![\"\"](\"http:\/\/i3.ytimg.com\/vi\/gxI1Ug6EbXY\/hqdefault.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Moje porijeklo vodi iz Ju\u017enog Sand\u017eaka, sada\u0161nje Crne Gore, ro\u0111en sam na Kosovu a \u017eivim u Bosni. Raspad Jugoslavije od mene je napravio putnika na me\u0111unarodnom nivou. Ovom prilikom \u017eelim spomenuti neka svoja zapa\u017eanja sa jednog putovanja u Crnu Goru, ali ne \u017eelim tretirati na\u010din na koji se odnose grani\u010dari i pun tretman dobrodo\u0161lice koju svaki put okusim i zbog koje se uvijek osjetim va\u017enim, ve\u0107 \u017eelim tretirati neke detalje iz unutra\u0161njosti.<\/p>\n
Padom komunizma na na\u0161im prostorima dolazi do skidanja okova jednoumlja i samonegiranja tako da se otvaraju mnoga udru\u017eenja, biblioteke, kulturolo\u0161ke inicijative. Na poziv Islamskog kulturnog centra Podgorica i Nevladine organizacije Orijent Bar odr\u017eao sam predavanja u spomenutim gradovima i evo nekih mojih zapa\u017eanja.<\/p>\n
Negiranje ili prisvajanje islamske ostav\u0161tine \u2013 \u017delja za pokr\u0161tavanjem<\/strong><\/p>\n O odnosu muslimana Bo\u0161njaka prema stvaranju trenutne dr\u017eave Crne Gore suvi\u0161no je i nepotrebno pisati, ali mislim da je jako interesantno pogledati kakav je odnos vladaju\u0107e strukture Crne Gore prema historijskoj ostav\u0161tini muslimana u toj dr\u017eavi. Navest \u0107emo samo dva primjera: Sahat-kula u Podgorici i Stara tvr\u0111ava u Baru ili Stari Bar.<\/p>\n Sahat-kula<\/strong> u Podgorici je gra\u0111evina koja se nalazi na Trgu Be\u0107ir-bega Osmanagi\u0107a u naselju Stara Varo\u0161 u Podgorici. Sagra\u0111ena je 1667. godine od strane turskog vezira Had\u017ei-pa\u0161e Osmanagi\u0107a. Zna\u010di, ovaj dio ostav\u0161tine simbolizira arhitekturu iz Osmanskog perioda \u010diju gradnju su osmislili, platili i izgadili muslimani da bi se danas na njoj nalazio krst.<\/p>\n Ne \u017eelim optu\u017eivati sada\u0161nju vladaju\u0107u garnituru, ali \u017eelim napomenuti da od desetak d\u017eamija, koliko je nekada imala Podgorica, danas postoje samo dvije (Osmanagi\u0107a i Doganjska).<\/p>\n Stari Bar<\/strong> ili Antibaris smje\u0161ten je na vrhu uzvi\u0161enja pod Rumijom, udaljeno samo 4 km od mora. Zauzima povr\u0161inu od 4,5 hektara, i u njemu se nalaze ostaci od preko 600 javnih gra\u0111evina u kojima bi se trebale na\u0107i ostaci svih etapa koje bi svjedo\u010dile o svim kulturnim i arhitektonskim periodima historije Bara. Nalazimo ostatke starog rimskog grada, tzv. Antivarium, vidni su romani\u010dki, gotski i renesansni stilovi u gradnji. Obnovljene su, ozna\u010dene i natpismom opisane crkve, jedna kapela je u stalnoj funkciji dok su ostaci d\u017eamija i objekata iz doba Turskog carstva u potpunosti zanemarene i ba\u010dene u zaborav. Tek se mogu vi\u0161e naslu\u0107ivati nego li primje\u0107ivati tragovi islamske arhitekture bez ikakvih pisanih tabli i obja\u0161njenja a da ne spominjemo potpune rekonstrukcije kao \u0161to to na istom lokalitetu uspjeva kr\u0161\u0107anskoj zajednici.<\/p>\n Sve u svemu jasno je prisutno zanemartivanje i bacanje u zaborav svega onoga \u0161to predstavlja islamsko-muslimansku tradiciju i ostav\u0161tinu. Crnogorci bi najradije da izbri\u0161u osmanski period a oni starosjedioci (Bo\u0161njaci i Albanci) koji dijele iste duhovne vrijednosti sa Osmanlijama za sada im to \u0161utnjom dopu\u0161taju.<\/p>\n D\u017eematsko samoorganiziranje sve izra\u017eenije<\/strong><\/p>\n Tokom vi\u0161ednevnog boravka u ova dva grada nemogu\u0107e je ne zapaziti odre\u0111eni napredak u kvalitetu vjerskog \u017eivota i objekata za vjersku namjenu, barem u onim dijelovima gdje je prisustvo muslimana nemogu\u0107e zanemariti ili gdje ih je nemogu\u0107e upla\u0161iti. Medresa i par d\u017eamija u Tuzima (podgori\u010dko predgra\u0111e), pronalazak starih temelja poru\u0161enih d\u017eamija u Podgorici, sve glasniji vapaji o izgradnji d\u017eamije u Koniku (podgori\u010dko naselje sa ve\u0107inskim muslimanskim \u017eivljem) pokazatelj je da se ne\u0161to de\u0161ava.<\/p>\n Postojanje 3 gradske i 8 seoskih d\u017eamija u Baru, sve ja\u010da inicijativa o izgradnji d\u017eamije u novom dijelu grada pokazatelji su prisustva muslimana u ovom gradu. Tokom pro\u0161le godine u Baru je otvorena prelijepa d\u017eamija sa fenomenalnim pomo\u0107nim prostorom i islamskim centrom koji je u velikoj mjeri doprinio kvalitetu vjerskog \u017eivota u Baru.