{"id":124563,"date":"2015-03-12T14:43:34","date_gmt":"2015-03-12T13:43:34","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=124563"},"modified":"2015-03-12T14:44:48","modified_gmt":"2015-03-12T13:44:48","slug":"jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/","title":{"rendered":"Jusuf Mehoni\u0107 &#8211; Junak koji nije prihvatio okupaciju Sand\u017eaka"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-124565\" src=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Mezar_Jusuf_Naza-11.jpg\" alt=\"Mezar_Jusuf_Naza-1\" width=\"600\" height=\"337\" \/><\/p>\n<p><strong>Jusuf Mehoni\u0107, junak koji je \u201esvojom borbom za oslobo\u0111enje i za\u0161titu sand\u017ea\u010dkih Bo\u0161njaka ispisao najljep\u0161e stranice historije ovog naroda. O njemu postoji \u010ditav spjev koji se i danas pjeva uz gusle&#8230;\u201c (H. Crnovr\u0161anin, N. Sadikovi\u0107: \u201eSinovi Sand\u017eaka\u201c)<\/strong><\/p>\n<p>I pored navedenog, o \u017eivotu Jusufa Mehoni\u0107a postoji vrlo malo podataka. Poku\u0161avaju\u0107i da, i nakon \u0161to je pro\u0161lo preko osam i po decenija od njegove pogibije, do\u0111emo do nekih informacija, uputili smo se ovih dana do albanskog grada Fiera. Pretpostavka da je selo Homelj\/Homolj, koje se pominje kao prebivali\u0161te njegovog jedinog sina Lutva, ustvari selo Hamil &#8211; pokazala se ispravnom. Na\u017ealost, Lutvo je preselio na ahiret prije tri godine, u 90-toj godini \u017eivota, ali smo na\u0161li njegove sinove: Jusufa, Huseina, D\u017eafera i D\u017eevahira, sa prezimenom MEHONIQI (Mehoni\u0107i, alb.). Kao prvi musafiri koji su ih posjetili iz rodnog kraja njihovog djeda, Jusufa Mehoni\u0107a, srda\u010dno smo do\u010dekani i oboga\u0107eni nekim do sada nepoznatim stranicama iz istorije njihove porodice:<br \/>Murat Mehoni\u0107 iz bjelopoljskog sela Gran\u010dareva, u braku sa djevojkom iz porodice Karali\u0107a iz \u0160ahovi\u0107a, imao je sinove Jusufa i Hakiju, kao i k\u0107erku Nuru. Muratov brat Hasan je imao sina Ibrahima, a ovaj sinove Salka i Bilala. Nakon \u0161to je, zbog kasnijih Jusufovih aktivnosti cijelo pleme Mehoni\u0107a proganjano od strane srpsko-crnogorskih vlasti, Salko i Bilal su promijenili prezime u Brahovi\u0107, po ocu Ibrahimu-Brahu. Salko je \u017eivio u Brodarevu a Bilal u Makedoniji.<\/p>\n<p>Hakija je zajedno sa starijim bratom Jusufom bio u komitama. Nije se \u017eenio.<br \/>Sestra Nura, bila je udata u Pe\u0107i, gdje joj je ostao sin, a ona, iz nepoznatih razloga, oti\u0161la u Tursku. Udala se za nekog Novopazarca koji je imao tursko prezime Toker i sa njim dobila sina Selima. Lutvo je sa sinom D\u017eaferom odlazio da ih posjeti u Adani gdje su \u017eivjeli i gdje je Nura i sahranjena prije 20-tak godina. <br \/>Jusuf je o\u017eenjen Koli\u0107 Nazom, koja je imala jo\u0161 dvije sestre.<\/p>\n<table border=\"0\" width=\"360\" cellspacing=\"0\" cellpadding=\"5\" align=\"right\" bgcolor=\"Gainsboro\">\n<tbody>\n<tr>\n<td align=\"left\">\n<table border=\"3\" width=\"360\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><center><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.bosnjaci.net\/foto\/Jusuf_Mehonjic002.jpg\" alt=\"\" width=\"180\" border=\"0\" \/><\/center><\/td>\n<td><center><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.bosnjaci.net\/foto\/Naza_Mehonjic-11.jpg\" alt=\"\" width=\"180\" border=\"0\" \/><\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Dva sina su im ro\u0111ena u Crnoj Gori, ali su ubrzo po ro\u0111enju umrli i Naza ih je sama sahranila jer je u to vrijeme Jusuf ve\u0107 bio u odmetni\u0161tvu. Jusuf se izvjesno vrijeme skrivao u Skadru. Jednom prilikom u nekoj skadarskoj kafani je prepoznat od strane \u017eandarma, koji namjerava da ga uhapsi. Ina\u010de je za njegovu glavu bila raspisana velika nagrada. Jusuf mu nudi zlatni \u0107emer (pojas, op.a.) kako bi ga pustio, ali je ovaj neumoljiv. Ne na\u0161av\u0161i drugi izlaz, Jusuf ga ubija iz pu\u0161ke koju je dr\u017eao u krilu. Nakon \u0161to se presvukao, prebacuje se u mjesto \u0160ijak, nadomak Dra\u010da. Krije se kod izvjesnog Muharema, rodom sa Kosova. Me\u0111utim, marta mjeseca 1926. godine, neko ga prepoznaje i javlja \u017eandarmima, koji opkoljavaju ku\u0107u u kojoj se nalazi. Jedini izlaz iz te ku\u0107e bez prozora su vrata, na kojim je izre\u0161etan kada se pojavljuje na njima. Prije 10-tak godina, Lutvo je sa svojim sinovima prebacio posmrtne ostatke svog oca na mezarje Baltez, kod Fiera, pored supruge Naze.