![\"\"](\"http:\/\/revijasandzak.com\/wp-content\/uploads\/2014\/01\/muhamed-ceman.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
U subotu ve\u010de, u prepunoj sali luksembur\u0161kog predgra\u0111a Begen, sve\u010dano je obilje\u017eena tre\u0107a godi\u0161njica osnivanja Bo\u0161nja\u010dke kulturne zajednice (BKZ) Luksemburga.<\/p>\n
Manifestacija je sve\u010dano otpo\u010dela u\u010denjem odlomka iz Kur\u2019ana. Nakon \u0161to je prou\u010deno a\u0161ere, prisutnima se kratko obratio predsjednik BKZ Luksemburga Muhamed \u0106eman, koji je tom prilikom poselamio prisutne i iskazao im dobrodo\u0161licu, a nakon toga pojasnio da je organizator ve\u010deri vodio ra\u010duna da program koji slijedi svojim sadr\u017eajem ispo\u0161tuje tri glavne odrednice bo\u0161nja\u010dkog identiteta \u2013 vjeru, jezik i vezivanje za domovinski prostor, Bosnu i Sand\u017eak. Tako\u0111er se dotakao medijske hajke kojoj je BKZ Luksemburga bila izlo\u017eena u zadnje dvije godine zbog prikupljanja sredstava za izgradnju Bo\u0161nja\u010dkog kulturnog centra u Petnjici na Bihoru, te je istakao da su pomenuti pritisci samo dodatno oja\u010dali BKZ Luksemburga \u010demu svjedo\u010di i veliki broj prisutnih na obilje\u017eavanju njene tre\u0107e godi\u0161njice.<\/p>\n
\u00a0Promocija Enciklopedije sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dke knji\u017eevnosti<\/strong><\/p>\n U nastavku programa, moderator Elvedin Halilovi\u0107 najavio je promociju Enciklopedije sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dke knji\u017eevnosti, te je dao rije\u010d promotoru, knji\u017eevniku Remziji Hajdarpa\u0161i\u0107u, koji je u svom iscrpnom predstavljanju Enciklopedije izme\u0111u ostalog istakao\u00a0 da je Enciklopedija najbolji dokaz o sazrijevanju na\u0161eg naroda, te da je njome gospodin Fehratovi\u0107 ugradio jo\u0161 jedan kamen u temelje riznice u kojoj se \u010duva bo\u0161nja\u010dki identitet i kultura. Hajdarpa\u0161i\u0107 je tako\u0111e podvukao da ne mo\u017ee savremeni sand\u017ea\u010dki pisac stvarati djela primjerena modernom dobu bez poznavanja sopstvenih korijena. Uslijedilo je obra\u0107anje autora Enciklopedije dr. Jahje Fehratovi\u0107a, koji je tom prilikom govorio o sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dkoj knji\u017eevnosti kroz povijest te njenom prisvajanju od strane na\u0161ih kom\u0161ija, prvenstveno Srba i Crnogoraca. U tom kontekstu istakao je i glavnu va\u017enost nastajanja Enciklopedije, a podvukao je i zna\u010daj institucija poput Svjetskog bo\u0161nja\u010dkog kongresa \u2013 izdava\u010da Enciklopedije, ali i BKZ-a i drugih koje nastoje o\u010duvati bo\u0161nja\u010dku kulturu, vjeru i obi\u010daje, te interese Bo\u0161njaka uop\u0161teno. Autor Fehratovi\u0107 je tijekom svog izlaganja najavio skori izlazak iz \u0161tampe jo\u0161 nekoliko novih tomova Enciklopedije, \u0161to je osobito obradovalo prisutne.