![\"\"](\"http:\/\/www.zehra.ba\/zehra\/images\/stories\/pokrivena%20zena.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Da bi se prikazao polo\u017eaj koji je islam dao \u017eeni, bez sumnje bi trebalo prije toga iznijeti, kakav je polo\u017eaj imala \u017eena me\u0111u Arapima prije islama i kod drugih predislamskih naroda? Mi se pored toga ne\u0107emo osvr\u00adtati na polo\u017eaj \u017eene neislamskih naroda prije i poslije islama, niti \u0107emo zasebno govoriti o polo\u017eaju \u017eene me\u00ad\u0111u predislamskim Arapima. Kod ocrtavanja polo\u017eaja \u017eene u islamu uzgred \u0107emo navesti kakav je polo\u017eaj ona imala kod Arapa prije islama.<\/p>\n
\u00a0\u017densko kao porod\u00a0<\/strong><\/p>\n Mnogi stari narodi, pa i danas neki,\u00a0izra\u017eavahu nego\u00addovanje prema \u017eenskom dje\u00adtetu, kada mu se rodi. Arapi su toliko mrzili \u017eensku djecu da su ih \u017eivu u zemlju za\u00adkopavali, boje\u0107i se da ih ne budu trebali izdr\u017eavati, a ona ni\u0161ta ne mogu privrijediti, i, navodno, boje\u0107i se da ga ne osramoti svojim postupkom ili udajom za nepriliku. Islam je taj postupak strogo osudio i zabranio. Kur\u2019an sa vrlo malo rije\u010di najstro\u017eije to osu\u0111uje i ka\u017ee:<\/p>\n “I kada se \u017eivo zakopano \u017eensko dijete zapita: \u0160to je zgrije\u0161ilo, pa da se ubije?”<\/strong><\/p>\n Pa i danas ima pojedinaca, pa i cijelih narodnih grupa, koje iskazuju negodovanje prema ro\u0111enom \u017eenskom djetetu. Kur\u2019an isti\u010de, kako su Arapi u tom postupali, pa ka\u017ee<\/p>\n “Oni Bogu pripisuju k\u0107eri, a sebi \u0161to \u017eele (mu\u0161ku djecu). Ako se jednom od njih javi vesela vijest da mu se \u017eensko rodilo, promijeni se njegovo lice, a u sebi prikriva mr\u017enju. On se krije od svijeta od te zle vijesti: Da li da ga zadr\u017ei s poni\u017eenjem ili da ga zatrpa u zemlju? Ru\u017eno li je, kako oni sude!”<\/strong><\/p>\n Kur\u2019an pou\u010dava muslimane da je to, da li \u0107e dijete biti \u017eensko ili mu\u0161ko, Bo\u017eija odredba koju musliman treba zadovoljno primiti. Kur\u2019an ka\u017ee:<\/p>\n “Carstvo nebesa i zemlje pripada Bogu. On stvara \u0161to ho\u0107e. Poklanja kome ho\u0107e k\u0107eri, a poklanja kome ho\u0107e mu\u0161ku djecu. Ili im dadne i mu\u0161ke i \u017eenske djece, a koga ho\u0107e, ostavi nerodnim. On sve zna i mo\u017ee.”<\/strong><\/p>\n Arapi prije islama nisu smatrali da \u017eena uop\u0107e zaslu\u017euje da naslijedi od svojih roditelja. Nasljedstvo nisu davali djeci uop\u0107e, makar i mu\u0161ka bila. Nasljedstvo je bilo samo onima koji idu pred neprijatelja. Kada je islam dao miraz i \u017eenskoj djeci, to je Arapima bilo te\u0161ko podnijeti, te su se bunili. Pripovijeda Ibn Abbas: Kada je Bog objasnio ostavinske dijelove i koji pripada k\u0107eri, \u017eeni, sinu i roditeljima, svijetu se to nije svi\u0111alo i govorili su: \u017deni je data \u010detvrtina ili osmina, k\u0107eri polovica,\u00a0dato je i malom mu\u0161ku djetetu. Od ovih svih niko ne ide u borbu niti donosi ratni plijen.