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<table border=\"3\" width=\"680\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><a href=\"http:\/\/www.bosnjaci.net\/foto\/Baltez_mezarje-1.jpg\" rel=\"lightbox\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.bosnjaci.net\/foto\/340_Baltez_mezarje-1.jpg\" alt=\"\" width=\"330\" border=\"0\" \/><\/a><\/td>\n<td><a href=\"http:\/\/www.bosnjaci.net\/foto\/Mezar_Jusuf_Naza-1.jpg\" rel=\"lightbox\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.bosnjaci.net\/foto\/320_Mezar_Jusuf_Naza-1.jpg\" alt=\"\" width=\"330\" border=\"0\" \/><\/a><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na ni\u0161anu je uklesano: JUSUF 15.8.1883.-12.3.1926. i NAZE 12.5.1887.-16.5.1975. MEHONIQI.<\/p>\n<p>Naza je oko 13 godina provela u Skadru gdje je ro\u0111en i sin Lutvo. Stanovali su kod izvjesnog \u0106azima Kapisuze (Kapisazovi\u0107?, prim.a.), visokog oficira rodom iz Podgorice. Feriz Salkovi\u0107, \u010duveni komita i saborac Jusufov, sa drugim muhad\u017eirima je po\u0161ao u Fier, pa su pozvali Nazu da im se pridru\u017ei. Tako su negdje 1932. godine stigli u Hamil. Lutvo je srednju \u0161kolu zavr\u0161io u Skadru, a u Fieru je potom radio kao upravnik zemljoradni\u010dke zadruge. Veliki posjed im je oduzet u vrijeme agrarne reforme, ali su uspjeli da ga povrate nakon pada Enver Hod\u017einog re\u017eima. Lutvo se o\u017eenio Vahidom, k\u0107erkom Hajriza, brata Feriza Salkovi\u0107a.<\/p>\n<p>Nakon ro\u0111enja k\u0107erki Ramize (r. 1944.g.) i Adlije (r. 1946. g., umrla prije nekoliko godina), godine 1948. dobijaju sina Jusufa. Nakon zavr\u0161enog ekonomskog fakulteta u Tirani, sve do penzije Jusuf je radio pri Ministarstvu finansija. Sa suprugom Gretom ima k\u0107erku i sinove Ned\u017eada i Seada.\u00a0<\/p>\n<p>Mla\u0111i brat Husein, ro\u0111en je 1950. godine i nije se \u017eenio. Ostao je na selu.<\/p>\n<p>\u017divi sa najmla\u0111im bratom D\u017eevahirom u staroj porodi\u010dnoj ku\u0107i, koja je u fazi pro\u0161irenja.<\/p>\n<p>D\u017eevahir je ro\u0111en 1960. g. i bavi se zemljoradnjom. <br \/>D\u017eafer je ro\u0111en 1956. g. i radi kao armira\u010d na gra\u0111evinskim poslovima. Ima dvije k\u0107erke i obje su udate u Turskoj.<\/p>\n<p>Podsje\u0107aju da je njihova nana Naza klanjala pet vakat-namaza. Prema njenom kazivanju, Jusuf je tako\u0111e redovno klanjao. Od djeda Jusufa su bile sa\u010duvane samo srebrne epolete, ali su im u jednom periodu i one ukradene. Tako\u0111e su postojali i neki listi\u0107i koje je Jusuf ispisao, ali su isti izgubljeni. \u010cak i njegovu fotografiju su dobili od izvjesne \u017eene, koja se u Hamil doselila iz Novog Pazara.<\/p>\n<p>Mehoni\u0107i, na vrlo dobrom bosanskom jeziku, navode da je njihov djed Jusuf u Gran\u010darevu posjedovao ku\u0107u i 5 hektara zemlje, kao i 5 hektara pod \u0161umom. Kada je bio prinu\u0111en da napusti rodni kraj, imanje je ostavio na \u010duvanje dvojici bra\u0107e: Stefanu i Maksimu Kastanici. Jusufov ro\u0111ak Salko Brahovi\u0107 im je svojevremeno, prema sopstvenom kazivanju, skrenuo pa\u017enju da su prisvojili tu\u0111e imanje, ali su oni odgovorili da je vlasnik ionako mrtav! Ali, Mehoni\u0107i ne \u017eele da se odreknu svoje djedovine. Planirali su da se obrate crnogorskoj ambasadi u Tirani, a u svakom slu\u010daju \u0107e tra\u017eiti tapije u istanbulskom arhivu kao dokaz o vlasni\u0161tvu!<\/p>\n<p>Nakon povratka u Crnu Goru, poku\u0161ali smo do\u0107i do bli\u017eih podataka o bra\u0107i kojoj je Jusuf Mehoni\u0107 povjerio svoju imovinu. Najvjerovatnije da je, usljed zaborava i slabijeg poznavanja jezika, do\u0161lo do permutacije prezimena i da su u pitanju bra\u0107a Kasalica. U Monografiji Bijelog Polja, na str. 824 stoji:<br \/>\u201e&#8230;336. KASALICA Ne\u0111eljka MAKSIM, borac, ro\u0111en 1895., Komarnica, srez \u0161avni\u010dki, zemljoradnik, \u017eivio u Gran\u010darevu, srez bjelopoljski. U NOB-u od 1941. Borac \u0160ahovi\u0107kog partizanskog bataljona. Te\u0161ko ranjen u borbi protiv \u010detnika na Ostrelju, kod Ravne Rijeke, 27. januara 1942. Kao ranjenik na zvjerski na\u010din ubijen od \u010detnika na Brezi, kod Kola\u0161ina, u prolje\u0107e 1942.<br \/>337. KASALICA Sava MILORAD, borac, ro\u0111en 1922., Gran\u010darevo, srez bjelopoljski, \u0111ak. U NOB-u od jula 1941. do juna 1942., pa od oktobra 1943. borac Bjelopoljskog NOP odreda, zatim 4. sand\u017ea\u010dke NOU brigade. Umro u bolnici 37. udarne sand\u017ea\u010dke divizije, u maju 1944. kao komesar \u010dete\u201c.<br \/>Po svemu sude\u0107i, u Gran\u010darevu porodici Kasalica tu\u0111e imanje nije donijelo sre\u0107u&#8230; Naravno, kao ni mnogim drugim.