{"id":123834,"date":"2015-03-02T13:33:41","date_gmt":"2015-03-02T12:33:41","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=123834"},"modified":"2015-03-02T13:33:41","modified_gmt":"2015-03-02T12:33:41","slug":"islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/","title":{"rendered":"Islam u bo\u0161nja\u010dkoj knji\u017eevnosti"},"content":{"rendered":"![\"Bulgarian_Muslims_from_Rhodopes_1932\"](\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Bulgarian_Muslims_from_Rhodopes_1932.jpg\")
Godina 1463., uzeta kao godina osmanskog osvajanja Bosne, ozna\u010dava prekretnicu cjelokupnog \u017eivota na\u0161e domovine. Ono \u0161to \u0107e uvjetovati promjenu \u017eivota pojedinca i \u017eivota zajednice bit \u0107e upravo islam. Slike srednjovjekovne Bosne i njezinog \u010dovjeka potisnut \u0107e nove, druk\u010dije slike unutarnjih i vanjskih svjetova pojedinca i dru\u0161tva. To novo stanje u njima reflektirat \u0107e se u svim duhovnim, dru\u0161tvenim,\u00a0 kulturnim djelatnostima, a me\u0111u njima i u knji\u017eevnosti.<\/p>\n
S obzirom da je korijenom bo\u0161nja\u010dka tradicija duboko urasla u islam, s\u00e2m pojam \u201cislam u bo\u0161nja\u010dkoj\u00a0 knji\u017eevnosti\u201d izuzetno je prostran i nudi vi\u0161e mogu\u0107nosti analize i prilaza. Ja \u0107u, ako Bog da, poku\u0161ati da se, u kratkim crtama, osvrnem na prisustvo i\u00a0 utjecaj Allahove vjere na knji\u017eevna ostvarenja Bo\u0161njaka u dana\u0161njem vremenu i u stolje\u0107ima \u0161to su protekla prije nas.<\/p>\n
Osobenost i kontinuitet bo\u0161nja\u010dke knji\u017eevnosti<\/strong><\/p>\nNesumnjivo je bo\u0161nja\u010dka knji\u017eevnost odre\u0111ena prisustvom islama na ovim\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 prostorima. Ta \u010dinjenica osobito je primjetna u knji\u017eevnosti iz vremena osmanske vladavine: knji\u017eevnosti nastale u narodu koji je \u017eivio u islamu i bivao dijelom velike muslimanske porodice.<\/p>\n
U kasnijim periodima, u vremenu austro-ugarske vladavine, u periodu izme\u0111u dva rata, pa i u periodu komunizma, bo\u0161nja\u010dka \u0107e knji\u017eevnost zadr\u017eati aromu svog vlastitog bi\u0107a. Ona \u0107e se, upravo zbog prisustva i utjecaja islamskoga duha, zbog svoje tradicije sa izvori\u0161tem u islamu, uvijek, makar svojim jednim dijelom, razlikovati od knji\u017eevnosti svojih susjeda. Islam \u0107e uvijek biti prisutan, makar to i ne bilo toliko o\u010dito. Ponekad \u0107e knji\u017eevno ostvarenje bivati sredstvom propagiranja islama i njegova u\u010denja, ponekad \u0107e neki segment islama biti inspiracija knji\u017eevnom ostvarenju, a nekad \u0107e islam, neki njegov dio ili kao cjelina, biti la\u017eno tuma\u010den, obescjenjivan, valjda kao rezultat dugotrajnog i neopravdanog kompleksa ljudi koji su pripadali narodu uz \u010dije se ime vezivao islam, a oni su se nastojali, na svaki na\u010din, oprati: oprati od naj\u010distije stvari na svijetu. Bo\u0161nja\u010dkaknji\u017eevnost \u0107ezadr\u017eavatisvojidejnikod, svojepoimanjesvijeta, iislam \u0107e, nekadtekkaonit, bitiprisutaniuonimdjelimakojabuduoslikavala \u017eivotdalekoodokriljaislama.<\/p>\n
