![\"kareem_abdul-jabbar_getty_promo\"](\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/kareem_abdul-jabbar_getty_promo.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Ro\u0111en sam kao Lew Alcindor. Sada sam Kareem Abdul-Jabbar.<\/p>\n
Prelaz sa Lewa na Kareema nije bila puka promjena naziva brenda slavne li\u010dnosti – kao Sean Combs u Puff Daddy, pa u P. Diddy – ve\u0107 transformacija srca, uma i du\u0161e. Nekada sam bio Lew Alcindor, blijedi odraz onoga \u0161to je bijela Amerika od mene o\u010dekivala. Sada sam Kareem Abdul-Jabbar, odraz svoje afri\u010dke historije, kulture i vjerovanja.<\/p>\n
Prelazak s jedne na drugu vjeru za ve\u0107inu ljudi je privatna stvar, koja zahtijeva intenzivno preispitivanje savjesti. Ali, kada ste poznati, to postaje javni spektakl, o kojem svi raspravljaju. A kada pre\u0111ete na nepoznatu ili nepopularnu religiju, onda primate kritike na ra\u010dun svoje inteligencije, osje\u0107aja patriotizma i zdravog razuma. Ja to najbolje znam. Iako sam postao musliman prije vi\u0161e od 40 godina, i dalje branim taj izbor.<\/p>\n
S islamom sam se upoznao kao bruco\u0161 na Univerzitetu UCLA. Iako sam ve\u0107 bio stekao odre\u0111enu slavu u dr\u017eavi kao ko\u0161arka\u0161, silno sam se trudio da zadr\u017eim privatnost. Slava je \u010dinila da se osje\u0107am nervozno i neugodno. Bio sam jo\u0161 mlad, pa nisam mogao rije\u010dima iskazati za\u0161to sam se osje\u0107ao tako stidljivo u centru pa\u017enje. Tokom narednih nekoliko godina po\u010dinjem to bolje shvatati.<\/p>\n
Sada sam Kareem Abdul-Jabbar, odraz svoje afri\u010dke historije, kulture i vjerovanja.<\/p>\n
Suzdr\u017ean sam bio dijelom i zato \u0161to sam osje\u0107ao da osoba koju je javnost slavila, nisam bio ja. Ne samo da sam imao uobi\u010dajene tinejd\u017eerske probleme i nedoumice, nego sam jo\u0161 i igrao za najbolji fakultetski ko\u0161arka\u0161ki tim u dr\u017eavi i poku\u0161avao sam uporedo studirati. Dodajte tome i te\u017einu \u010dinjenice da sam bio crnac u Americi 1966. i 1967. godine, kada je James Meredith napadnut iz zasjede dok je mar\u0161irao Mississippijem, kada je osnovana organizacija Stranka crnih pantera, Thurgood Marshall imenovan za sudiju Vrhovnog suda kao prvi Afroamerikanac na toj poziciji i kada su u rasnom neredu u Detroitu stradale 43 osobe, 1.189 ih je povrije\u0111eno i uni\u0161teno je vi\u0161e od 2.000 zgrada.<\/p>\n
Shvatio sam da Lew Alcindor za koga su svi navijali nije osoba koju zami\u0161ljaju. Oni su \u017eeljeli da ja budem nedvojben primjer rasne jednakosti. Primjer kako bilo ko iz bilo koje sredine – bez obzira na rasu, religiju ili ekonomsku situaciju – mo\u017ee ostvariti ameri\u010dki san. Njima sam ja bio \u017eivi dokaz da je rasizam mit.<\/p>\n
Pobuna nije opcija<\/p>\n
Ja sam bio pametniji. Moja visina od preko dva metra i atletska gra\u0111a su me doveli do pozicije na kojoj sam bio, a ne jednake \u0161anse. Me\u0111utim, ja sam se tako\u0111er borio sa strogim odgojem da poku\u0161am zadovoljiti autoritete. Moj otac je bio policajac i imao je svoj set pravila, poha\u0111ao sam katoli\u010dku \u0161kolu sa sve\u0107enicima i opaticama koji su imali jo\u0161 vi\u0161e pravila, igrao sam ko\u0161arku s trenerima koji su imali \u010dak vi\u0161e pravila. Pobuna nije bila opcija.<\/p>\n