<\/p>\n<h3 class=\"cb-entry-title cb-single-title\"><span style=\"color: #800000;\">Pogledajte dokumentarni film: Jusuf Mehoni\u0107 \u2013 Heroj Sand\u017eaka<\/span><\/h3>\n<div class=\"youtube-embed\" data-video_id=\"7cvprzeQ5nE\"><iframe loading=\"lazy\" title=\"Jusuf Mehonji\u0107 -- heroj Sand\u017eaka, prvi dio, dokumentarnog filma autora Haruna Crnovr\u0161anina\" width=\"696\" height=\"392\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/7cvprzeQ5nE?feature=oembed&#038;enablejsapi=1\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe><\/div>\n<div class=\"youtube-embed\" data-video_id=\"gujpbR07PkU\"><iframe loading=\"lazy\" title=\"Jusuf Mehonji\u0107 -- heroj Sand\u017eaka, drugi dio, dokumentarnog filma autora Haruna Crnovr\u0161anina\" width=\"696\" height=\"392\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/gujpbR07PkU?feature=oembed&#038;enablejsapi=1\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe><\/div>\n<p>Nakon zavr\u0161etka balkanskih ratova (potpisivanjem Bukure\u0161tanskog ugovora 10. avgusta 1913.), Srbi su ostavili muslimanima iz Sand\u017eaka, Kosova i Makedonije \u010detiri godine roka da odlu\u010de ho\u0107e li \u017eivjeti pod hri\u0161\u0107anskom vla\u0161\u0107u, ili se iseliti. Pri tom su Bo\u0161njacima i Albancima garantovali ista gra\u0111anaska i polti\u010dka prava kao i ostalom stanovni\u0161tvu &#8211; sloboda na vjeroispovijesti, dvojezi\u010dne svjetovne \u0161kole, vjerske \u0161kole i dr. Svako mjesto sa ve\u0107im brojem muslimanskog stanovni\u0161tva mo\u017ee izabrati vlastitu muslimansku opstinu. Me\u0111utim, sva ova obe\u0107anja srpska Vlada je pogazi la. Okupatorski re\u017eim, srpski i crnogorski, je odmah po\u010deo u praksi primjenjivati princip &#8220;\u010dija je vlast toga je i vjera&#8221;. Po\u010dinju masovna protjerivanja bo\u0161nja\u010dkog i albanskog stanovni\u0161tva u Tursku. U prolje\u0107e 1914. godine iseljavanje je bilo najintenziv- nije. Tada je, prema turskim podacima, iseljeno oko 200.000 muslimana sa teritorija okupiranog Sand\u017eaka, Kosova i Makedonije i drugih dijelova Balka- na. 6 Nezadovoljni postoje\u0107om vla\u0161\u0107u, koja je sistematski sprovodila nasilje i zlo\u010dine, Sand\u017eakiije joj po\u010dinju pru\u017eati oru\u017eani otpor. On je u po\u010detku bio sporadi\u010dan, da bi kasnije poprimio organizovan oblik. Nezadovoljne Bo\u0161nja- ke predvodio je \u010duveni Jusuf Mehonji\u0107. Poznato je da se u toku balkanskih ratova borio kao oficir u jedinicama turskih askera. U toku Prvog svjetskog rata (1914-1918), sand\u017ea\u010dke komite poma\u017eu austrijskoj vojsci u borbi protiv srpskih i crnogorskih trupa. Tada je zdru\u017eena pravoslavna vojska do\u017eivjela katastrofalan poraz od austrijskih trupa u Sand\u017eaku. Crnogorski kralj Nikola I Petrovi\u0107 je bio prinu\u0111en potpisati kapitulaciju 1916., a srbijanski kralj Petar I Kara\u0111or\u0111evi\u0107 (Nikolin zet), bje\u017ei u Gr\u010dku. Ostatak njegove vojske se 1915. godine spa\u0161ava zahvaljuju\u0107i albanskom predsjedniku Esad-pa\u0161i Toptaniju (1914-1916 ) koji im je omogu\u0107io prolaz kroz Albaniju, \u0161to mu albanski narod nikada nije oprostio. U znak zahvalnosti na taj prijateljski kom\u0161ijski gest, Srbi su njegovo ime dali jednoj sporednoj uli\u010dici u Beogradu (Esad-pa\u0161i na ulica na Vo\u017edovcu). I pored velikog vojni\u010dkog poraza Srbija i Crna Gora su se, zahvaljuju\u0107i prvenstveno Francuskoj, na kraju Prvog svjetskog rata, poja- vile na strani sila pobjednica! Nakon ovog rata stvara se najmla\u0111a dr\u017eava u Evropi u kojoj se Bo\u0161njacima i dalje negira vjerski i nacionalni identitet. Mnogi Bo\u0161njaci nezadovoljni re\u017eimom srpskog kralja Aleksandra Kara\u0111or\u0111evi\u0107a odme\u0107u se u \u0161ume i organizuju komitske \u010dete. One su bile najbrojni je u bjelopoljskom, novopazarskom, ro\u017eajskom i beranskom srezu. Bo\u0161njaci su \u010desto bili izlo\u017eeni teroru srpsko-crnogorske vlasti koji se manifestovao kroz masovne pokolje i protjerivanja. Istu sudbinu do\u017eivljavalo je i albansko muslimansko stanovni\u0161tvo na Kosovu. Tijesna saradnja izme\u0111u kosovskih i sand\u017ea\u010dkih komita po\u010dinje od 1921. do 1925. godine kada, poslije pogibije Jusufa Mehonji\u0107a i Bajrama Curija, dolazi do rasula komitskog pokreta i u Sand\u017eaku i na Kosovu. Komitski pokret je u obadvije ove pokrajine imao oslobodila\u010dki karakter, prvi je te\u017eio ujedinjenju svih Albanaca u jednu dr\u017eavu, dok su se sand\u017ea\u010dke komite borile za oslobo\u0111enje okupirane teritorije Sand\u017eaka i pripajanju matici Bosni. Kako navodi E. Mu\u0161ovi\u0107 u knjizi Novi Pazar i okolina, &#8221; &#8230; njihove akcije su bile uperene protiv onda\u0161nje vlasti&#8221;.&#8217; Poslijeratni komunisti\u010dki histori\u010dari su poku\u0161avali marginalizovati zna\u010daj komitskog pokreta u ovim pokrajinama, kvalifikuju\u0107i ga kao plja\u010dka\u0161ki i banditski. 8 Albanski narod i njegovi intelektualci su komitski pokret na Kosovu, na \u010delu sa Bajramom Curijem, ocijenili (tako ga i do\u017eivljavaju) kao najsvjetliji period u svojoj historiji. Treba ista\u0107i da je ova tema kod nas bila zapostavljena, kao i cjelokupna bo\u0161nja\u010dka historija. Me\u0111utim, sand\u017ea\u010dki narod nije nikada zaboravio svoje junake koji su se borili za slobodu i vjeru svog naroda.