Uvezistim, govore\u0107iokontinuitetubo\u0161nja\u010dkeknji\u017eevnetradicije, HamzaHumopi\u0161e:\u201c<\/em>Pored<\/em>tamnih<\/em>strana<\/em>, <\/em>koja<\/em>su<\/em>vremena<\/em>kao<\/em>prokletstva<\/em>nosila<\/em>sa<\/em>sobom<\/em>,<\/em>ovi<\/em>historijski<\/em> \u010d<\/em>asovi<\/em>ostavili<\/em>su<\/em>dosta<\/em>i<\/em>svijetlih<\/em>tragova<\/em>\u00a0 <\/em>u<\/em>\u00a0 <\/em>pro<\/em>\u0161<\/em>losti<\/em>Bo<\/em>\u0161<\/em>njaka<\/em>.<\/em>Ti<\/em>svijetli<\/em> \u010d<\/em>asovi<\/em>,<\/em>to<\/em>su<\/em>njihove<\/em>kulturne<\/em>tekovine<\/em>koje<\/em>nose<\/em>jedan<\/em>naro<\/em>\u010d<\/em>iti<\/em>ton<\/em>u<\/em>sebi<\/em>i<\/em>koje<\/em>danas<\/em> \u2013<\/em>karici<\/em>kulturnih<\/em>tekovina<\/em>na<\/em>\u0161<\/em>eg<\/em>naroda<\/em>daju<\/em>jednu<\/em>posebnu<\/em>\u00a0 <\/em>nijansu<\/em>. <\/em>Ta<\/em>nijansa<\/em>,\u00a0<\/em>iako<\/em>\u00a0 <\/em>u<\/em>su<\/em>\u0161<\/em>tini<\/em>sli<\/em>\u010d<\/em>na<\/em>ostalim<\/em>, <\/em>pokazuje<\/em>jednu<\/em>vidnu<\/em>disonancu<\/em>u<\/em>svojoj<\/em>sredini<\/em>,<\/em>ali<\/em>zato<\/em>ne<\/em>i<\/em>disharmoniju<\/em>. <\/em>Ta<\/em>nijansa<\/em>vu<\/em>\u010d<\/em>e<\/em>svoj<\/em>korijen<\/em>iz<\/em>duboke<\/em>pro<\/em>\u0161<\/em>losti<\/em>,<\/em>mijenjaju<\/em>\u0107<\/em>i<\/em>vremenom<\/em>snagu<\/em>svog<\/em>naglaska<\/em>, <\/em>ali<\/em>ostaju<\/em>\u0107<\/em>i<\/em>uvijek<\/em>jasna<\/em>i<\/em>postojana<\/em>.\u201d<\/em><\/p>\nS druge strane, bit \u0107e vidan i utjecaj orijentalnih knji\u017eevnosti (arapske i\u00a0 persijske, ne\u0161to manje \u00a0turske) na bo\u0161nja\u010dku. One \u0107e utjecati na nju u idejnom, tematskom, te u\u00a0 pogledu formi. U bo\u0161nja\u010dku \u0107e knji\u017eevnost, posebno u onu pisanu na orijentalnim jezicima, ali i u alhamijado i u noviju knji\u017eevnost, prodrijeti pjesni\u010dke forme prisutne u orijentalnim knji\u017eevnostima (tarih, rubaija, gazel, fahrijja- ponosna pjesma, \u010desto spjevana kao pohvala vlastitom narodu\u2026).<\/p>\n
\u00a0<\/strong>Osmanski period<\/strong><\/p>\nKada se govori o knji\u017eevnom stvaranju Bo\u0161njaka u osmanskom periodu govori se o postojanju njegovih \u010detiriju tokova: toku usmene knji\u017eevnosti, toku knji\u017eevnosti na orijentalnim jezicima, toku alhamijado knji\u017eevnosti i toku epistolarne knji\u017eevnosti,\u00a0 tj. o kraji\u0161kim pismima.<\/p>\n
