri (ministri). Savjetom je predsjedavao veliki vezir (premijer). Visoka porta<\/i> je bio sultanov otvoreni dvor, <\/i>a parlament <\/i>su \u010dinili predstavnici poslanici iz provincija. <\/i><\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Doprinos islama u umjetnosti<\/b><\/center><\/p>\n

Islamska umjetnost je nastala kako bi, najprije, bila umjetnost znaka, sje\u0107anja na Allaha d\u017e. \u0161. i ono \u010dime je zadu\u017eio \u010dovjeka. Krajnji smisao svakog vjerodostojnog djela islamske umjetnosti je da: podsjeti i opomene \u010dovjeka na njegov ibadet, probudi i pro\u010disti njegovu svijest, usmjeri je, pribli\u017ei i uputi njegovom Stvoritelju i nau\u010di \u010dovjeka da svijet posmatra kao znak, osloba\u0111aju\u0107i ga od njegove vezanosti za prolazne stvari. Arhitektura je umjetni\u010dko djelo koje se slu\u017ei trodimenzionalnim oblicima da bi ostvarilo prostor radi \u010dovjekove potrebe za stanovanjem, radom, kulturom i drugim aktivnostima. Spomenici kulture iz osmanskog perioda od neprocjenjivog su zna\u010daja za islamsku kulturu i kulturu uop\u0107e. Osmanska arhitektura je svoje karakteristike izrazila kroz brojne sakralne i sekularne objekte: d\u017eamije, medrese, hanove, karavan-saraje, sahat-kule, imarete, \u0161adrvane, \u010desme, hamame, puteve od kladrme, mostove itd. Na slici je prikazan most u Mostaru izgra\u0111en 1566.godine koji je arhitektonsko djelo poznatog osmanskog arhitekte Mimara Sinana.<\/p>\n\n\n\n
\"\"
Stari most u Mostaru<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Islamska umjetnost svoj puni izra\u017eaj postu\u017ee putem ornamenata, arabeski, geometrijskih oblika i kaligrafije, kao kraljice islamske umjetnosti. Ona je stolje\u0107ima oblikovala ambijent u kojem su muslimani mogli \u017eivjeti i djelovati u stanju stalnog sje\u0107anja na Allaha d\u017e.\u0161. s vizijom ljepote koja dolazi od Njega. U apsolutnom i krajnjem smislu: \u201eAllah je Lijep i voli ljepotu\u201d (hadis).
Zna\u010dajno mjesto u islamskoj umjetnosti zauzima dekoracija u raznim oblicima i materijalima. Na slici su prikazani predmeti sa dekorativnim elementima u keramici, drvetu i na platnu. Dekorativno slikarstvo je grana primijenjene umjetnosti koja u raznim materijalima oblikuje motive namijenjene odre\u0111enom prostoru, a ornament je ukras na predmetima \u010diji se oblik ponavlja u odre\u0111enom ritmu.<\/p>\n\n\n\n
\"\"
Cvjetni motivi na plavim kerami\u010dkim plo\u010dicama<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