<\/p>\n<p>Jusuf Mehonji\u0107 se 14 godina borio protiv srpsko-crnogorskog re\u017eima, po\u010dev od 1912., pa sve do svoje smrti 1926. godine. Nikada se nije mirio sa tim da je hri\u0161\u0107anska vlast zavladala u Sand\u017eaku. To potvr\u0111uju i stihovi iz njegovih pjesama koje je zabilje\u017eio poznati \u010de\u0161ki nau\u010dnik, profesor u Be\u010du, Gracu i Pragu, Matija Murko u svojoj obimnoj knjizi &#8220;Tragom srps- ko-hrvatske narodne epike&#8221;. On je kao nau\u010dnik &#8211; istra\u017eiva\u010d 1924. godine obi\u0161ao i podru\u010dje zapadnog Sand\u017eaka, ba\u0161 u periodu kada je aktivnost Jusufa Mehonji\u0107a bila na vrhuncu. Matija je Mehonji\u0107a smatrao istinskim junakom pa je u svojoj knjizi zabilje\u017eio i dvadeset njegovih stihova koji treba da ostanu upisani zlatnim slovima u na\u0161oj historiji. Mehonji\u0107 je bio ratnik koji je svoja vojevanja bilje\u017eio kroz stihove-deseter- ce, u svojim pjesmaricama (dnevniku). Mehonji\u0107 je svojim stihovima &#8220;pri kazivao svoje borbe protiv Srbije, Crne Gore, i na kraju, protiv Jugoslavi je.&#8221; 9 Uzeo je pu\u0161ku u ruke, jer je bio ubije\u0111en da \u0107e se Turska, nakon poraza u balkanskom ratu 1912., ponovo oporaviti i da \u0107e Sand\u017eak biti ponovo pod vla\u0161\u0107u sultana. Bio je ubije\u0111en da \u0107e njegov narod samo pod trurskorn upravom mo\u0107i sa\u010duvati vjeru i vatan. Svoje ubje\u0111enje izno si kroz stihove:<\/p>\n<p>Evo vakta Devet godina dana komitujem u protiv du\u0161mana a sve \u010dekam Nazar od sultana Pa sam Boga jemin u\u010dinijo dok se \u0161e\u0107u Postamboli Turci i drugari po planini vuci ne\u0107u Vla\u0161koj postupiti ruci &#8220;<\/p>\n<p>U jednom sukobu sa \u017eandarirna, Mehonji\u0107u je, dok je prelazio preko nabuja- log Lima, torba pala u vodu. Zandari su je izvukli i tako je njegov dnevnik, u kojemu je opisao svoje komitovanje od 1912. do 1921. godine, dopao u ruke Ministarstva unutra\u0161njih poslova u Beogradu! Zvani\u010dna vlast ljubomor- no \u010duva ovaj dnevnik i ne dozvoljava (bar za sada) njegovo objavljivanje, jer bi to bilo od neprocjenjivog zna\u010daja za historiju sand\u017ea\u010dkih Bo\u0161njaka koje ova vlast poku\u0161ava da ostavi bez pisanih historijskih tragova. Mehonji\u0107eva borba po\u010dinje okupacijom Sand\u017eaka 1912. godine. Ubrzo mu se pridru\u017euju mnogi Bo\u0161njaci \u0161irom Sand\u017eaka, od Pljevalja preko Pe\u0161teri do Novog Paza- ra i od Priboja do Plava i Gusinja. Ina\u010de Mehonji\u0107 poti\u010de iz \u0161ahovi\u010dkog kraja (se!o Gran\u0107arevo). Ro\u0111en je oko 1888. godine. Njegova majka je bila rodom iz Sahovi\u0107a, od plemena Karali\u0107a. U doba austrouqarske okupacije zapad- nog Sand\u017eaka, Jusuf je bio osu\u0111en i zatvoren u Sahovi\u0107ima. Ubrzo mu je uspjelo pobe\u0107i. Tom prilikom otima zatvorskom stra\u017earu pu\u0161ku i bje\u017ei u \u0161umu. Publicista H. Avdi\u0107 pominje da je Mehonji\u0107 imao 25 godina kada je oti\u0161ao u komite, a oti\u0161ao je u komite 1913. godine. O odmetanju Mehonji\u0107a u komite narod je spjevao pjesmu:<\/p>\n<p>&#8220;Mlad se Jusuf o\u017eenio, do pono\u0107i s Ijubom bio. Od pono\u0107i ferman sti\u017ee: mlad Jusufe car te zove. Carska hazna pokradena, na Jusufa potvorena &#8220;<\/p>\n<p>Za njega su vezani brojni sukobi sa policijskim potjerama, vojnim patrola- ma, ubistva itd. U svom pismu na\u010delniku bjelopoljskog okruga, Jusuf isti\u010de da on i njegovi ljudi &#8220;ne \u010dine nered na siromahe Srbe ni Turke, samo sam imao volju na bogata\u0161e i na one koji \u010dine zulum narodu&#8221;. Mehonji\u0107 je bio veoma ugledan \u010dovjek kod sand\u017ea\u010dkog naroda i kao takav prosto neuhvat- Ijiv za re\u017eimsku vojsku i \u017eandarmeriju. Zahvaljuju\u0107i vjernim jatacima i dobrom poznavanju terena, on je uspio veoma dugo pru\u017eati oru\u017eani otpor. Operisao je na teritorij i cijelog Sand\u017eaka i jednog dijela Kosova, a povremeno, nakon izvedenih krupnijih akcija, nalazio bi uto\u010di\u0161te kod svog velikog prijatelja Bajrama Curija u sjevernoj Albaniji. Ovu povezanost sand\u017ea\u010dkih i albanskih komita opisuje i dr.Vujadin Rudi\u0107 u monografiji &#8220;Bijelo Polje&#8221;:<\/p>\n<p>&#8221; Mehonji\u0107eve grupe su krstari le sve do Albanije i povezivale se sa brojnim odmetni\u010dkim grupama oko Plava i Gusinja, gdje je u februaru 1919. godine do\u0161lo do pobune i \u017eestokih borbi sa vojskom. S druge strane, do podru\u010dja Bihora dopirala je odmetni\u010dka grupa Feriza Salkovi\u0107a&#8221;. Da je njegova borba imala nacionalno-oslobodila\u010dki karakter, govori i doga\u0111aj koji se zbio u ljeto 1921. godine kada je Mehonji\u0107 sa svojih 30 naoru\u017eanih ljudi presreo na Bijeloj Stijeni, kod