Bitno je napomenuti da su knji\u017eevnici ovog perioda, pored pa\u0161a i upravnih velikodostojnika, ponajvi\u0161e iz reda uleme. U knji\u017eevnosti ovog perioda osje\u0107a se sna\u017eno prisustvo islama kao sistema \u017eivota, osje\u0107a se jedinstvo, uvjetno kazano, vjerske i svjetovne strane \u017eivota. Islam nije samo religija, islam je \u017eivot. Islam, njegovi propisi, njegove vrijednosti su neodvojive od svakodnevnog \u017eivota. Tako, npr, narodne pri\u010de i\u00a0 poslovice, \u010desto izmije\u0161ane sa onim iz tradicija drugih muslimanskih zemalja, u sebi nose pouke izrasle iz u\u010denja islama, kao one pri\u010de o titizu i d\u017eometu, o \u010dovjeku koji je poku\u0161ao pobje\u0107i od smrti, mnoge dosjetke o Nasruddinu-hod\u017ei isl.<\/p>\n
U mnogim, pak, narodnim pjesmama, bilo da su juna\u010dke ili romance, spominje se namaz koji obavljaju sudionici u pjesmi, selam koji jedni drugim nazivaju isl. Na juna\u010dke narodne pjesme utjecala je tzv. d\u017eihad-knji\u017eevnost u kojoj se, uz pozivanje na vjerske izvore, pou\u010dno i moraliziraju\u0107i govori o potrebi borbe za samoodr\u017eanje i o du\u017enostima pojedinca i dru\u0161tva. U istim se pjesmama pojavljuje juna\u0161tvo kao ideal, borac kao vitez, kao za\u0161titnik slabih, nejakih, kao onaj \u010diji spomen budi strah u grudima neprijatelja.<\/p>\n
U kraji\u0161kim epskim juna\u010dkim pjesmama posebno je nagla\u0161ena uloga \u017eene kao majke, kao one koja ulijeva snagu i odva\u017enost. Ona je glavni prenosilac tradicije i vjere; ona odgaja svoje sinove kao junake i sama je, na neki na\u010din, junak.<\/p>\n
U\u00a0 drugim\u00a0 pjesmama\u00a0 (sevdalinci, baladi, romanci)\u00a0 kritikovat\u00a0 \u0107e\u00a0\u00a0 se\u00a0\u00a0 npr.\u00a0\u00a0 oholost,\u00a0 nepravda spram drugih, a\u00a0 najpoznatija bo\u0161nja\u010dka\u00a0 balada,\u00a0Hasanaginica<\/em>,\u00a0 jednim,\u00a0 prelijepim stihom kazat \u0107e mnogo o vrlini i \u010dednosti \u017eene muslimanke:<\/p>\n\u201cA ljubovca od stida ne mogla\u201d<\/em>.<\/p>\nKnji\u017eevnost na orijentalnim jezicima, u prozi i poeziji, njeni te\u0161ki zahtjevi forme, njena\u00a0 posebna tematika, bila je uglavnom svedena na naju\u017ei krug sufija i\u00a0 poznavalaca njihove poezije. Proiza\u0161la iz sufijskih panteisti\u010dkih sekti, ona se koristi simbolima, islamski gledano, te\u0161ko prihvatljivim. Jeziku koji pjeva o vinu, hedonizmu, dat je simboli\u010dno-alegorijski smisao. Tako, npr, vino simbolizira spoznaju Uzvi\u0161enog, pijanica -\u201czaljubljenika\u201d u Gospodara, a Allah, d\u017e.\u0161., poredi\u00a0 se sa voljenom (Allahu\u00a0 pripada najvi\u0161i primjer). Zbog ovakvih pjevanja i zbog u\u010denja koje je bilo izvan biti islama, pjesnici\u00a0 ove poezije \u010desto su\u00a0 smatrani hereticima i dolazili u sukob sa svojom sredinom.<\/p>\n
Na orijentalnim jezicima pisali su i drugi, \u010desto u hilafetu zna\u010dajni Bo\u0161njaci. Neki od njih \u0107e biti vrsni epigrafi\u010dari (kao Mejlija), mnogi \u0107e napisati zna\u010dajna djela iz oblasti islamskih znanosti, a neki, slijede\u0107i islamski stav o otklanjanju zla, bit \u0107e i ubijeni zbog svojih kritika. Tako, npr., Bo\u0161njak Mehmed Musi\u0107 Alamek (16. stolje\u0107e) ostavit \u0107e za sobom svjedo\u010denje o udaljavanju od islama u Turskoj, i kona\u010dno nastradat \u0107e zbog svojih kriti\u010dkih analiza i stava da nema autoriteta \u010dija rije\u010d, osim rije\u010di Allaha, d\u017e.\u0161., i Njegova Poslanika, s.a.v.s., nije podlo\u017ena kritici.<\/p>\n