<\/p>\n \u00a0Obra\u0107anje predsjednika BKZ Petnjica Almira Muratovi\u0107a<\/strong><\/p>\n Po okon\u010danju promocije Enciklopedije, prisutnima se obratio predsjednik BKZ Petnjica, Almir Muratovi\u0107 koji je tom prilikom predstavio rad i anga\u017eman tamo\u0161njeg BKZ-a, te je tako\u0111er premijerno prikazana i kratka video reporta\u017ea iz Petnjice realizovana od strane Sand\u017eakTV, koja je detaljno predstavila projekat izgradnje Bo\u0161nja\u010dkog kulturnog centra (BKC) \u201cSand\u017eak\u201d u Petnjici. Uslijedila je polu\u010dasovna pauza koja je protekla uz muhabet i dru\u017eenje mnogobrojne publike i govornika.<\/p>\n \u00a0Dodjela priznanja \u00abMulla Osman Hrastoder\u00bb<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong>U drugom dijelu programa, sve\u010dano je dodijeljeno priznanje koje je ustanovila upravo BKZ Luksemburga, a koja nosi naziv po velikom heroju Sand\u017eaka \u2013 \u00a0\u201cMulla Osman Hrastoder\u201d. Ovogodi\u0161nji laureat je predsjednik \u0160ure, tj. Islamske zajednice Luksemburga Sabahudin Selimovi\u0107. Organizator se odlu\u010dio da ovogodi\u0161nje priznanje uru\u010di gospodinu Selimovi\u0107u kako bi mu se odalo priznanje za veliki trud i zalaganje u kontekstu okupljanja muslimana tj. d\u017eemata u zajedni\u010dku uniju tj. \u0160uru, \u0161to je preduslov za tra\u017eenje ravnopravnog statusa po uzoru na druge religije u Luksemburgu, te je nedavno, kao posljedica pomenutih napora, islam u Luksemburgu kona\u010dno konvencioniran kroz potpisivanje ugovora izme\u0111u predstavnika \u0160ure i Dr\u017eave. Priznanje u ruke gospodina Selimovi\u0107a uru\u010dio je najstariji \u010dlan odbora BKZ Luksemburga had\u017ei Omer Pezerovi\u0107. Vidno ganut, Selimovi\u0107 se kratko obratio prisutnima. Tom prilikom \u010destitao je godi\u0161njicu BKZ Luksemburga, srda\u010dno se zahvalio na dodjeli priznanja, te je na kraju istakao da skra\u0107enica BKZ za njega ne zna\u010di samo Bo\u0161nja\u010dka kulturna zajednica, ve\u0107 i BO\u0160NJACI KRENIMO ZAJEDNO.<\/p>\n \u00a0Obra\u0107anje predsjednika Svjetskog bo\u0161nja\u010dkog kongresa (SBK) dr. Mustafe Ceri\u0107a<\/strong><\/p>\n Po uru\u010denju nagrade, uslijedilo je nadahnuto obra\u0107anje predsjednika Svjetskog bo\u0161nja\u010dkog kongresa (SBK) dr. Mustafe Ceri\u0107a, koji je govorio na temu \u2013 \u201cDomovinski prostor Bo\u0161njaka \u2013 savremeni izazovi i perspektive\u201d, te ovom prilikom po\u0161tovani \u010ditatelji, zbog njegove osobite va\u017enosti i zna\u010daja, objavljujemo integralni sadr\u017eaj njegovog izlaganja.<\/p>\n LJILJANI:<\/em><\/strong> \u201eHvala vam \u0161to ste, u ovako velikom broju, do\u0161li na ovu na\u0161u 3. obljetnicu BKZ-a, jer znam da vam se ve\u010deras u Luksemburgu nude i drugi programi, mo\u017eda vi\u0161e zabavni, ali vi ste se odlu\u010dili ovu ve\u010der pokloniti svojoj naciji\u2026 Hvala vam na tome od mog i srca svih Bo\u0161njaka, koji prihvataju pravilo da je \u2018svaki Bo\u0161njak odgovoran za drugog Bo\u0161njaka\u2019, ma gdje bio\u2026 Va\u017eno je naglasiti ovu izreku \u2018ma gdje bio\u2019, jer vidim da smo se ve\u010deras okupili ovdje u Luksemburgu kao Bo\u0161njaci iz raznih krajeva na Balkanu i Europi sa nacionalnom zastavom Bo\u0161njaka \u2013 s ljiljanima\u2026 Da, kao \u0161to znate, Svjetski bo\u0161nja\u010dki kongres je usvojio zastavu sa ljiljanima