prijepoljske Bistrice, na\u010delnika prijepoljskog okruga Budi- mirovi\u0107a, razoru\u017eao ga, kao i \u017eandare koji su ga pratili. Tada je na\u010delniku rekao glavni razlog zbog kojeg je oti\u0161ao u komite: &#8220;To je samo zato \u0161to Srbi i Crnogorci \u010dine nepravdu nad Muslimanima. Muslimani su mnogo pretrpjeli od Crnogoraca u Kola\u0161inu, a tako\u0111e i u okrugu bjelopoljskom; ubijeno je 1500 Muslimana a da za to niko ne odgovara! &#8221; U u\u017eoj pratnji Mehonji\u0107a nalazio se njegov brat Hakija, zatim bra\u0107a Mahmut i Arslan Jejna iz sjeni\u010dkog sreza, Arslan Bu\u010dan iz Gubav\u010da, Husein Bo\u0161kovi\u0107 iz Mao\u010de, Nuko Hot iz Suhog Dola, Belo i Nu\u0161ko Ljuca, 11 Husein Karadan iz Boro\u0161ticecrnogorski re\u017eim, je bio mnogo ja\u010di od Zoguovog, a i njegov narod je bio oslabljen uslijed stalnog iseljavanja u Tursku. Iako je saradnja Mehonji\u0107a i Curija bila veoma dobra (posebno od 1921. do 1924.) reakcionarne snage kralja Aleksandra I Kara\u0111or\u0111evi\u0107a i Ahmeta Zogua uspjele su tokom 1924. godine slomiti oslobodila\u010dki borbu ova dva naroda. Pristalice Jusufa Mehonji\u0107a i Curija, kojih je bilo nekoliko hil- jada, bivaju dobrim dijelom uhap\u0161eni i deportovani u tzv. srpske izolacio- ne logore u Gornjem i Donjem Milanovcu i Ni\u0161u, gdje mnogi od njih osta- vljaju svoje kosti. Da bi o\u010distili bjelopoljski srez od bo\u0161nja\u010dkog stanovni\u0161tva, Crnogorci 07. novembra 1924. na putu Mojkovac &#8211; \u0160ahovi\u0107i ubijaju svog \u010dovjeka Bo\u0161ka Bo\u0161kovi\u0107a (ranijeg na\u010delnika okruga Kola\u0161in, koji je u oktobru 1912. u pe\u0161terskom selu Korita pobio veliki broj Bo\u0161nja- ka) i za ubistvo optu\u017euju Jusufa Mehonji\u0107a. Ovo je biosamo izgovor kako bi se napala i uni\u0161tila muslimanska sela s podru\u010dja Sahovi\u0107a i Vrane\u0161a. Prethodno je crnogorska vlast razoru\u017eala tamo\u0161nje muslimansko stanov- ni\u0161tvo, da bi nakon dva dana uslijedio op\u0107i napad na \u0160ahovi\u0107e iPavino Polje. Napad je izvr\u0161ilo 2.000 kola\u0161inskih Crnogoraca u toku no\u0107i 10. i 11. novembra 1924. na liniji od 19 km. &#8220;Po\u010deli su u isto vrijeme da pale ku\u0107e i ubijaju i staro i mlado, \u017eene i djecu .. Broj \u017ertava ljudskih iznosi na stotine &#8230; &#8220;, stoji u Memorandumu koji su 21. novembra 1924., nakon ovog pq\u0107injenoq genocida, napisali kralju Aleksandru bo\u0161nja\u010dki delegati op\u0161tine Sahovi\u0107i i Pavino Polje. Nik\u0161i\u0107ki list &#8220;Slobodna misao&#8221; je pisala da su Bo\u0161ka Bo\u0161kovi\u0107a ubili odmetnici Jusufa Mehonji\u0107a. Tako 12. novembra 1924. bjelopoljski \u010detnici \u0161alju depe\u0161u u kojoj stoji: &#8220;Potvr\u0111uje se vijest o namjeravanoj pobuni u ovom kraju pod vo\u0111stvom krvoloka Mehonji\u0107a &#8230; Pored ubijenog (Bo\u0161kovi\u0107a) na\u0111ena je srebrna kutija sa latinskim natpisom &#8220;Mehonji\u0107&#8221;.&#8221; Kom\u0161ije pravoslavci su na najsvirepiji na\u010din ubili od 600 do 900 mu\u0161karaca, \u017eena i djece u \u0161ahovi\u0107koj i pavino- poljskoj op\u0161tini. Opis ovog stravi\u010dnog doga\u0111aja prvi je javno objelodanio Milovan \u0110ilas u svojoj knjizi &#8220;Bespravna zemlja&#8221; koju je kao emigrant izdao u Londonu 1958. godine, da bi na\u0161 histori\u010dar Hakija Avdi\u0107 u knjizi &#8220;Polo\u017eaj muslimana u Sand\u017eaku&#8221; dao najkompletniju analizu ovog geno- cida po\u010dinjenog nad sand\u017ea\u010dkim Bo\u0161njacima 1924. godine. Bo\u0161njaci iz op\u0161tina \u0160ahovi\u0107i i Pavino Polje, pla\u0161e\u0107i se ponovnih stradanja, ubrzo su se, skoro do posljednjeg \u010dovjeka, iselili sa tog podru\u010dja, ve\u0107i dio u pravcu sand\u017ea\u010dkih gradova i Bosne, a jedan dio u pravcu Turske. Danas tamo nema nijednog Bo\u0161njaka aime \u0160ahovi\u0107a je prekr\u0161teno u Toma\u0161evo. U Mehonji\u0107evom dru\u0161tvu su se nalazile i dvije hrabre \u017eene:<\/p>\n<p>Umihana i Zejna. Umihana je bila udata za Bajra Cokovi\u0107a iz Cerova kod Bijelog Polja. 3 U isto vrijeme na Kosovu jo\u0161 jedna \u017eena se borila za slo- bodu albanskog naroda. Bila je to Sote Galjica, Zena Azema Bejte, naj- poznatijeg komite Dreni\u010dkog kraja i bliskog prijatelja Bajrama Curija. Na nagovor srpskog predsjednika vlade Nikole Pa\u0161i\u0107a, kralj Aleksandar u nekoliko navrata \u0161alje \u010detni\u010dkog vojvodu Kostu Pe\u0107anca u Sand\u017eak i na Kosovo s ciljem da ugu\u0161i i razbije komitski pokret u ove dvije pokrajine. O anga\u017eovanju ovog zlo\u010dinca Vujadin Rudi\u0107 u knjizi &#8220;Bijelo Polje&#8221;, iznosi da su &#8221; radi sre\u0111ivanja prilika u Sand\u017eaku u 1921., 1922. i 1923. godini bili anga\u017eovani i lete\u0107i odredi \u010detnika Koste Pe\u0107anca. Bila je to skoro privat- na Pe\u0107an\u010deva vojska, koja je slu\u017eila u\u010dvr\u0161\u0107enju nove vlasti, ali i i vrlo nedisciplinovana vojska. Pored \u010detnika, u ovim odredima bilo je i dobro- voljaca, islu\u017eenih vojnika i oficira, a ponegdje su anga\u017eovani i Srbi-selja- ci.