Za razliku od one na orijentalnim jezicima, alhamijado knji\u017eevnost, pisana na\u0161im jezikom, a arapskim pismom, je bila mnogo zastupljenija i ra\u0161irenija u narodu.U alhamijado poeziji i prozi nalazimo mnogo elemenata islama: mnoge su pjesme veli\u010danje Savr\u0161enog, mnoge su pjesme dove upu\u0107ene Njemu; mnoge su pjesme didakti\u010dko-pou\u010dne: nasihati, savjeti.<\/p>\n
Kaside, kao pjesme s te\u017enjom odgoja, \u017eivotnog i moralnog oblikovanja, naj\u010de\u0161\u0107e su upu\u0107ene omladini. One imaju za cilj upu\u0107ivanje omladine na pravi put (\u201c\u010dujte\u00a0 dico\u00a0 svikoli \/ idite\u00a0 pravim\u00a0 putem\u201d); <\/em>\u00a0propagiraju poslu\u0161nost roditeljima i starijim, pobo\u017enost i moralne kvalitete; podsti\u010du na u\u010denje i znanje (\u201cHajde sinak ti u\u010di\u201d),<\/em> pozivajuna\u00a0 u\u010denje zanata umjesto besposlice i zabavljanja, prekoravaju neke navike (\u201costav<\/em>\u2019<\/em>te se\u00a0 tutuma\u201d<\/em>– duhana,).<\/em> Ovakve kaside imaju toplinu savjeta i upu\u0107ivanja. Neke su kaside upu\u0107ene \u017eenama: kritikuju lo\u0161u \u0107ud, podsje\u0107aju ih na du\u017enosti prema porodici, podsje\u0107aju na namaz itd. Izvjesne su kaside zov na post, na namaz (\u201cPo\u0107utite mu\u2019mini \/ vi dobri muslimi \/ ter hodite na namaz\u201d<\/em>), zov upu\u0107en onim koji ga izbjegavaju: kova\u010dima, kahved\u017eijama, duhand\u017eijama\u2026 Hevaija svojom pjesmom poziva nemuslimane u islam (\u201chodite nami vi na viru\u201d<\/em>). Kona\u010dno, prema islamskom stanovi\u0161tu o otklanjanju zla, neki se pjesnici, kao Abdulvehab Ilhamija \u017dep\u010dak, nisu ustru\u010davali kritikovati postupke vlasti, pa i po cijenu vlastitog \u017eivota.<\/p>\n\u201cVlah sablju pripasa,\/\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 zemlju tursku opasa,\/\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/em><\/p>\nTur\u010din nejma amela,\/ Krivda pravdu zamela\u201d\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/em><\/p>\nKraji\u0161ni\u010dka pisma, kao dokumenti prepiske Bo\u0161njaka-kraji\u0161nika sa susjedima nemuslimanima, za ovu tematiku ne pru\u017ea mnogo gra\u0111e. Ono \u0161to mo\u017ee biti interesantno je to \u0161to se Bo\u0161njaci, kao na jamac, pozivaju na \u201c\u010dasnu viru Muhammedovu\u201d\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/em>.<\/p>\nAustrougarski period<\/strong><\/p>\n1878., godina austrougarskog ulaska u Bosnu i Hercegovinu,dovela je do pometnje me\u0111u Bo\u0161njacima i za kratko vrijeme izazvala je potpuni prekid \u017eivahne kulturne aktivnosti koja se po\u010dela javljati u listovima na bosanskom jeziku \u0161tampanim bosan\u010dicom.<\/p>\n