<\/p>\n Uzvi\u0161eni Serijat je dao k\u0107eri polovicu dijela sinova. Neki ovom prigovaraju i u ovom vide neku nepravdu \u017eenama. Me\u0111utim je ovo potpuna pravda. Jer put je mu\u0161karca da se o\u017eeni, pri \u010demu mora \u017eeni platiti mehr i izdr\u017eavati je i opskrbiti svoju ku\u0107u raznim potrep\u0161tinama. To sve \u017eeni nije potrebno. Osim toga, \u017eena \u0107e uzeti mehr, izdr\u017eavat \u0107e je mu\u017e i u slu\u010daju da on prije umre, ona \u0107e ga naslijediti. Kako se vidi mu\u0161kar\u00adcu s raznih strana izbijaju tro\u0161kovi, a \u017eeni dobiti. I prema tome, ono \u0161to je ustanovio \u0161erijat je potpuna pravda.<\/p>\n Uzvi\u0161eni \u0161erijat je oca zadu\u017eio da izdr\u017eava svoje mu\u0161ko dijete sve dok ono mogne zara\u0111ivati i sebe hra\u00adniti. Prema \u017eensku djetetu imao je vi\u0161e obzira. Otac je du\u017ean izdr\u017eavati svoje \u017eensko dijete sve dok se ne uda. Pa i kada se uda, ako joj mu\u017e slu\u010dajno umre ili je pusti, nakon isteka nafake opet ju je otac du\u017ean hraniti, ako ona ne imadne svog vlastitog imetka. Otac je ne mo\u017ee siliti da zara\u0111uje kao \u0161to mo\u017ee sina.<\/p>\n Uzvi\u0161eni islam je dao odrasloj djevojci da ima pravo dati ili uskratiti svoju privolu za brak. Bez njezine pri\u00advole niko je ne mo\u017ee siliti na brak i udaju za neku izvjesnu osobu. Ovo je pravo islam djevojci dao u sedmom vijeku po Isa-alejhisselamu, a u Evropi ga je dobila tek u \u0161esnaestom vijeku.<\/p>\n \u017dena kao supruga<\/strong><\/p>\n Prije islama Arapi su smatrali \u017eenu kao i ostale obiekte\u00a0koji se naslije\u0111uju. Ona bi\u00a0jednostavno pripala nasljed\u00adniku umrlog mu\u017ea. On bi je, ako \u017eeli, uzeo sebi za \u017eenu\u00a0bez ikakva mehra, ili je udao, a njezin mehr sebi uzeo. Mogao joj je udaju potpuno sprije\u010diti s namjerom da je naslijedi, kada ona umre. Uzvi\u0161eni islam je to odmah dokinuo. Kur\u2019an ka\u017ee:<\/p>\n “O vjerni, nije vam dozvoljeno da prisilno u miraz uzimate \u017eene!”<\/strong><\/p>\n Arapi su na razne na\u010dine sprje\u010davali \u017eenskima udaju, da na taj na\u010din uzmu od njih \u0161to one imaju imetka. Kur\u2019an je to o\u0161tro zabranio:<\/p>\n “Nemojte sprje\u010davati \u017eene (nakon \u0161to ih vi pustite) od udaje, da na taj na\u010din od njih oduzmete jedan dio onoga, \u0161to ste im dali!”<\/strong><\/p>\n U postupku prema \u017eenama prelazili su svaku granicu. Ko je imao vi\u0161e \u017eena, potpuno je nepravedno postupao. Kur\u2019an je naredio da se s njima lijepo postupo. Naredio je da se, koliko je mogu\u0107e, pravedno postupa, ako \u010dovjek ima vi\u0161e \u017eena. Ako zna i boji se da ne\u0107e pravedno postupati, dosta mu je jedna:<\/p>\n “Ako se bojite da ne\u0107ete pravedno postupati, onda uzmite jednu \u017eenu.”<\/strong><\/p>\n Vi ne\u0107ete mo\u0107i podjednako postupati sa \u017eenama, makar vi na to i pohlepni bili. Ali se \u010duvajte da potpuno jednoj ne nagnete, a drugu ostavite, tako da joj se ne mo\u017ee re\u0107i niti da je udata, niti da nije.”<\/p>\n <\/p>\n I dok su Arapi prije islama ra\u010dunali \u017eenu kao obi\u010dnu prtljagu, koja se mo\u017ee i uzajmljivati, islam je \u017eenu u\u010dinio slobodnom osobom i pravom gospo\u0111om. Dao joj je da ona bude gospodarica u ku\u0107i, i da nadzire i brine se ku\u0107nim poslom. Alejhisselam je rekao:<\/p>\n “\u017dena je starje\u0161ina i pastirica u ku\u0107i svoga mu\u017ea i bit \u0107e pitana za svoje stado.”