S kaligrafijom su usko povezani minijaturno slikarstvo i umjetni zanati, posebno knjigovezstvo, tau\u0161iranje, rezbarszvo, keramika itd. Arapska pisma susre\u0107emo u epigrafici, na platnima, oru\u017eju, ku\u0107nom posu\u0111u i sli\u010dnim predmetima. Rukopisni kodeksi su obi\u010dno svarani timskim radom prepisiva\u010da, kaligrafa, slikara i knjigovezaca (mud\u017eellida). Ovi potonji bi ko\u017enom uvezu znali dati prijatan izgled utiskivanjem cvjetnih i figuralnih ukrasa i pozla\u0107ivanjem arabeski, slova ili linija na uvezu. Kako je kazano, kaligrafija je u islamskoj umjetnosti imala najzna\u010dajnije mjesto. Njome su se ukra\u0161avali zidovi sakralnih objekata, stropovi, unutra\u0161njost kupola, stubovi, kapije\u2026 Moglo bi se re\u0107i da arhitektonski prostor i dekoracija \u010dine jedinstvo. Dekoracija je neodvojivi dio tog prostora, ona je nu\u017enost koja iz njega proizilazi. Kaligrafija se ispisivala na levhama, ni\u0161anima, koricama knjiga\u2026 Njome su se pisala pisma, dokumenti, pe\u010dati, tugre, izra\u0111ivao novac itd. Od mnogobrojnih kaligrafskih vrsta pisama (sulus, kufi, rika, muhakkak, farisi, nestalik, divani, nesh\u2026) kod nas su u upotrebi dominirala pisma sulus, <\/i>kojim su se ispisivale levhe i natpisi u d\u017eamijama i kufi <\/i>sa svojim dvjema podvrstama: kufi geometrijsko i kufi dekorativno pismo. Pismom divani su se naj\u010de\u0161\u0107e ispisivali sultanski fermani.<\/p>\n

S kaligrafijom su usko povezani minijaturno slikarstvo i umjetni zanati, posebno knjigovezstvo, tau\u0161iranje, rezbarszvo, keramika itd. Arapska pisma susre\u0107emo u epigrafici, na platnima, oru\u017eju, ku\u0107nom posu\u0111u i sli\u010dnim predmetima. Rukopisni kodeksi su obi\u010dno svarani timskim radom prepisiva\u010da, kaligrafa, slikara i knjigovezaca (mud\u017eellida). Ovi potonji bi ko\u017enom uvezu znali dati prijatan izgled utiskivanjem cvjetnih i figuralnih ukrasa i pozla\u0107ivanjem arabeski, slova ili linija na uvezu.<\/p>\n\n\n\n
\"\"
Levha Stari most u Mostaru<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Islamski i islamizirani narodi u svome historijskom razvoju bili su nosioci vi\u0161e grana umjetnosti. Neke od tih umjetnosti bile su i ostale svojsvene samo islamskom svijetu (arabeska, kaligrafija, \u0107ilimarsvo i fajans), a druge su se, kao \u0161to je arhitektura, ahitektonska plo\u0161na plastika i vrstna arhitektura, uvrstile u red dostignu\u0107a svjetskog glasa.