Te\u017eak psihi\u010dki i dru\u0161tveno-politi\u010dki polo\u017eaj Bo\u0161njaka, promjena koja je iznenadno i \u0161okantno djelovala na sve slojeve dru\u0161tva dovela je do zatvaranja bo\u0161nja\u010dkog dru\u0161tva za sve vanjske utjecaje i za sve \u0161to je novo. Tako \u0107e Bo\u0161njaci u ovom periodu pro\u0107i kroz nekoliko faza: tzv. gluho doba (\u010detverogodi\u0161nje obustavljanje svih kulturnih aktivnosti, zatvaranje u sebe, ogor\u010denje, odbijanje novonastale situacije, po\u010detak iseljavanja u Tursku) pred \u010diji kraj se pojavljuju poku\u0161aji kulturnog djelovanja, ali sa sna\u017enim osje\u0107ajem nostalgije prema Turskoj (otud \u0161tampanje listova na turskom jeziku kao Vatan<\/em>);\u00a0 period bosanstva, donekle kao rezultat austrijskih nastojanja odvajanja Bosne od Turske (Kalajev re\u017eim; odvojenost vjerske uprave, \u0161kolstvo, listovi Bo\u0161njak<\/em>, Sarajevski cvjetnik<\/em> i dr.); poku\u0161aj naciona- liziranja Bo\u0161njaka od strane Srba i Hrvata (okupljanja oko srpskih i hrvatskih \u010dasopisa), \u010desto posljedica poteza okupatorske vlasti koja, da bi \u201ccivilizirala\u201d muslimane, dovodi u\u010ditelje i slu\u017ebenike iz Hrvatske, te period preporodne djelatnosti. Naime, rano dolazi do raspadanja prohrvatske orijentacije i nekada\u0161nji njeni pripadnici pokre\u0107u zna\u010dajne listove poput Behara<\/em>,Gajreta<\/em> i sl.<\/p>\nU knji\u017eevnosti ovog perioda, perioda preporoda, posebno je prisutna ideja bosanstva, te\u017enja razlu\u010divanja od Osmanlija, \u0161to je donekle i razumljivo, s obzirom na ogor\u010denje Bo\u0161njaka izazvanog ulaskom austrijske vojske, ra\u0161irenost ideje o izdaji i prodaji Bosne od strane Turske, dok je, na drugoj strani, uveliko prisutna ideja bratstva sa susjedima nemuslimanima (\u010dija \u0107e opravdanost ili neopravdanost uskoro biti otkrivena). Ova, tzv. austrijska tema, bit \u0107e \u010desto kori\u0161tena u bosanskohercegova\u010dkoj knji\u017eevnosti i nakon austrougarskog perioda: pitanje nasilnog kr\u0161\u0107anskog ula\u017eenja u tkivo kulture sazdane na islamu, raspadanje Osmanskog carstva, pitanje opravdanosti ili neopravdanosti otpora ulasku austrijske vojske u BiH, pitanje: prihvatiti ili odbiti zapadni pogled na svijet koji ulazi u BiH? Takvo vi\u0111enje svijeta u neke krugove dru\u0161tva ulazi i prije dolaska Austro-Ugarske, i to preko turskih \u201cmodernista\u201d odu\u0161evljenih europskom kulturom (o \u010demu pi\u0161e A.H. Bjelevac u Minki<\/em> i Meliki<\/em>).<\/p>\nZa razliku od pisaca osmanskog perioda, pisci iz vremena knji\u017eevno-kulturnog preporoda su, bez izuzetka, iz krugova svjetovne, lai\u010dke inteligencije. Nekolicina njih su budili volju za napretkom vlastitom narodu, nudili dohvatljiva sredstva borbe za samoodr\u017eanje: obrazovanje u zapadnom duhu, ali uz puno o\u010duvanje vlastitog identiteta. Ove \u0107e pisce, izme\u0111u ostalog, karakterizirati\u00a0 posredni\u010dka i povezuju\u0107a knji\u017eevna aktivnost izme\u0111u Istoka i Zapada. Pored postoje\u0107ih \u017eanrova i tematike, pojavit \u0107e se i elementi iz knji\u017eevnosti europskih krugova.<\/p>\n