<\/strong><\/p>\n Uzvi\u0161eni islam nije \u017eenu opteretio onim \u0161to se ne mo\u017ee snositi. Te\u017ee porodi\u010dne du\u017enosti kao opskrbljivanje porodice stavio je u du\u017enost mu\u017ea. Zeni je odredio ku\u0107ni posao i zadu\u017eio je da \u010duva \u010dast svoga mu\u017ea u njegovoj odsutnosti i da bez njegove dozvole ne izlazi. Kad promotrimo zle posljedice, koje su nastupile zbog slobodnog kretanja \u017eene, vidjet \u0107emo da u ovom islamskom propisu nema nikakve stege za \u017eene, nego je tu po srijedi samo \u010duvanje \u010dasti i obraza.<\/span><\/p>\n Islam nije opteretio \u017eenu ni da opskrbljava svoju djecu, makar ne znam koliko bogata bila. To je stavio u du\u017enost mu\u017eu, a \u017eeni ukazao milost.<\/span><\/p>\n U\u00a0islamu, \u017eena je potpuno slobodna u raspolaganju sa svojim imetkom. Ona mo\u017ee i trgovinu voditi i zara\u0111ivati. Dakle, sa sklapanjem braka ne gubi od svoje slobode u raspolaganju sa svojim imetkom ni\u0161ta.<\/span><\/p>\n \u017dena kao majka \u00a0 \u00a0<\/strong> \u00a0<\/p>\n \u017deni kao majci dao je islam\u00a0najvi\u0161i stepen. Alejhisselam je rekao\u00a0“D\u017eennet je pod nogama matera”. Ona kao majka ima mnogo vi\u0161e prava nad svojom djecom, negoli otac. Kad<\/span>\u00a0je jedan \u010dovjek pitao Alejhisselama, prema kome najvi\u0161e duguje Alejhisselam je istakao majku, pa opet majku, pa opet majku. Onda na \u010detvrtom mjestu je spomenuo oca.<\/p>\n \u00a0Odlike mu\u0161karca nad \u017eenama \u00a0 \u00a0<\/strong><\/p>\n Nema sumnje da je \u010dovjek \u00a0fizi\u010dki ja\u010di od \u017eene i bolje izdr\u017eaje te\u0161ke poslove. Pa i sa\u00a0psihi\u010dke strane se zapa\u017ea, da \u010dovjek ima prednosti nad \u017eenom. To je tako Bog udesio i to odgovara prirodi, stoga je starje\u0161instvo u porodici dato mu\u017eu, a jedan kur\u2019anski ajet glasi:<\/p>\n “Ljudi imaju prednost nad \u017eenama za jedan stepen.”<\/strong><\/p>\n Na temelju toga je uzvi\u0161eni \u0161erijat odredio da halifa mo\u017ee biti samo mu\u0161karac, da pravo razvoda braka bude u ruci mu\u017ea, jer on biva sa razvodom materijalno o\u0161te\u0107en, a osim toga \u017eena se brzo rasrdi, a brzo opet povrati, pa kad bi pravo razvoda braka bilo u njezinoj ruci, to bi za malu stvar dovodilo do razvoda braka.<\/p>\n I kod svjedo\u010danstva \u0161erijat nije izravnao \u017eenu sa mu\u0161karcem, u ve\u0107ini svjedo\u010danstava \u017eene ne mogu nikako biti samostalni svjedoci. Gdje se tra\u017ee dva svjedoka, tu jednog mu\u0161karca mogu zamijeniti dvije \u017eene. Samo u onim stvarima koje mogu vi\u0111ati samo \u017eene, mo\u017ee se primiti svjedo\u010danstvo samih \u017eena.<\/p>\n Kur\u2019an ovom ka\u017ee:<\/p>\n “Ako jedna zaboravi, neka je druga podsjeti!”.