<\/p>\n Kadrovski nedostaci<\/strong><\/p>\n Ono \u0161to je konstantna potreba rastu\u0107ih d\u017eemata u ovim gradovima i \u010desta zamjerka od strane aktivista jeste da ovaj napredak u infrastrukturi ne prati adekvatan napredak u kvalitetu uposlenika u IZ-u. Potreba za fakultetsko obrazovanim kadrom, mali broj poznavaoca arapskog jezika, mali broj onih koji znaju da odgovore na potrebe i zahtjeve mladih, nerijetko izazivanje problema i podjela radi o\u010duvanja svog radnog mjesta a kao odgovor na zahtjeve mladih d\u017eematlija i neupitna lojalnost vladaju\u0107oj strukturi neke su od zamjerki na uposlenike unutar IZ-a. Stalni problem dr\u017eavne administracije, a na\u017ealost prisutan problem kod vjerskog kadra, jeste da su oni osmi\u0161ljeni i na radna mjesta postavljeni radi potrebe naroda a nije narod tu radi njihovih potreba. Kada se u ovom smislu stvari postavena svoje mjesto do\u0107i \u0107e i do pobolj\u0161anja kadrovske politike a samim tim bolje \u0107e se zadovoljiti potrebe d\u017eemata i d\u017eematija.<\/p>\n Slobodoumnost, kreativnost i radinost nevladinog sektora<\/strong><\/p>\n Svijest da apeli i i\u0161\u010dekivanja o promjeni i pobolj\u0161anjima \u010desto bivaju gubljenje vremena entuzijaste ovih gradova je natjeralo da se samoorganiziraju. Koriste\u0107i mogu\u0107nosti udru\u017eivanja i osnivanja nevladinog sektora do\u0161lo je do otvaranja vi\u0161e produktivnih i obe\u0107avaju\u0107ih organizacija koje se bave promoviranjem pozitivnih kultorolo\u0161kih i duhovnih vrijednosti me\u0111u stanovnicima a pogotovo me\u0111u omladinom.<\/p>\n U Podgorici se izdvaja Islamski kulturni centar sa gospodinom D\u017eihadom Ramovi\u0107em na \u010delu koji, izme\u0111u ostalog, neumorno iz godine u godinu u domu kulture organizira javne tribine na kojima se tretiraju aktuelne dru\u0161tvene teme i na kojima mogu prisustvovati svi zainteresirani gra\u0111ani bez obzira na pol, godine ili ideolo\u0161ku orijentaciju. Do sada je organizirano preko 50 javnih tribina tokom kojih je u\u010de\u0161\u0107e uzeo veliki broj eminentih profesora i intelektualaca iz Ju\u017enog i Sjevernog Sand\u017eaka, Bosne, Kosova, Albanije\u2026 Obezbje\u0111ivanje na desetine hiljada Kur\u2019ana za d\u017eemate i pojedince kao i osnivanje mnogih biblioteka samo su neke od vidljivih ostvarenja ovog Udru\u017eenja sa gospodinom Ramovi\u0107em na \u010delu. Njegova zauzetost svojim poslom i posve\u0107enost svojoj porodici nisu ga omeli da dobrovoljno, bez ikakve dunjalu\u010dke nadoknade, \u010dak ula\u017eu\u0107i sopstvena sredsva, od rada za boljitak svih muslimana. Ovaj neumorni rad i anga\u017eman primijetili su svi dobronamjerni gra\u0111ani tako da Islamski kulturni centar Podgorica ima potpisan ugovor o saradnji sa Me\u0161ihatom Crne Gore i Rijasetom Bosne i Hercegovine.<\/p>\n Nevladina organizacija Orijent u Baru sa Ervinom Had\u017eiburi\u0107em na \u010delu tako\u0111e daje svoj doprinos u \u0161irenje dobra i prosperiteta u tom gradu. Javnim tribinama u gradskoj sali omogu\u0107avaju svim stanovnicima da nau\u010de ili da obnove svoja saznanja o na\u0161oj kulturi i duhovnosti. Ovakva okupljanja imaju svoje prednosti u odnosu na tradicionalna predavanja u d\u017eamijama iz razloga \u0161to oni koji ne poznaju d\u017eamijski bonton i norme pona\u0161anja u vjerskim objektima bez sustezanja mogu do\u0107i na dru\u017eenja u sali sa mogu\u0107no\u0161\u0107u da na kraju postave pitanja ili uzmu u\u010de\u0161\u0107a u tretiranoj temi.<\/p>\n Ovakvim projektima i inicijativama mo\u017ee se popuniti slobodan prostor i vakuum koji je konstantno prisutan u ovakvim dru\u0161tvima i zbog toga aktivisti zaslu\u017euju svaki vid pohvale i podr\u0161ke te ih ne treba ko\u010diti i osporavati.<\/p>\n Muslimani su bili i bit \u0107e sastavni dio tog \u017eivotnog prostora, ali zlatnu budu\u0107nost koja nam, ako Bog da, predstoji moramo obezbijediti radom na vjerskom i kulturolo\u0161kom planu i kontinuitetom sje\u0107anja o sebi.<\/p>\n Autor:\u00a0Mithat R. \u0106eman<\/p>\n Revija Sand\u017eak, 183, april 2015. godine<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Mithat R. \u0106eman<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":126770,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10196],"tags":[],"class_list":{"0":"post-126717","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-pera-nasih-autora"},"yoast_head":"\n