&#8221; Pe\u0107anac, ne samo da nije uspio uni\u0161titi sand\u017ea\u010dke komite, ve\u0107 je jedva izvukao \u017eivu glavu iz Sand\u017eaka. Stariji Pazarci i danas prepri\u010davaju doga\u0111aj vezan za Jusufa Mehonji\u0107a i okru\u017enog na\u010delnika iz Novog Paza- ra Zivka Su\u0161i\u0107a. Ovaj Srbin je va\u017eio za velikog neprijatelja Bo\u0161njaka tako da je ubrzo do\u0161ao na red za likvidaciju. Taj doga\u0111aj je opisao histori\u010dar Ejup Mu\u0161ovi\u0107 ovako: &#8220;\u0160u\u0161i\u0107 je i\u0161ao fijakerom za Ra\u0161ku. S njim su bila jo\u0161 dva \u017eandarma i Moric, jevrejski trgovac iz Novog Pazara. Preobu\u010den u uniformu \u017eandarmerijskog oficira, Mehonji\u0107 jI? zaustavio fijaker i po\u0161to je razoru\u017eao \u017eandarme, upitao je ko je \u0160u\u0161i\u0107. Su\u0161i\u0107 je pokazao prstom na Morica i Mehonji\u0107 ga je odmah ubio. Po\u0161to je ubio jedngg \u017eandarma, misle\u0107i da je time zavr\u0161io posao, Mehonji\u0107 se povukao, a Su\u0161i\u0107 je ostao \u017eiv.&#8221;<\/p>\n<p>Jusuf je ubio veliki broj Crnogoraca koji su se dokazali u zlo\u010dinima nad Bo\u0161njacima-muslimanima. Tako nik\u0161i\u0107ke novine &#8220;Slobodna misao&#8221; izno se da je Mehonji\u0107 od 1918. do 05. decembra 1924. ubio: Aleksu Morako vca, trgovca iz Bijelog Polja, Toda Morakovca, biv\u0161eg crnogorskog oficira iz Bijelog Polja; Vujina Babi\u0107a iz Gran\u010dareva; Rista, Aleksu iTodora Bo\u0161kovi\u0107a iz Sahovi\u0107a, bra\u0107u Rutovi\u0107e Milosava i Milisava iz Oboda; u\u010ditelja-omladinca Milo\u0161a Ma\u0161kovi\u0107a; Rada Medenicu, aktivnog pje\u0161adijskog majora jugoslovenske vojske i njegovog ordonansa Sava Medeni cu; Aleksandra Savi\u0107a, policijskog pisara &#8211; pravnika iz Beograda; Arsenija \u0106etkovi\u0107a, trgovca iz Lepenca i mnogo druqih. Tokom 1922. godine komite su naj\u010de\u0161\u0107e djelovale na Gornjoj Pe\u0161teri, zatim u pe\u0107kom, ro\u017eajskom, isto\u010dkom i \u0111akova\u010dkom srezu. Na nasilja koja je \u010dinila zvani\u010dna srpsko crnogorska vlast i njene paravojne jedinice (odredi Koste Pe\u0107anca) u Sand\u017eaku, Mehonji\u0107 je odgovarao po sistemu &#8220;zub za zub, oko za oko&#8221;. Ni jedan njihov zlo\u010din nije mogao pro\u0107i neka\u017enjeno. Srpski list &#8220;Politika&#8221; od 13. marta 1926., donose\u0107i vijest o Mehonji\u0107evoj smrti, iznosi &#8220;rezultate&#8221; Mehonji\u0107eve dugogodi\u0161nje aktivnosti pi\u0161u\u0107i da je &#8221; &#8230; od strane muslimanskog odmetnika ubijeno u toku poslednjih godina preko 500 Srba , vi\u0161e nego \u0161to ih je za vreme turskog re\u017eima ginulo za \u010ditavu deceniju&#8221;. U istom broju Politika navodi da je: &#8221; &#8230; Dvadeset i tre\u0107eg avgu sta 1921. godine Mehonji\u0107 uz pomo\u0107 Huseina Bo\u0161kovi\u0107a i njegove dru\u017ei ne, napao jednu zasedu sastavljenu od 35 \u017eandarma i razoru\u017eao ih do poslednjeg, a zatim ih najurio prema Komaranu i Brodarevu, odakle su se razbe\u017eali na sve strane&#8221;.&#8221; Najve\u0107i podvig Jusuf je izveo u avgustu 1921. godine kada je sa svojim ljudima kod Brodareva do nogu potukao \u010detnike Koste Pe\u0107anca.<\/p>\n<h3>Srbin spa\u0161ava Mehonji\u0107a<\/h3>\n<p>Na prijelazu iz bjelopoljskog sreza u Gornju Pe\u0161ter, ta\u010dnije na podru\u010dju tada\u0161nje Suhodolske i Bu\u0111evske op\u0161tine, Mehonji\u0107 je imao niz sukoba sa \u017eandarima i \u010detnicima. Poznat je slu\u010daj kada je Jusufa spasio Todor Veljovi\u0107 predsjednik op\u0161tine Suhi Do. Bilo je to u ljeto 1922., kada su se Mehonji\u0107evi borci, nakon velikog pje\u0161a\u010denja, odmarali pokraj rijeke Boro\u0161tice pored istoimenog sela na gornjoj Pe\u0161teri. Sa Jusufom je tada bio i njegov nerazdvojni prijatelj, Albanac porijeklom, Nuko Hot. Njih su tada primijetili srpski \u010dobani i odmah javili \u017eandarmerijskoj stanici u srps- kom selu Bu\u0111evu. Komandir bu\u0111evskih \u017eandara je javio telefonom (tada su na cijeloj Pe\u0161teri telefon imala samo ova dva srpska sela: Suhi Do i Bu\u0111evo) predsjedniku suhodolske op\u0107ine Todoru da sakupi \u017eandare i iza\u0111e iznad Suhog Dola i Ugla i da tamo sa\u010deka Jusufa i njegove ljude. Bu\u0111evski \u017eandari napadaju komita\u0161e sprijeda i potiskuju ih uzvodno, uz rijeku Boro\u0161ticu. Mehonji\u0107 je prilikom povla\u010denja bacio nekoliko ru\u010dnih bombi i uspio da do\u0111e u selo Boro\u0161ticu. Na uzvi\u0161enju ga je \u010dekao Todor sa svojim ljudima. Iako je mogao da ubije i Mehonji\u0107a i njegove ljude on to nije u\u010dinio, ve\u0107 je dao nare\u0111enje \u017eandarima da pucaju uvis, nakon \u010dega im je rekao:<\/p>\n<p>&#8220;Vi ne znate gdje su njihove ku\u0107e, a Jusuf i njegove komite znaju gdje su na\u0161e.