kao nacionalnu zastavu Bo\u0161njaka\u2026 Oni koji se protive da ova zastava bude samo zastava Bo\u0161njaka, dobro su do\u0161li da prihvate da ljiljani budu i njihova zastava, jer mi smo potpuno svjesni \u010dinjenice da Bo\u0161njaci nisu samo muslimani, ve\u0107 da Bo\u0161njaci mogu biti i hri\u0161\u0107ani i kr\u0161\u0107ani\u2026 Bo\u0161njak nije vjersko, ve\u0107 nacionalno ime svih onih koji se tako osje\u0107aju, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost.<\/em><\/p>\n BOSNA JE DOMOVINSKI PROSTOR BO\u0160NJAKA: <\/em><\/strong>Odmah da ka\u017eem kao odgovor na postavljenu temu: domovinski prostor Bo\u0161njaka na Balkanu i Europi je definiran u njihovom povijesnom i nacionalnom imenu \u2013 Bo\u0161njak; imenu koje je izvedeno iz imena njihove zemlje, Bosne. Ovu vezu izme\u0111u nacionalnog imena \u2013 Bo\u0161njak \u2013 i domovinskog prostora \u2013 Bosna \u2013 ne samo da nije te\u0161ko primijetiti, ve\u0107 ta dva pojma nije mogu\u0107e rastaviti ni fizi\u010dki ni mentalno. Dakle, Bosna je glavni domovinski prostor Bo\u0161njaka, koji su svakim danom sve vi\u0161e svjesni te \u010dinjenice i sve se vi\u0161e osloba\u0111aju straha da o tome jasno i glasno govore. Tako\u0111er, oni kojima je na srcu su\u017eivot i tolerancija na Balkanu, sve vi\u0161e razumiji ovaj govor Bo\u0161njaka, kao \u0161to razumiju da je i Sand\u017eak povijesni i nacionalni prostor Bo\u0161njaka. Dakako, gorka je \u010dinjenica da su Bo\u0161njaci danas rasuti po cijelom Balkanu, Europi, Sjevernoj Americi i Australiji. Najvi\u0161e ih ima u Turskoj. Prema nekim procjenama, Bo\u0161njaka danas ima oko deset miliona. Ako je to ta\u010dno, a jeste, onda samo jedna tre\u0107ina Bo\u0161njaka \u017eivi u svojoj mati\u010dnoj zemlji Bosni i Hercegovini, dok su dvije tre\u0107ine rasute po svijetu.<\/em><\/p>\n Ta na\u0161a saznanja o tome ko smo, \u0161ta smo, odakle smo i gdje nam je na\u0161 domovinski prostor na osnovu na\u0161eg povijesnog i nacionalnog prava, zahtijevaju da mislimo i govorimo o na\u0161im \u2018savremenim izazovima i perspektivama\u2019. Prije svega, moramo se suo\u010diti sa percepcijama drugih o nama, percepcijama koje nemaju logike, pa ba\u0161 zato i jesu percepcije, koje ne po\u0161tuju logiku, odnosno logika ne mijenja percepcije. Jedna od tih percepcija o nama, koja nas optere\u0107uje, jeste ta da smo mi, Bo\u0161njaci, kao nacija i kao vjera \u2018historijska gre\u0161ka\u2019. Oni koji tako misle o nama ne znaju nam objasniti kako smo mi \u2018historijska gre\u0161ka\u2019, ali znaju da im tu gre\u0161ku valja ispravljati i to etni\u010dkim \u010di\u0161\u0107enjem i genocidom.<\/em><\/p>\n PAM\u0106ENJE: <\/em><\/strong>Druga percepcija o nama, kao posljedica te prve, jeste da mi nemamo ni\u0161ta svoje, vlastito, ve\u0107 da je sve \u0161to nam pripada, u stvari, tu\u0111e, uklju\u010duju\u0107i i na\u0161e vlastito sje\u0107anje, na\u0161e vlastito pam\u0107enje. Nama se osporava i pravo na vlastito pam\u0107enje, jer ni to ne smije biti na\u0161e vlastito. Ne smijemo ni na\u0161a sje\u0107anja prisvajati kao na\u0161a vlastita, ve\u0107 to za nas treba \u010duvati neko drugi