Ipak sam bio nezadovoljan. S obzirom da sam odrastao u 60-im, nisam bio izlo\u017een velikom broju uzora me\u0111u crncima. Divio sam se Martinu Lutheru Kingu Jr., zbog njegove nesebi\u010dne hrabrosti, i Shaftu, jer je sredio sve protivnike i osvojio djevojku. S druge strane, izgledalo je da bijela javnost smatra da crnci nisu dobri ljudi. Oni su bili ili siroma\u0161ni potla\u010deni ljudi, koji su tra\u017eili pomo\u0107 bijelaca da dobiju prava koja su im pripadala, ili radikalni izaziva\u010di nevolja, koji su \u017eeljeli bijelcima oduzeti domove, radna mjesta i k\u0107erke.<\/p>\n
“Dobri” crnci su bili sretni zabavlja\u010di u \u0161ou biznisu ili u sportovima i od njih se o\u010dekivalo da iskazuju zahvalnost jer su imali sre\u0107e. Ja sam znao da je ovakva stvarnost nekako bila pogre\u0161na – da se ne\u0161to moralo promijeniti, samo nisam znao \u0161ta je to sve zna\u010dilo za mene.<\/p>\n
‘Dobri’ crnci su bili sretni zabavlja\u010di u \u0161ou biznisu ili u sportovima.<\/p>\n
Moje po\u010detno bu\u0111enje ve\u0107im dijelom bilo je posljedica \u010ditanja Autobiografije Malcolma X dok sam bio bruco\u0161. Pa\u017enju mi je zaokupila Malcolmova pri\u010da o tome kako je on shvatio da je \u017ertva institucionaliziranog rasizma i prije nego je zaista dospio u zatvor. Upravo tako sam se i ja osje\u0107ao: zarobljen slikom sebe kakav sam trebao biti.<\/p>\n
Prva stvar koju je on uradio je ostavljanje kr\u0161\u0107anske religije u kojoj su ga roditelji odgojili i prou\u010davanje islama. Za njega je kr\u0161\u0107anstvo bilo osnova na kojoj po\u010diva bijela kultura odgovorna za porobljavanje crnaca i podr\u017eavanje rasizma koji je pro\u017eimao dru\u0161tvo. Njegova porodica bila je meta napada Ku Klux Klana, koji je propovijedao kr\u0161\u0107anstvo, a ku\u0107u im je spalila grupa Crna legija, ogranak organizacije Ku Klux Klan.<\/p>\n
Platio sam cijenu<\/p>\n
Preobrazba Malcolma X od sitnog kriminalca u politi\u010dkog lidera inspirirala me da malo pa\u017eljivije osmotrim svoj odgoj i nagnala me da razmi\u0161ljam dublje o svom identitetu. Islam mu je pomagao da na\u0111e pravog sebe i pru\u017eio mu je snagu ne samo da se suo\u010di s neprijateljstvom crnaca i bijelaca, ve\u0107 i da se bori za dru\u0161tvenu pravdu. Po\u010deo sam prou\u010davati Kur'an.<\/p>\n
Ova odluka me odvela na nepovratni put duhovnog ispunjenja. No, to definitivno nije bio put bez prepreka. Na tom sam putu pravio ozbiljne gre\u0161ke. A onda, opet, mo\u017eda put i ne treba biti lagan; mo\u017eda i treba biti ispunjen preprekama i zaobilaznicama i la\u017enim otkri\u0107ima, da bi izazvao i izbrusio na\u0161a ubje\u0111enja. Kako je rekao Malcolm X: “Valjda \u010dovjek ima pravo napraviti budalu od sebe ako je spreman platiti cijenu.”<\/p>\n
Ja sam platio cijenu.<\/p>\n
Kao \u0161to sam rekao ranije, odgojen sam da po\u0161tujem pravila – posebno one koji su provodili pravila, kao \u0161to su u\u010ditelji, propovjednici i treneri. Uvijek sam bio izuzetan u\u010denik, pa sam, kada sam htio saznati vi\u0161e o islamu, prona\u0161ao u\u010ditelja u Hammasu Abdul-Khaalisu. Tokom godina kada sam igrao za Milwaukee Buckse, Hammasova verzija islama mi je bila radosno otkri\u0107e. Onda sam 1971, sa 24 godine, pre\u0161ao na islam i postao Kareem Abdul-Jabbar (\u0161to u prevodu zna\u010di “plemeniti, rob Svemogu\u0107eg”).<\/p>\n
Odbacivao sam religiju koja je bila tako strana mojoj ameri\u010dkoj kulturi.<\/p>\n