<\/strong> Dakle Kur\u2019an smatra da je \u017eena po svojoj prirodi slabijeg\u00a0pam\u0107enja, i da je mnogo zaboravna. Stoga ih u svjedo\u00ad\u010danstvu treba vi\u0161e, da se izlije\u010di ta slabost. Ne treba misliti da se je u ovom sudu o \u017eeni uzvi\u0161eni Serijat osamio. To i drugi zakoni zastupaju. Rimsko pravo tvrdi da \u017eena cijelog svog \u017eivota nije sposobna da raspola\u017ee sa svojim va\u017enijim poslovima isto kao dijete, te se sto\u00adga prepu\u0161ta starje\u0161ini porodice da on vodi njene va\u017enije poslove. Francuski zakon zastupa da \u017eena ne mo\u017ee bez privole mu\u017ea sklapati ugovore. Ima pravnika koji smat\u00adraju trgova\u010dku potvrdu, potpisanu od strane \u017eene, obi\u010d\u00adnim obe\u0107anjem, te se na tom ne mo\u017ee bazirati ono \u0161to bi se baziralo kada bi tu potvrdu potpisao mu\u0161karac. Dakle, i ljudski zakoni priznaju slabost \u017eene i da nije u svemu ravna mu\u0161karcu.<\/p>\n D\u017eihad je opet u islamu farz samo za mu\u0161karce, osim u slu\u010daju da neprijatelj napadne na muslimansku zem\u00adlju, onda je du\u017ena \u017eena da brani islamsku zemlju, pa makar i bez dozvole svoga mu\u017ea. D\u017eizja se ne uzima od \u017eena. \u017denama nije du\u017enost d\u017eum\u2019a niti bajram-namazi. To su uglavnom razlike izme\u0111u mu\u0161karca i \u017eene po islamu.<\/p>\n Neprijatelji islama zamjeraju islamu i ubrajaju mu u mahane neke odredbe, koje je odredio prema \u017eeni. Izme\u0111u tih danas se najvi\u0161e spominje poligamija ili vi- \u0161e\u017eenstvo, dozvoljavanje razvoda braka i propisno po\u00adkrivanje \u017eene. Stoga \u0107emo i o tom progovoriti po koju rije\u010d, da ova na\u0161a rasprava bude bar donekle potpuna.<\/p>\n Poligamija ili\u00a0vi\u0161e\u017eenstvo \u00a0<\/strong><\/p>\n Neprijatelji islama smatraju\u00a0mnogo\u017eenstvo, koje islam u\u00a0odre\u0111enim prilikama ograni\u00ad\u010deno dozvoljava, jednom od najve\u0107ih mahana. Mnogo\u017eenstvo oni ocjenjuju kao najve\u0107i\u00a0kulturni nazadak, uzrok koji smeta napretku civilizacije, dru\u0161tveno poni\u017eenje \u017eene i potpuno neprirodnu ustanovu koja razorava \u010dovje\u010danstvo.<\/p>\n Islam je dozvolio da se \u010dovjek, koji mo\u017ee propisno izdr\u017eavati \u010detiri \u017eene, mo\u017ee o\u017eeniti najvi\u0161e sa \u010detiri \u017eene. Dakle, islam priznaje ograni\u010denu poligamiju. u slu\u010daju da \u010dovjek ima vi\u0161e \u017eena, du\u017ean je prema svima jednako i pravedno postupati. Ne mogne li to \u010diniti, onda mu je dozvoljeno samo jednu \u017eenu uzeti:<\/p>\n Poligamija nije kulturni nazadak. To su nam dokazali kulturni Arapi i drugi kulturni islamski narodi, me\u0111u kojima je poligamija bila razvijena, a koji su bili na visoku stepenu kulture, \u0161to svjedo\u010de njihova djela, kojima se i danas kulturni svijet divi. Dakle, poligamija nije smetnja civilizaciji. O tome nas mo\u017ee uperiti i stari kulturni Rim, koji je poslije opusto\u0161avaju\u0107ih ratova ne samo trpio, nego \u010dak i preporu\u010divao i nare\u0111ivao poligamiju u svrhu da koliko-toliko izravna onaj rashod u izginulim ratnicima.