\u0160to se ti\u010de poetike ovog perioda, bavit \u0107e se razli\u010ditim temama. Mnogi \u0107e pjesnici prevoditi djela orijentalnih pjesnika i pisati pod njihovim utjecajem. Tako \u0107e pjesnik i preporoditelj Safvet-beg Ba\u0161agi\u0107, po\u010dev\u0161i sa hedonisti\u010dkom poezijom, preko rodoljubivih, do\u0107i u okrilje misti\u010dnih pjesama kakve su pjevali pjesnici na orijentalnim jezicima.<\/p>\n
Musa \u0106azim \u0106ati\u0107, svakako jedan od najzna\u010dajnijih bo\u0161nja\u010dkih pjesnika, mada uglavnom pjeva o \u017eeni, vlastitom te\u0161kom polo\u017eaju, ipak \u0107e u nekoliko svojih pjesama inkorporirat islamske motive. Napisat \u0107e pjesmu pohvalnicu Merjem, k\u0107eri Imranovoj, pohvalnicu Fatimi ez-Zehri, te odu Allahovoj objavi -Kur\u2019anu:<\/p>\n
\u201cO vje\u010dno slovo, Bog je tebe rek\u2019o<\/em><\/p>\n\u00a0Da bude\u0161 lu\u010da vasionog svijeta\u201d<\/em>.<\/p>\nPjesmu Kurban-bajramski kandilj <\/em>postavlja kao svojevrstan razgovor pjesnika i \u017eivotinje koja treba biti \u017ertvovana svome Stvoritelju. Pjesnik se pita o njegovim osje\u0107ajima koji mu o\u010di rose suzama, pa ka\u017ee:<\/p>\n\u201cCrveni jezik nijemo mu zbori :\u00a0\u00a0<\/em><\/p>\n\u00a0-Pjesni\u010de, i u mom srcu no\u0107as gori<\/em><\/p>\n\u017eivotvorna ljubav Vje\u010ditoga Boga!<\/em><\/p>\n\u00a0I ja \u017ertvu Njemu svojom krvlju palim<\/em><\/p>\n\u00a0I ja Mu dobrotu munad\u017eatom hvalim,<\/em><\/p>\n\u00a0Osvjetljuju\u0107 tminu suzom bola svoga\u2026\u201d.<\/em><\/p>\n\u00a0<\/em>Kona\u010dno, kao rezultat njegova stalnog hoda od bohemizma do pokajanja, molbe za milost, tu je i njegova prekrasna i, doima se, iskrena pjesma Teubei-nesuh:<\/em><\/p>\n\u00a0\u201cJa sada bje\u017eim pod okrilje Tvoje<\/em><\/p>\n\u00a0I Tvoga Kur\u2019ana, Tvoje vje\u010dne rije\u010di,<\/em><\/p>\n\u00a0Gospode, grijehe odrije\u0161i moje\/<\/em><\/p>\n\u00a0I bolesnu mi du\u0161u izlije\u010di-<\/em><\/p>\nTa ja se sklanjam pod okrilje Tvoje\u201d .<\/em><\/p>\nPjesnik Osman \u0110iki\u0107, ina\u010de pjesnik i kulturni djelatnik srpske orijentacije, \u0107e tako, izme\u0111u ostalih, napisati poznatu ilahiju kojom slavi veli\u010dinu Boga: \u201cVelik Ti si Bo\u017ee Silni\u2026\u201d, <\/em>poznatu na\u0161em podneblju kao jedna od, moglo bi se re\u0107i, antolo\u0161kih izvo\u0111enih ilahija.<\/p>\n\u0160to se ti\u010de proznih ostvarenja, ona su uglavnom didakti\u010dkih namjera, uperena protiv u\u010dmalosti i ljenosti muslimanske sredine, koja, dakako, nije uop\u0107e povezana sa islamom, a koju su mu \u010desto pripisivali.<\/p>\n