Pitanje koje mi \u010desto postavljaju je za\u0161to sam morao odabrati religiju koja je tako strana ameri\u010dkoj kulturi i ime koje je tako te\u0161ko za izgovoriti. Neki su fanovi ovu promjenu shvatili veoma li\u010dno, kao da sam im bombardirao crkvu, istovremeno cijepaju\u0107i ameri\u010dku zastavu. Ja sam, zapravo, odbacivao religiju koja je bila tako strana mojoj ameri\u010dkoj kulturi i prihvatao sam onu koja je bila dio mog naslije\u0111a kao crnog Afrikanca. (Procjenjuje se da je me\u0111u robovima dovedenim iz Afrike bilo 15 do 30 posto muslimana.)<\/p>\n
Fanovi su mislili da sam se pridru\u017eio ameri\u010dkom islamskom pokretu Nacija islama, koji je osnovan u Detroitu 30-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Iako je na mene umnogome utjecao Malcolm X, vo\u0111a ovog pokreta, odlu\u010dio sam da se ne\u0107u pridru\u017eiti ovoj organizaciji, jer sam se \u017eelio fokusirati vi\u0161e na duhovne aspekte, a ne politi\u010dke. Nakon izvjesnog vremena, Malcolm je odbacio ovu grupu malo prije nego su tri njena \u010dlana izvr\u0161ila atentat na njega.<\/p>\n
Zauvijek timski igra\u010d<\/p>\n
Mojim roditeljima se nije dopao moj prelazak na drugu vjeru. Iako nisu bili strogi katolici, odgojili su me da vjerujem u kr\u0161\u0107anstvo kao u svetu istinu. Ali, \u0161to sam vi\u0161e prou\u010davao historiju, to je sve vi\u0161e raslo razo\u010darenje u ulogu kr\u0161\u0107anstva u tla\u010denju mog naroda. Znao sam, naravno, da je na Drugom vatikanskom vije\u0107u 1965. godine ropstvo progla\u0161eno “sramotom”, koja je uvreda Bogu i otrov za dru\u0161tvo. Ali, za mene je to bilo premalo i prekasno. Neuspjeh Crkve da iskoristi svoju mo\u0107 i utjecaj da zaustavi ropstvo, umjesto \u0161to ga opravdava, jer ga na neki na\u010din povezuje s prvim grijehom, ljutio me je. Papine bule (npr. “Dum Diversas” i “Romanus Pontifex”) osudile su porobljavanje domoroda\u010dkog stanovni\u0161tva i kra\u0111u njihove zemlje.<\/p>\n
Iako shvatam da su brojni kr\u0161\u0107ani riskirali \u017eivote i porodice da bi se borili protiv ropstva i da ono bez njih ne bi bilo okon\u010dano, te\u0161ko mi je da se pove\u017eem s kulturnim institucijama koje su odlu\u010dile zatvoriti o\u010di pred tako gnusnim pona\u0161anjem koje direktno kr\u0161i njihova najsvetija vjerovanja.<\/p>\n
Moji preci su bili pripadnici naroda Yoruba iz dana\u0161nje Nigerije.<\/p>\n
Promjena imena bila je nastavak mog \u010dina odbacivanja svih stvari u mom \u017eivotu koje su imale veze s porobljavanjem moje porodice i mog naroda. Alcindor je bio francuski vlasnik planta\u017ee u Francuskoj Zapadnoj Indiji, u \u010dijem su vlasni\u0161tvu bili moji preci. Moji preci su bili pripadnici naroda Yoruba iz dana\u0161nje Nigerije. Zadr\u017eavanje imena robovlasnika koji je posjedovao moju porodicu izgledalo je nekako kao nepo\u0161tovanje prema njima. Njegovo ime mi je bilo poput utisnutog o\u017eiljka srama.<\/p>\n
Moja posve\u0107enost islamu bila je apsolutna. \u010cak sam pristao o\u017eeniti djevojku koju mi je Hammas predlo\u017eio, iako sam mnogo volio drugu \u017eenu. Zauvijek timski igra\u010d, radio sam ono \u0161to je “trener” Hammas preporu\u010divao. Tako\u0111er sam poslu\u0161ao njegov savjet te na vjen\u010danje nisam pozvao roditelje – gre\u0161ka koju sam ispravljao du\u017ee od deset godina. Iako sam sumnjao u neke od Hammasovih uputa, racionalizacijom sam otklanjao sumnje zbog velikog duhovnog ispunjenja koje sam do\u017eivljavao.<\/p>\n