<\/p>\n Poligamija nije nepriodna, nego ba\u0161 obratno prirodna, o\u00a0\u010demu nas najbolje mo\u017ee uvjeriti statistika. Utvr\u0111eno je da na hiljadu mu\u0161karaca dolazi prosje\u010dno hiljadu i stotinu \u017eena. I to je u redovitim prilikama, kad ne puste\u0161e ratovi, koji vi\u0161e taru mu\u0161karce, u ovom dakle najboljem slu\u010daju mo\u017ee se stvoriti hiljadu brakova, a ostaje jedna stotina zdravih i sposobnih \u017eena, koje imaju pravo na brak. Prema tome na\u010delo isklju\u010dive monogamije ustaje protiv same prirode. Ono dovodi do onoga \u0161to jasno mo\u017eemo vidjeti kod onih koji zamjeraju islamu zbog poligamije, a to je da oni, mjesto islamske zakonite\u00a0i ograni\u010dene poligamije, u praksu uvode nezakonitu i neograni\u010denu poligamiju, kojom se ru\u0161i moral i podrovljava bra\u010dni temelj.<\/p>\n Dodajmo tome jo\u0161 i ovaj statisti\u010dki podatak! Osim stotine djevojaka, koje ostaju neudate, stoji sa udovica\u00adma ovako: U \u0160vicarskoj na 1000 mu\u0161kih glava dolazilo je po jednoj starijoj statistici udovaca 60,3, a udovica na 1000 \u017eenskih 127,3, u Engleskoj na 64 udovca dolazi 114 udovica, u Italiji na 60 dolazi udovica 136, u Fran\u00adcuskoj na 73 dolazi udovica 139, u Njema\u010dkoj na 44 do\u00adlazi udovica 121, u Austriji na 50 udovaca dolazi 130,5 udovica. Dakle, ukupno na 351 udovaca 764 udovice, a to je preko polovice. Ovo nas sve uvjerava da poligamija nije neprirodna niti \u0161tetna.<\/p>\n Glavna svrha braka je porod. U poligamiji je porod brojniji. Prema tome, u naro\u010ditim slu\u010dajevima poligamija za jedan narod mo\u017ee biti spa\u0161avaju\u0107a.<\/p>\n \u00a0Alejhisselamovo\u00a0\u00a0vi\u0161e\u017eenstvo<\/strong><\/p>\n Alejhisselamu je bilo dozvoljeno da uzme vi\u0161e od \u010detiri\u00a0\u017eene. U jedno vrijeme imao\u00a0je devet \u017eena. I za ovo zapiru neprijatelji islama i time napadaju Bo\u017eijeg Posla\u00adnika a.s.<\/p>\n Sve do Hid\u017ereta Alejhisselam se je zadovoljio sa jed\u00adnom \u017eenom, koja je bila petnaest godina starija od njega. Kad je preselio u Medinu, bilo mu je 53 godine. Poslije Hid\u017ereta o\u017eenio se sa vi\u0161e \u017eena. Iz ovog samog svaki neprijatelj islama mo\u017ee zaklju\u010diti da je ne\u0161to drugo, osim u\u017eivanja, bilo povod da se pod starost Alejhisselamu dozvoli da uzme devet \u017eena.<\/p>\n Mi \u0107emo izme\u0111u tih razlo\u00adga istaknuti samo neke:<\/strong><\/p>\n Me\u0111u Alejhisselamovim \u017eenama naro\u010dito se isticala Ai\u0161a, iako je bila najmla\u0111a. Na nju su se u vjerskim pitanjima obra\u0107ali i u\u010deni ashabi.\u00a0<\/p>\n Sa \u017eenidbom iz raznih plemena i od raznih za islam zaslu\u017enih ljudi Alejhisselam je nastojao pomo\u0107i islamu i olak\u0161ati \u0161irenje njegove ideje.<\/p>\n Osim toga, svaki pojedini brak, koji je Alejhisselam sklopio sa kojom svojom \u017eenom, imao je naro\u010dite razloge koji ga opravdavaju. Evo nekoliko primjera:<\/p>\n 1. \u00a0Alejhisselam se o\u017eenio sa Ummi Habibom, k\u0107eri poglavice Mekke Ebu Sufijana na ovaj na\u010din. Ona je bila udata za Ubejdullah b. D\u017eah\u0161a, koji je bio pre\u0161ao zajedno s njom na islam i odselio u Abesiniju, kada su i drugi muslimani pod pritiskom neprijatelja tamo odselili. Tamo joj je mu\u017e napustio islam i ona je ostala sama u\u00a0tu\u0111ini i na taj na\u010din stradala, dr\u017ee\u0107i se islama. \u010cim je Alejhisselam za ovo \u010duo, poru\u010dio joj je da je on za se vjen\u010daje. Kada je za ovo veliko ljudsko djelo \u010duo abesinski car Ned\u017ea\u0161ija, on je od sebe dao Ummi Habibi mehr. Ko samo o ovom slu\u010daju promisli, uvi\u0111a da je Alejhisse\u00adlam ovdje bio vo\u0111en velikim i ljudskim ciljem!