i to nam servirati onako i onoliko koliko u nama ne\u0107e buditi osje\u0107aj prava na naciju, vjeru, jezik, kulturu, zemlju i dr\u017eavu, jer oni znaju, a evo i mi znamo, da je identitet jedne nacije u kontinuitetu njenog pam\u0107enja. Zato im je zasmetalo osnivanje na\u0161ih nacionalnih institucija, jer su u tome prepoznali da im te njihove negativne percepcije o nama padaju u vodu. Mi ne samo da odbacujemo njihovu percepciju o \u2018historijskoj gre\u0161ci\u2019, ve\u0107 smo se odva\u017eili planski i svjesno o\u017eivljavati na\u0161e sje\u0107anje, na\u0161e pam\u0107enje na na\u0161e pravo na naciju, vjeru, kulturu, jezik, zemlju, dom, domovinu i dr\u017eavu. To su savremeni izazovi Bo\u0161njaka \u2013 da se probude, da se sjete i da upamte svoje povijesno i nacionalno pravo na naciju i dr\u017eavu iz \u010dega proizilaze i sva druga prava, kao \u0161to su pravo na vjeru, kulturu, jezik, dom i domovinu. Naravno, mati\u010dnu domovinu Bosnu i Hercegovinu svih Bo\u0161njaka, ma gdje bili\u2026<\/em><\/p>\n PANBO\u0160NJA\u010cKO NACIONALNO BU\u0110ENJE:<\/em><\/strong> Dakako, negativne percepcije drugih o nama nas optere\u0107uju, ali percepcije koje mi imamo o samima sebi su opasnije. Prije svih, percepcija koju mi sami sebi name\u0107emo, svjesno ili nesvjesno, o tome da ne znamo \u010diji smo zato \u0161to nismo spremni biti svoji i raditi za svoj nacionalni interes. Ova samopercepcija Bo\u0161njaka je posljedica konfuzije u definiciji da Bosna i Hercegovina nije ni\u010dija zemlja, pa tako mo\u017ee biti sva\u010dija, te da ni Bo\u0161njaci nisu ni\u010diji, pa \u010dak ni svoji, pa mogu biti sva\u010diji. Ovu samonegiraju\u0107u percepciju o nama samima moramo mijenjati kroz razvijanje svijesti o bo\u0161nja\u010dkom nacionalnom suosje\u0107anju i solidarnosti, tako da Bo\u0161njaci znaju da se imaju na koga osloniti i pouzdati, a to \u0107e re\u0107i da Bo\u0161njaci pripadaju samima sebi, te da njihova zemlja Bosna i Hercegovina pripada njima, kao \u0161to pripada i svima drugima koji je do\u017eivljavaju kao svoju zemlju i svoju dr\u017eavu. Zbog toga, nema potrebe da Bo\u0161njaci budu i\u010diji. Nema potrebe da se bilo kome dodvoravaju. Nema potrebe da svoju naciju izdaju zarad svojih li\u010dnih interesa. Posebno je opasna percepcija, koja se u posljednje vrijeme \u0161iri me\u0111u Boi\u0161njacima, a to je da se Bo\u0161njak ne mo\u017ee pouzdati u drugog Bo\u0161njaka nacionalno, politi\u010dki, poslovno, pa \u010dak ni prijateljski. Konstatacija koja se \u010desto \u010duje me\u0111u Bo\u0161njacima: \u2018Najgori su na\u0161i\u2019, treba nas zabrinuti i moramo se upitati \u0161ta se to s nama doga\u0111a pa sami sebi jamu kopamo. Bo\u0161njaci nisu lo\u0161i ljudi. Spremni su jedan drugome pomo\u0107i, ali gubitak nacionalnog, politi\u010dkog i poslovnog samopo\u0161tovanja (self-esteem) u Bo\u0161njaka javlja se kao posljedica nedostatka osmi\u0161ljenog i uvjerljivog nacionalnog i politi\u010dkog vo\u0111stva, a to opet ra\u0111a jo\u0161 jednu optere\u0107avaju\u0107u, negativnu samopercepciju o tome da smo, kao nacija, neuspje\u0161ni zato \u0161to nijedan zapo\u010deti nacionalni