Ali, kona\u010dno je izronio moj nezavisni duh. Krenuo sam sam da istra\u017eujem, jer me nije zadovoljilo da svo zanje o vjeri sti\u010dem samo od jednog \u010dovjeka. Uskoro sam otkrio da se ne sla\u017eem s nekim od Hammasovih u\u010denja o Kur'anu i na\u0161i putevi su se razi\u0161li. Godine 1973. otputovao sam u Saudijsku Arabiju i Libiju, da nau\u010dim arapski jezik u dovoljnoj mjeri da mogu sam prou\u010davati Kur'an. S ovog hodo\u010da\u0161\u0107a sam se vratio s poja\u0161njenim ubje\u0111enjima i obnovljenom vjerom.<\/p>\n
‘Nije lako biti zelen’<\/p>\n
Od te godine pa do danas nikada nisam posumnjao niti za\u017ealio zbog svoje odluke da pre\u0111em na islam. Kada se osvrnem na to vrijeme, volio bih da sam to mogao uraditi u ve\u0107oj privatnosti, bez velikog publiciteta i zbrke koji su uslijedili. Ali, u to vrijeme sam i ja dodao svoj glas pokretu za gra\u0111anska prava, odbaciv\u0161i naslije\u0111e ropstva i vjerskih institucija koje su ga podr\u017eavale. To ga je u\u010dinilo u ve\u0107oj mjeri politi\u010dkim nego \u0161to sam namjeravao i odvratilo pa\u017enju od onog \u0161to je, za mene, u daleko ve\u0107oj mjeri bilo li\u010dno putovanje.<\/p>\n
Mnogi se ljudi rode kao pripadnici svoje religije. Za njih je to uglavnom pitanje naslije\u0111a i pogodnosti. Njihovo vjerovanje zasnovano je na vjeri, ne samo na u\u010denjima te religije, ve\u0107 i na prihvatanju te religije od svoje porodice i kulture. Za osobu koja promijeni vjeru, vjera je stvar \u010dvrstog ubje\u0111enja i prkosa. Na\u0161e vjerovanje zasnovano je na kombinaciji vjere i logike, jer nam je potreban sna\u017ean razlog da napustimo svoje porodice i zajednicu da bismo prihvatili uvjerenja koja su strana i jednom i drugom. Prelazak na drugu vjeru je rizi\u010dan poduhvat, jer mo\u017ee rezultirati gubitkom porodice, prijatelja i podr\u0161ke zajednice.<\/p>\n
Neki fanovi me i dalje zovu Lew, a onda izgledaju iznervirano kada ne obratim pa\u017enju na njih. To je kao da me do\u017eivljavaju kao figuricu akcionog junaka, koja postoji samo da bi ukrasila njihov svijet onako kako oni smatraju prikladnim, a ne kao pojedinca koji ima svoj \u017eivot.<\/p>\n
Jedan svijet ne mora podrazumijevati jednu religiju, samo jednu vjeru u \u017eivot u miru.<\/p>\n
Poznato je da se \u017eabac Kermit po\u017ealio rekav\u0161i: “Nije lako biti zelen.” Neka poku\u0161a biti musliman u Americi… Prema anketi koju je proveo Istra\u017eiva\u010dki centar Pew o stavovima spram glavnih vjerskih grupa, ameri\u010dka javnost ima najmanje obzira prema muslimanima – malo manje nego prema ateistima – iako je po broju pripadnika islam na tre\u0107em mjestu u Americi. Napadi, terorizam i nehumani postupci koje su po\u010dinili oni koji tvrde da su muslimani, u\u010dinili su da nas se ostatak svijeta boji. Bez poznavanja miroljubivih praksi ve\u0107ine me\u0111u 1,6 milijardi muslimana u svijetu oni vide samo najgore primjere.<\/p>\n
Jedan dio mog prelaska na islam je i prihvatanje odgovornosti da podu\u010dim druge o svojoj religiji, ne da bi ih preveo na islam, ve\u0107 da \u017eivim s njima u me\u0111usobnom po\u0161tovanju, podr\u0161ci i miru. Jedan svijet ne mora podrazumijevati jednu religiju, samo jednu vjeru u \u017eivot u miru.<\/p>\n
Pi\u0161e: Kareem Abdul-Jabbar<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Izvor: Al Jazeera<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kareem Abdul-Jabbar<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":125986,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10196],"tags":[],"class_list":{"0":"post-125985","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-pera-nasih-autora"},"yoast_head":"\n