&#8221;<\/p>\n<p>Tada se Mehonji\u0107 spasio zahvaljuju\u0107i Todoru. Ovaj gest Jusuf nije zaboravio pa je do\u0161lo vrijeme da mu se revan\u0161ira za to. Jednom prilikom njegovi ljudi su postavili zasjedu upravo Todorovim \u017eandarima, ali ne da ubiju njega, ve\u0107 D\u017eema Had\u017eibuli\u0107a, tako\u0111e \u017eandara koji je maltretirao bo\u0161nja\u010dko stanovni\u0161tvo Suhog Dola. Jusuf je odmah ubio D\u017eema a Todora je izdvojio nasamo u \u0161umu i rekao mu da skine uniformu, \u0161to je ovaj, iako prepla\u0161en, uradio. Mehonji\u0107 je ispalio nekoliko metaka kroz Todorovu uniformu i rekao mu da je ponovo obu\u010de i da bje\u017ei kroz \u0161umu. Kada je Todor do\u0161ao u Suhi Do, ispri\u010dao je Srbima da je Mehonji\u0107 pucao u njega i da mu je uniformu izre\u0161etao ali da je uspio da mu pobjegne. Od tada je u narodu po\u010delo da se govori da Todoru Mehonji\u0107ev metak ne mo\u017ee ni\u0161ta! Nuko Hot, Jusufov saborac koji je \u017eivio u Suhom Dolu sve do 1972. godine pri\u010dao je da je Todor, nakon \u0161to mu je Mehonji\u0107 spasio \u017eivot, odr\u017eavao redovne kontakte sa njim preko svog najamnika Toma \u0110urovi\u0107a, i da mu je otkrivao informacije koje je dobijao iz Beograda! Zbog \u010destih sukoba sa komitama Jero Popovi\u0107, u\u010ditelj iz Suhog Dola je 1922. godine obavijestio ministra unutra\u0161njih poslova da podru\u010djem Pe\u0161teri krstari na stotine odmetnika. Nakon ubistva 3 Srbina on upu\u0107uje jo\u0161 jednu \u017ealbu u kojoj stoji &#8220;da se Srbi iz Suhog Dola moraju iseliti ako se ne\u0161to ne preduzme protiv odmetnika. Ovaj junak je svojom borbom za oslobo\u0111enje i za\u0161titu sand\u017ea\u010dkih Bo\u0161njaka ispisao najljep\u0161e stranice historije. Mehonji\u0107a, srpski list Politika&#8221; od 13. marta 1926. godine je objavio sljede\u0107e: &#8220;Prizren, 12. marta 1926. Jedna albanska \u017eandarmerijska patrola je ubila prekju\u010de blizu Sija- ka Jusufa Mehonji\u0107a, \u010duvenog vo\u0111u sand\u017ea\u010dkih odmetnika&#8221;. N~jubedljiviju verziju iznosi dr. Mustafa Memi\u0107 u svojoj knjizi &#8220;Bo\u0161njaci Muslimani Sand\u017eaka i Crne Gore&#8221;: &#8221; Nakon \u0161to je ponovo uspostavljena vlast Ahmet-bega Zogua u Albaniji (1924.), konzularni organi Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca u Albaniji uspjeli su da uspostave kontakt sa neki~ komitskim vo\u0111ama i da im ponude paso\u0161e i vize (za odlazak u Tursku), Mehonji\u0107 je pismeno tra\u017eio da mu prethodno otkupi imovinu u okolini Sahovi\u0107a i da mu u Istanbul prebace I porodicu. Me\u0111utim, policijs- ki organi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca su organizirali likvidaciju komitskih vo\u0111a na teritoriji Albanije putem ubacivanja svojih pla\u0107enih policijskih agenata. Ubistvo Mehonji\u0107a povezuje se sa aktivno\u0161\u0107u Gani- bega Crnovr\u0161anina, iz \u0110akovice, koji je bio agent srpske Policije i tad je za ubistvo Mehonji\u0107a dobio visoku nov\u010danu nagradu. Na taj nacin, uspjeli su da ubiju Jusufa Mehonji\u0107a, Mula Agana Koji\u0107a, (hod\u017ea iz Plava) i Jusufa Matkova Lali\u010di\u0107a, iz Gusinja.<\/p>\n<p>Postoji i verzija koju je ispri\u010dao Jusufov saborac Nuko Hota koja se i danas prepri\u010dava na Pe\u0161teri mada u njenu istinitost ne mo\u017eemo vjerovat Prema njegovim rije\u010dima Jusuf je, bje\u017ee\u0107i od \u017eandaske potjere, oti\u0161ao kod svog pobratima Albanca (ime nije ostalo zapam\u0107eno) koji je \u017eivio u jednom selu na planini Prokletiji. Iako je bilo prolje\u0107e, na planini. se zadr\u017eao veliki snijeg. Mehonji\u0107 je zakucao na vrata kuce svog pobratima i ovaj ga je, kao i uvijek, lijepo do\u010dekao. Pobratim je naredio \u017eeni, po\u0161to je bilo veoma hladno, da pristavi ka\u010damak a Jusufu je rekao da se raskomoti. Jusuf se nikada nije odvajao od svoje puske, pa cak I kad bi sjedio kod najboljih prijatelja dr\u017eao je pu\u0161ku u krilu (izme\u0111u nogu). Kada je voda, koju je pobratimova \u017eena stavila za ka\u010damak, pocela da klju\u010da, pobratim je hitro zgrabio lonac sa klju\u010dalom vodom I prosuo ga Jusufu u lice. Zatim je izvadio pi\u0161tolj i ubio ga.