projekat ne mo\u017eemo privesti kraju. Tako u zadnje vrijeme neki govori i o na\u0161im zapo\u010detim nacionalnim projektima Svjetskom bo\u0161nja\u010dkom kongresu (SBK), Bo\u0161nja\u010dkoj akademiji nauka i umjetnosti (BANU), Bo\u0161nja\u010dkom nacionalnom fondu (BNF) i Bo\u0161nja\u010dkoj kulturnoj zajednici (BKZ)\u2026 Oni koji to govore, u \u017eelji da nas motiviraju da radimo vi\u0161e i br\u017ee u podizanju ovih na\u0161ih nacionalnih institucija, su dobronamjerni i mi to pozdravljamo\u2026 Me\u0111utim, ima i onih koji nas ovom pri\u010dom \u017eele obeshrabriti na ovom na\u0161em putu, jer im je to do sada polazilo za rukom, da nas svojom negativnom pri\u010dom upla\u0161e, pa da odustanemo od zapo\u010detog posla. Upravo njima \u017eelimo poru\u010diti da su se ovoga puta prera\u010dunali, jer nas njihova negativna pri\u010da samo stimulira da radimo vi\u0161e, bolje i uspje\u0161nije, ako Bog da\u2026 Dokaz tome je i ovaj ve\u010dera\u0161nji skup, ova promocija \u2018Enciklopedije sand\u017ea\u010dkobo\u0161nja\u010dke knji\u017eevnosti\u2019, te va\u0161e prisustvo, koje je izraz visoke nacionalne svijesti u Bo\u0161njaka. Dakle, ideja panbo\u0161nja\u010dkog nacionalnog bu\u0111enja se ostvaruje\u2026 polahko, ali sigurno, hvala Bogu\u2026<\/em><\/p>\n Dragi Bo\u0161njaci i Bo\u0161njakinje, ma gdje bili, 21. stolje\u0107e je stolje\u0107e na\u0161eg nacionalnog, kulturnog i dr\u017eavnog bu\u0111enja, na\u0161eg ustajanja, na\u0161eg jedinstva u odbrani od etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja i genocida. Mi to dugujemo na\u0161im potomcima! Zato, hrabro i ponosno trebamo biti zajedno na na\u0161em putu do zadanog cilja, ako Bog da\u2026\u201d<\/em><\/p>\n <\/p>\n U sklopu ve\u010deri, fatihom, dovom i(li) minutom \u0161utnje odata je po\u010dast tragi\u010dno preminulim u padu helikoptera u Srbiji.<\/p>\n U danima koji su prethodili ovom doista po rije\u010dima mnogih prisutnih izvanrednom skupu, predsjednik SBK-a dr. Ceri\u0107 susreo se sa imamima, predstavnicima bo\u0161nja\u010dkih udru\u017eenja i d\u017eemata u Luksemburgu, te odr\u017eao niz predavanja na razli\u010ditim lokacijama u Luksemburgu.<\/p>\n Muhamed \u0106eman<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":126719,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10196,9549],"tags":[],"class_list":{"0":"post-126718","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-pera-nasih-autora","8":"category-luxemburg"},"yoast_head":"\n![\"\"](\"http:\/\/revijasandzak.com\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/8.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/revijasandzak.com\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/6.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/revijasandzak.com\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/photo.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/revijasandzak.com\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/2.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/revijasandzak.com\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/1.jpg\")
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"