Ahmed Hifzi Bjelevac, autor prvog bo\u0161nja\u010dkog romana i jedan od zapadno orijentiranih pisaca, u svojim djelima ocrtava profil tragedije pojedinca i dru\u0161tva koja dolazi u periodu nakon okupacije. Njegova su djela slika \u017eivota pojedinaca, slika \u017eivota potpunog napu\u0161tanja islama kao sistema \u017eivljenja, slika \u017eivota u kojemu se sukobljavaju dva potpuno opre\u010dna stava prema svijetu: isto\u010dni i zapadni. To je \u017eivot u kojem islam postaje samo blijeda slika tradicije, nedovoljno jake da ima ikakva utjecaja na djelo. \u017divot njegovih junaka djeluje kao drvo \u010diju je sr\u017e izjela crvoto\u010dina; drvo koje i najmanji lahor mo\u017ee da skr\u0161i. Ali i pored svega, oni osje\u0107aju tanahne spone s islamom. Tako u romanu Pod drugim suncem<\/em>Muris-bey, njegov junak, osje\u0107a strah zbog odgovornosti pred Stvoriteljem na Sudnjem danu, dodu\u0161e ne zbog svojih razvratnih djela, ve\u0107 zbog nepravde u\u010dinjene dvjema \u017eenama u svom \u017eivotu, a u jednom drugom djelu glavni lik, Hamid-beg, na sebi osje\u0107a tanke konce ahlaka izraslog iz vjere njegovih predaka, ali su oni isuvi\u0161e slabi da ga obuzdaju, a isku\u0161enje isuvi\u0161e jako da mu se odupre. To su jasne slike bolesna \u017eivota koji djeluje kao nekakva vje\u0161ta\u010dka izraslina puna varki, la\u017ei, razo\u010darenja. Zar iko mo\u017ee biti ravnodu\u0161an nad sudbinom nesretne Minke?<\/p>\nEdhem Mulabdi\u0107, jo\u0161 jedan prosvjetitelj, tako\u0111er \u0107e pisati didakti\u010dna djela, ne\u0161to poput smjernica u nastalim situacijama. Njegova su djela zorne slike haosa i nesre\u0111enosti Bo\u0161njaka u tom periodu u kojima u prvi plan dolaze pojedinci: tipi\u010dni predstavnici svojih istomi\u0161ljenika. Njegove \u0107e pripovijetke biti protkane nitima islama, ali ono \u0161to je posebno interesantno je njegov roman Zaleno busenje<\/em>, tim prije zbog njegove sli\u010dnosti sa onim \u0161to su Bo\u0161njaci do\u017eivjeli i do\u017eivljavaju u ovo vrijeme u kojem mi \u017eivimo.<\/p>\nIzme\u0111u ostalog, Mulabdi\u0107 svojim djelom kritikuje razuzdanost, ljenost omladine koja kao da od \u017eivota nema ni\u0161ta drugo osim plandovanja i mejhane. Ahmet, nesumnjivo pozitivan lik, rekli bismo da ima islamskog ahlaka. Za njega ka\u017ee: \u201cAli on nije ni nalik na dana\u0161nju mla\u0111ariju. On hodao po mahalama, al\u2019\u00a0 vazda skroman i stidan kao djevojka; nikad rije\u010di, nikad one razuzdanosti kao u druge mom\u010dadi.\u201d<\/em><\/p>\nS\u00e2m roman iscrtava postupke muslimanske sredine u toku i poslije okupacije i jo\u0161 jednom razmatra pitanje opravdanosti ili neopravdanosti otpora ulasku tu\u0111ina u zemlju. \u017dalosni su prizori kr\u0161nih momaka skrivenih iza prozorskih kapaka sa pu\u0161kom u ruci koji brane svoj toprak- na svom topraku-, ili slike razuzdanih grupa koji u sveop\u0107em haosu vrebaju na imovinu svojih susjeda- obuzeti dunjalukom.<\/p>\n