<\/p>\n Eto, kako se vidi iz navedenih primjera, Alejhisselam je kod sklapanja svakog braka bio vo\u0111en vi\u0161im ciljevima a nisu njegove \u017eenidbe – Bo\u017ee sa\u010duvaj! – bile zbog \u017eelje za u\u017eivanjem, kada se vlasti domogao, kako bi \u017eeljeli re\u0107i neprijatelji koji neobjektivno kritikuju islam. Kad bismo svaki brak, koji je Alejhisselam sklopio, napose podrobnije prou\u010dili, zapazili bi sli\u010dne namjere u svakom.<\/p>\n Razvod braka\u00a0<\/strong><\/p>\n Neobjektivni kriti\u010dari islama zamjeraju islamu \u0161to dozvo\u00adljava razvod braka, dr\u017ee\u0107i da je brak svetinja koja se\u00a0nikada ne smije pogaziti.<\/p>\n Islam smatra brak ugovorom, koji po svojoj slobod\u00adnoj volji bez ograni\u010denja na vrijeme sklapaju me\u0111usob\u00adno mu\u0161karac i \u017eena. Zato se i kod sklapanja braka, kao<\/p>\n i kod drugih ugovora, tra\u017ee svjedoci. Brak je potreban ljudskoj zajednici za razvijanje i rasplo\u0111avanje. Njim se \u010duva porod od propasti i stradanja. Stoga je vjera za\u00adbranila svaki drugi odno\u0161aj sa \u017eenskom osim u braku ili u onom \u0161to je donekle sli\u010dno braku, a to je sa robi\u00adnjom, kada je u vlasni\u0161tvu gospodarevu, koji joj sa ra\u00ad\u0111anjem postaje kao neki mu\u017e. Prema tome, brak nije ni\u00adkakva svetinja sam za se, niti je kao takav ibadet. Ibadetom mo\u017ee postati zbog naro\u010ditih okolnosti kao i ostali mnogi drugi poslovi.<\/p>\n Razvod braka bez uzroka je u vjeri prezren. Nasrtanje na razvod braka ima mnogo zlih posljedica. Ali i za\u00adbranjivanje razvoda, kada postoje opravdani razlozi mo\u017ee imati vrlo zle posljedice.<\/p>\n Ukratko rekav\u0161i, dozvola razvoda braka je da bi se izbjeglo ve\u0107em zlu. Jer gdje sloge i ljubavi nema, tu\u00a0nema ni porodice, a brak je za to da \u010duva porodicu. Iskustvo nas pou\u010dava da se mu\u017e i \u017eena uvijek ne sla\u017eu, te prema tome treba tra\u017eiti tome nekog lijeka. Dakle, razvod braka je u izvjesnim slu\u010dajevima kod opravda\u00adnih razloga nu\u017ena potreba, koju priroda ljudi zahtijeva. Potpuno zabraniti razvod braka nije prirodno, niti od\u00adgovara naravi ljudstva.<\/p>\n Oni koji u teoriji zabranjuju razvod braka, provode ga, htjeli ili ne htjeli, u praksi. Mu\u017e se od \u017eene rastavi i tako oboje rastavljeni \u017eive. Iz ovog se pora\u0111aju mnogo ve\u0107a zla, nego koja oni navode, da tobo\u017ee postoje u do\u00adzvoli razvoda braka.<\/p>\n Uzvi\u0161eni \u0161erijat je ograni\u010dio razvod braka, iza koga se opet isti brak mo\u017ee osna\u017eiti i ponoviti na dva puta. Tu se ogleda mudrost vjerskih propisa, jer je dozvoljeno da se \u010dovjek ne bi kajao, kad jedanput pusti \u017eenu, mo\u017eda u srd\u017ebi, da je i drugi put povrati i oku\u0161a da li \u0107e se mo\u0107i slagati ili ne. Prije razvoda braka propisan je izabrani sud, tj. da se stvar povjeri dvjema osobama, jednoj sa strane mu\u017ea, a drugoj sa strane \u017eene, koje \u0107e ispitati spor i gledati, ako je mogu\u0107e, da ga izglade.