Arhitektura d\u017eamija je podrazumijevala prisustvo harmonije unutra\u0161njeg i vanjskog prostora, kao i osvijetljenog i zamra\u010denog prostora. D\u017eamija je oduvijek imala vi\u0161estruku namjensku ulogu. Bila je mjesto obavljanja namaza, okupljanja vjernika i raspravljanja o dru\u0161tvenim problemima, mjesto edukacije mladih itd. Mnogo puta d\u017eamije su izgra\u0111ivane i kao vakuf od strane obi\u010dnih vjernika ja\u010deg imovinskog stanja. Na primjer, prenosi se da je novopazarsku Altun-alem d\u017eamiju izgradila Altuna, jedna od tri sestre iz Novog Pazara koje su uvakufile velika dobra vjernicima na kori\u0161tenje.<\/p>\n\n\n\n
\"\"
Altun alem d\u017eamija u Novom Pazaru<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Islamski vladari i u ostalim zemljama van arapskog carstva (Turska, Perzija, Indija i dr.) natjecali su se u podizanju gra\u0111evina i op\u0107enarodnog \u017eivotnog standarda, nastoje\u0107i da jedni druge prevazi\u0111uu u veli\u010dini i ljepoti istih, pa su se tako ve\u0107inom samostalno razvili razli\u010diti stilovi u gra\u0111evinskoj umjetnosti, koja je po svojim ukrasima i kombinacijama priznata kao najrasko\u0161nija na svijetu. S obzirom da su na\u0161i krajevi bogati \u0161umom, a drvo se oblikuje lak\u0161e od drugih materijala, mnoge stare d\u017eamije su gra\u0111ene od drveta.<\/p>\n\n\n\n
\"\"
Ku\u010danska d\u017eamija u Ro\u017eajama<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Kada je rije\u010d o starim bo\u0161nja\u010dkim ku\u0107ama, one su izgra\u0111ivane kao prizemlju\u0161e i ku\u0107e na sprat kod kojih je prizemlje bilo izgra\u0111eno od kamena, a sprat od drveta. Sprat je bio istureniji i prostraniji. Na spratu se stanovalo ljeti kad su dani bili sun\u010daniji, a u prizemlju zimi, gdje je bilo toplije. Krovovi su bili pokriveni \u0107eremidom. U avliji se nalazio mutvak (ponekad spojen za vanjski zid ku\u0107e), banjica sa vodom, ba\u0161ta, cvijetnjak\u2026 Nastojalo se da mahala bude dobro snabdjevena vodom. Svaka mahala je imala zajedni\u010dku \u010desmu na sokaku u slu\u010daju kad doma\u0107instva nisu imala \u010desmu u dvori\u0161tu. Muslimanske ku\u0107e su za razliku od kr\u0161\u0107anskih bile zatvorene prema putu i ogra\u0111ene visokom ogradom, na kojoj se nalazila kapija. Time se nastojala o\u010duvati intima porodi\u010dnog \u017eivota. Ku\u0107e su pravljene na ravnoj povr\u0161ini sa dobrim vidikom, a na kosini su harmoni\u010dno nadvisivale jedna drugu i tako\u0111e jedna drugoj omogu\u0107avale dobar vidik.<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Doprinos islama u kulturi \u017eivljenja<\/b><\/center><\/p>\n