<\/p>\n<p>U opticaju je jo\u0161 jedna verzija po kojoj je ubica iz pe\u0161terskog sela Ugla, iz familije Huki\u0107a. Naime, u ku\u0107i jednog od Huki\u0107a i danas se nalazi sablja kralja Aleksandra I Kara\u0111or\u0111evi\u0107a koju je, navodno, nakon. \u0161to j~ .ubio Mehonji\u0107a, jedan od Huki\u0107a dobio od kralja na poklon. O tOJ sablj pls.ala je i revija &#8220;Sand\u017eak&#8221; u svojim prvim brojevima 1992. Rodi ne. Me\u0111utim, ova familija je kategori\u010dki demantovala takve price. Po njecrna Mehonji\u0107evog bliskog ro\u0111aka Salka Brahovi\u0107a iz Brodareva, Jusuf je u braku sa \u017eenom Nazom imao samo jednog sina. Ime mu je Lutvo (ro\u0111en 1920.) i danas \u017eivi u selu Homelj kod grada Fira u Albaniji<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sand\u017eak PRESS<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":124565,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14,10196],"tags":[10288],"class_list":{"0":"post-124563","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-sandzak-historija","8":"category-iz-pera-nasih-autora","9":"tag-autonomija-sandzaka"},"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO Premium plugin v23.1 (Yoast SEO v24.9) - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>Jusuf Mehoni\u0107 - Junak koji nije prihvatio okupaciju Sand\u017eaka<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Jusuf Mehoni\u0107 - Junak koji nije prihvatio okupaciju Sand\u017eaka\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2015-03-12T13:43:34+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2015-03-12T13:44:48+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Mezar_Jusuf_Naza-11.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"600\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"337\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"24 minute\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Jusuf Mehoni\u0107 &#8211; Junak koji nije prihvatio okupaciju Sand\u017eaka\",\"datePublished\":\"2015-03-12T13:43:34+00:00\",\"dateModified\":\"2015-03-12T13:44:48+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/\"},\"wordCount\":4807,\"commentCount\":25,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Mezar_Jusuf_Naza-11.jpg\",\"keywords\":[\"Autonomija Sand\u017eaka\"],\"articleSection\":[\"Sand\u017eak HISTORIJA\",\"Iz pera na\u0161ih autora\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/\",\"name\":\"Jusuf Mehoni\u0107 - Junak koji nije prihvatio okupaciju Sand\u017eaka\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Mezar_Jusuf_Naza-11.jpg\",\"datePublished\":\"2015-03-12T13:43:34+00:00\",\"dateModified\":\"2015-03-12T13:44:48+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Mezar_Jusuf_Naza-11.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Mezar_Jusuf_Naza-11.jpg\",\"width\":600,\"height\":337},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Jusuf Mehoni\u0107 &#8211; Junak koji nije prihvatio okupaciju Sand\u017eaka\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Jusuf Mehoni\u0107 - Junak koji nije prihvatio okupaciju Sand\u017eaka","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Jusuf Mehoni\u0107 - Junak koji nije prihvatio okupaciju Sand\u017eaka","og_description":"Sand\u017eak PRESS","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2015-03-12T13:43:34+00:00","article_modified_time":"2015-03-12T13:44:48+00:00","og_image":[{"width":600,"height":337,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Mezar_Jusuf_Naza-11.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"24 minute"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Jusuf Mehoni\u0107 &#8211; Junak koji nije prihvatio okupaciju Sand\u017eaka","datePublished":"2015-03-12T13:43:34+00:00","dateModified":"2015-03-12T13:44:48+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/"},"wordCount":4807,"commentCount":25,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Mezar_Jusuf_Naza-11.jpg","keywords":["Autonomija Sand\u017eaka"],"articleSection":["Sand\u017eak HISTORIJA","Iz pera na\u0161ih autora"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/","name":"Jusuf Mehoni\u0107 - Junak koji nije prihvatio okupaciju Sand\u017eaka","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Mezar_Jusuf_Naza-11.jpg","datePublished":"2015-03-12T13:43:34+00:00","dateModified":"2015-03-12T13:44:48+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Mezar_Jusuf_Naza-11.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Mezar_Jusuf_Naza-11.jpg","width":600,"height":337},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Jusuf Mehoni\u0107 &#8211; Junak koji nije prihvatio okupaciju Sand\u017eaka"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/124563"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=124563"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/124563\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/124565"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=124563"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=124563"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=124563"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}