<\/p>\n Propisno pokrivanje\u00a0\u017eena<\/strong><\/p>\n Islam je za \u017eene propisao da\u00a0se pokrivaju i propisno odijevaju. Za nevolju \u017eena mo\u017ee\u00a0otkriti lice i ruke do za \u0161ake. Ostalo tijelo treba da joj je uvijek pokriveno pristojnom odje\u0107om, kada se pojavljuje pred za nju tu\u0111e mu\u0161karce. Osim toga, \u017eeni je nare\u0111eno da \u0161to vi\u0161e boravi kod ku\u0107e, bave\u0107i se ku\u0107nim poslom, i da se ne mije\u0161a sa mu\u0161kar\u00adcima. Kudikamo joj je bolje da i namaz klanja u sobi ku\u0107e svoje, negoli u d\u017eamiji.<\/p>\n Neobjektivni kriti\u010dari ovo ho\u0107e da shvate kao stegu slobode \u017eene i kao neko nasilje njoj.<\/p>\n Me\u0111utim, namjera je \u0161erijata da ba\u0161 time podigne stepen \u017eene i sa\u010duva je od svega \u0161to bi joj moglo \u0161tetiti. To se jasno vidi iz ovog ajeta:<\/p>\n “O Poslani\u010de, reci svojim \u017eenama, svojim k\u0107erima i \u017eenama vjernika, nek nase obuku ogrta\u010de! To je bli\u017ee, da budu poznate, pa da ih niko ne vrije\u0111a. Allah je onaj \u0161to pra\u0161ta i on je milostiv.”<\/strong><\/p>\n Dakle, svi spomenuti propisi su da bi se \u017eena sa\u010duvala. Kao \u0161to bogata\u0161i svoje skupocjene stvari \u010duvaju i ne izla\u017eu pred sva\u010dije o\u010di, tako islam \u017eeli da i \u017eenu sa\u010duva.<\/p>\n Na taj se na\u010din \u010duva moral, a radikalno sprje\u010dava mogu\u0107nost \u0161irenja nemorala. Slobodno bi se moglo re\u0107i da je glupo tra\u017eiti da se blud zabrani, ne zabraniv\u0161i sve \u0161to njemu vodi i \u0161to ga omogu\u0107ava i olak\u0161ava. Zato je \u0161erijat najprije naredio \u017eenama da \u0161to vi\u0161e kod ku\u0107e borave, da se sa mu\u0161karcima ne mije\u0161aju, da budu propisno pokrivene, kad napolje ih pred mu\u0161karca izlaze, da ne izla\u017eu svojih tjelesnih ljepote, zatim da\u00a0i one i mu\u0161karci pre\u0111a se pogled obore itd. itd., pa je onda zabranio blud i naglasio da se njemu ne treba priku\u010divati.<\/p>\n ***<\/strong><\/p>\n Da ovi navedeni islamski propisi, koji se odnose na \u017eenu, ne \u010dine \u017eenu zaostalom najbolje nam pokazuje historija\u00a0islama. U islamskoj pro\u0161losti bilo je takvih \u017eena, koje se ne samo mogu porediti sa najobrazovanijim \u017eenama dana\u0161njeg kulturnog Zapada, nego se mo\u017ee re\u0107i da nad njima i odska\u010du. Zato \u0107emo navesti samo nekoliko primjera:<\/p>\n Daleko bi nas odvelo kada bi zaredali sa primjerima. O \u017eenama koje su se u islamu istakle u nauci, upravi, vo\u0111enju ratova, dobro\u010dinstvu, pjesmi i drugim vrlina\u00adma, napisana su i zasebna djela na turskom i arap\u00adskom jeziku.<\/p>\n <\/p>\n Autor:<\/strong>\u00a0Mehmed Hand\u017ei\u0107 – Akos.ba<\/p>\n Izabrana djela ‘Islamske teme, knjiga 3, str. 148. – 163.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Mehmed Hand\u017ei\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":124348,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10196],"tags":[],"class_list":{"0":"post-124347","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-pera-nasih-autora"},"yoast_head":"\n\n
\n
\n