Podovi bo\u0161nja\u010dkih soba su bili zastrti \u0107ilimima. Ispod prozora su se nalazili minderi zastrti \u010dohom, jastucima i vezenim \u010dar\u0161afima. Spavalo se na du\u0161ecima koji su se ujutro dizali i odlagali u ugao sobe.<\/p>\n\n\n\n
\"\"
Be\u0161ika (be\u0161ik) u bo\u0161nja\u010dkoj sobi<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Mu\u0161ki \u010dlanovi porodice su naj\u010de\u0161\u0107e bili aktivni izvan ku\u0107e, u polju ili na zanatu, a \u017eenski u ku\u0107i u aktivnostima vezanim za vo\u0111enje doma\u0107instva. Izra\u0111ivalo se posu\u0111e od bakra: \u0111ugumi, ibrici, d\u017eezve, sahani i dr.<\/p>\n\n\n\n
\"\"
Ibrik<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Spravljala su se tradicionalna slana i slatka jela, kao \u0161to su bureci, sarme, dolme, baklave, u\u0161e\u0107ereni bomboni, lokumi; i pi\u0107a: kahva, \u010daj i \u0161erbet.<\/p>\n\n\n\n
\"\"
Turska kahva<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

\u0160to se ti\u010de odjevnih predmeta, osim kori\u0161tenja tkanina od doma\u0107eg materijala, svile i pamuka, skupocjene tkanine za izradu sve\u010dane odje\u0107e su se naru\u010divale i iz stranih zemalja. Primiijenjena umjetnosti i dizajn je danas grana umjetnosti gdje se za izradu umjetni\u010dkih djela upotrebljavaju svi materijali i imaju za cilj da estetski oblikuju predmete svakodnevne upotrebe.
U Sand\u017eaku je poznata tradicionalna svadbena odje\u0107a tzv. ,,Ala Turka\u201d koja se obavezno obezbje\u0111uje sand\u017ea\u010dkim nevjestama na svadbama, kako bi, uz svo uva\u017eavanje modernisti\u010dkih trendova, dio pa\u017enje bio posve\u0107en i o\u010duvanju tradicionalnih vrijednosti. Mladi Bo\u0161njaci i Bo\u0161njakinje sa zadovoljstvom pristaju na ulogu bri\u017enih \u010duvara tradicije i na ovaj na\u010din.<\/p>\n\n\n\n
\"\"
Bo\u0161nja\u010dke papu\u010de<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Tradicija na ovim prostorima je nalagala da bo\u0161nja\u010dka nevjesta u miraz donese ne\u0161to od izvornih rukotvorina, prije svega, tradicionalni bo\u0161nja\u010dki \u0107ilim.
\u0106ilimima se i danas zastiru podovi u mnogim doma\u0107instvima u Sand\u017eaku i Bosni i Hercegovini koji se umnogome razlikuju od perzijskih, kavkaskih i drugih \u0107ilima.<\/p>\n\n\n\n
\"\"
Stari \u0107ilim<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Kada je rije\u010d o novci i nakitu i njihovoj upotrebi, jedna od karakteristika turskih zlatnika je ta \u0161to su se oni u Turskoj koristili kao plate\u017eno sredstvo (novac), a kod Bo\u0161njaka Sand\u017eaka i kao nakit za nevjeste. Neki od tih zlatnika su se nazivali \u2018mahmudijama\u2019. Na slici su prikazani osmanski zlatnici iz 1327.hid\u017eretske godine.
Filigranstvo je bilo razvijeno kao umjetnost izrade skupocjenih predmeta, suvenira i nakita od \u017eice (naj\u010de\u0161\u0107e srebrne, ali i drugih vrsta). U Sand\u017eaku su se ovom tehnikom naj\u010de\u0161\u0107e izra\u0111ivali srebrni pojasevi za nevjeste, tzv. kolani. <\/i><\/p>\n\n\n\n
\"\"
Filigran<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Me\u0111usobno pro\u017eimanje kultura je bilo prisutno na Balkanu. Na slici 37. vidimo Bo\u0161njaka iz Novog Pazara koji na glavi nosi albanski ,,\u0107ulah\u201d. Mnogi Bo\u0161njaci u Sand\u017eaku su nosili tursku \u010dalmu, fes ili albanski \u0107ulah. Kasnije je u trendu bila kapa ,,francuzica\u201d koju su Bo\u0161njaci tako\u0111e nosili. Na istoj slici je prikazana \u017eena sa velom preko lica i rukavicama na rukama.<\/p>\n\n\n\n
\"\"
Filigran<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Pripadnici islama su oduvijek nastojali da svoje kulturno naslije\u0111e sa\u010duvaju, usavr\u0161e i obogate. Veliku pa\u017enju su posve\u0107ivali vo\u0111enju dokumentiranih bilje\u0161ki za sve vrijednosti koje su posjedovali. Evlija \u010celebija je, na primjer, uredno zapisivao ono \u0161to je vi\u0111ao na svojim putovanjima. Tako je nastalo njegovo djelo ,,Seyahatnama\u201d (Putopis) koje je i danas bogat izvor informacija brojnim istra\u017eiva\u010dima. Pisale su se epske pjesme koje su veli\u010dale bo\u0161nja\u010dke junake. Izvo\u0111a\u010di narodne muzike su ih u svojim izvedbama opjevavali, kao na primjer slu\u010daj Husein-bega Grada\u0161\u010devi\u0107a koji je od sultana Mahmuda II tra\u017eio izvjesne zahtjeve za Bo\u0161njake, koji su bili odbijeni. Iako njegova pobuna nije dala o\u010dekivane rezultate u narodu je ovaj Bo\u0161njak prozvan kao ,,Zmaj od Bosne\u201d.<\/p>\n

<\/b><\/p>\n

Neki od doprinosa islamske kulture u knji\u017eevnosti<\/b><\/center><\/p>\n

 <\/p>\n\n\n\n
\"\"
ZMAJ OD BOSNE: Husein Kapetan Grada\u0161\u010devi\u0107<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

U osmansko doba mnogi Bo\u0161njaci su ulagali svoj pregala\u010dki rad i na polju knji\u017eevnosti. Bo\u0161nja\u010dki alhamijado knji\u017eevnik Muhamed Hevaji Uskufi je napisao bosansko-turski rje\u010dnik ,,Magbuli-arif\u201d ili Potur \u0161ahidija jo\u0161 davne 1631.godine. Najzna\u010dajniji predstavnici ove knji\u017eevnosti su: Muhamed Hevaji Uskufi, Abdul-Vehab Ilhamija, Hasan Kafi Pru\u0161\u010dak, Ali-Dede Bo\u0161njak, Mula Mustafa Ba\u0161eskija, Husein Bo\u0161njak i dr.
Bo\u0161njaci iz Bosne i Hercegovine su imali svoj list za politiku, pouku i zabavu pod nazivom ,,Bo\u0161njak\u201d \u010diji je prvi broj iza\u0161ao 2.jula 1891.godine. Na slici je prikazan broj lista ,,Bo\u0161njak\u201d od 26.novembra 1891.godine.<\/p>\n\n\n\n
\"\"
List \u201cBo\u0161njak\u201c<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Bo\u0161njaci su autohtoni evropski narod na Balkanu \u010dija je vjera islam i jezik bosanski. U svojoj kulturi oni prate evropske moderne tokove, uz bri\u017eno \u010duvanje svojih tradicionalnih vrijednosti. Doprinos izu\u010davanja islamske kulture i osobenosti bo\u0161nja\u010dke kulture, kroz na\u0161u dalju i bli\u017eu povijest, doprinos je o\u010duvanju cjelokupnog vjerskog, nacionalnog i kulturnog identiteta Bo\u0161njaka.<\/p>\n

(bosnjaci.net)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mersada Nuruddina Agovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":127026,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10196],"tags":[10213],"class_list":{"0":"post-127025","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-pera-nasih-autora","8":"tag-mersada-nuruddina-agovic"},"yoast_head":"\nDoprinos islamske kulture u razvoju Evropske civilizacije<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Doprinos islamske kulture u razvoju Evropske civilizacije\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Mersada Nuruddina Agovi\u0107\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2015-04-20T09:48:22+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/mersada-agovic1.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"600\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"459\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"12 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Doprinos islamske kulture u razvoju Evropske civilizacije\",\"datePublished\":\"2015-04-20T09:48:22+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/\"},\"wordCount\":2402,\"commentCount\":57,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/mersada-agovic1.jpg\",\"keywords\":[\"Mersada Nuruddina Agovi\u0107\"],\"articleSection\":[\"Iz pera na\u0161ih autora\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/\",\"name\":\"Doprinos islamske kulture u razvoju Evropske civilizacije\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/mersada-agovic1.jpg\",\"datePublished\":\"2015-04-20T09:48:22+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/mersada-agovic1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/mersada-agovic1.jpg\",\"width\":600,\"height\":459},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Doprinos islamske kulture u razvoju Evropske civilizacije\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Doprinos islamske kulture u razvoju Evropske civilizacije","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Doprinos islamske kulture u razvoju Evropske civilizacije","og_description":"Mersada Nuruddina Agovi\u0107","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2015-04-20T09:48:22+00:00","og_image":[{"width":600,"height":459,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/mersada-agovic1.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"12 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Doprinos islamske kulture u razvoju Evropske civilizacije","datePublished":"2015-04-20T09:48:22+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/"},"wordCount":2402,"commentCount":57,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/mersada-agovic1.jpg","keywords":["Mersada Nuruddina Agovi\u0107"],"articleSection":["Iz pera na\u0161ih autora"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/","name":"Doprinos islamske kulture u razvoju Evropske civilizacije","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/mersada-agovic1.jpg","datePublished":"2015-04-20T09:48:22+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/mersada-agovic1.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/mersada-agovic1.jpg","width":600,"height":459},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/doprinos-islamske-kulture-u-razvoju-evropske-civilizacije\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Doprinos islamske kulture u razvoju Evropske civilizacije"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/127025"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=127025"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/127025\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/127026"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=127025"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=127025"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=127025"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}