I jo\u0161 se jednom postavlja pitanje opravdanosti otpora tu\u0111inskoj vojsci. S tim u vezi, posebno su interesantna razmi\u0161ljanja Ahmetova u momentima vlastitog kolebanja. Kada ga brat, majka, zovu da odustane, on im odgovara: \u201cNismo se zajedno izrodili<\/em>, pa<\/em> ne\u0107emo ni pomrijet. Meni je pre\u010de i\u0107i s ovom bra\u0107om za din na\u0161.\u201d <\/em>Pored osje\u0107aja stida zbog eventualnog dezertiranja, on misli o bijegu od sebe tjera i razmi\u0161ljanjem: \u201cTa svaki je tur\u010din du\u017ean ustat proti du\u0161manu\u2026ta koliko je puta \u010duo od \u010destitog svog hod\u017ee, kog dodu\u0161e nije bilo u boju, ali\u2026 za din i dom svoj ginut, to je du\u017ean svaki tur\u010din\u2026\u201d<\/em><\/p>\nBo\u0161nja\u010dka je knji\u017eevnost ovog perioda dala niz drugih imena i za njh se vezuje niz knji\u017eevnih ostvarenja. Ona su dio na\u0161e tradicije. Mnoga su minorne knji\u017eevne vrijednosti, ali su, kao kulturna ostav\u0161tina, jedan od pisanih svjedoka uspona i padova Bo\u0161njaka u tim te\u0161kim vremenima. Ona su poku\u0161aj borbe za egzistencijalni opstanak, poku\u0161aj zaustavljanja iseljavanja iz Bosne i potpunog potiskivanja iz dru\u0161tvenih aktivnosti i zatvaranja u imaginarni svijet u kojem se ni\u0161ta nije izmijenilo. Slika su pravog stanja ili pak odraz pi\u0161\u010devog svijeta i ideja, imakolikobilaprisutnalutanjaitraganjezaizlazomizte\u0161kesituacijetamogdjeizlazanikadanema, ipakjeudjelimaprisutanosje\u0107ajpripadnostiislamukaoizvoru, kaouto\u010di\u0161tu, kaokorijenuitraguvlastitaidentiteta. Kona\u010dno \u0107etacrta, tatanahnanitdatikarakteriu\u010dinitiknji\u017eevnostBo\u0161njakaposebnomiute\u0161kojfazinjihovapostojanja: fazikomunizmaiideolo\u0161kogateizma.<\/p>\n
<\/p>\n
Literatura:<\/strong><\/p>\n1) \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Alija Isakovi\u0107: Behar<\/em>, Beograd, 1990.<\/p>\n2) \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Muhsin Rizvi\u0107: Panorama bo\u0161nja\u010dke knji\u017eevnosti,<\/em> Ljubljana, 1994.<\/p>\n3) \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Muhsin Rizvi\u0107: Bo\u0161nja\u010dka knji\u017eevnost u doba preporoda<\/em>, Sarajevo, 1990.<\/p>\n4) \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Abdurahman Nametak: Hrestomatija bosanske alhamijado knji\u017eevnosti<\/em>, Sarajevo, 1981.<\/p>\n5) \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Ismail Bali\u0107: Kultura Bo\u0161njaka<\/em>, Zagreb, 1994.<\/p>\nPi\u0161e: Nizama Imamovi\u0107 \/ Saff, br. 30.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nizama Imamovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":123835,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10196],"tags":[],"class_list":{"0":"post-123834","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-pera-nasih-autora"},"yoast_head":"\n
Islam u bo\u0161nja\u010dkoj knji\u017eevnosti<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Islam u bo\u0161nja\u010dkoj knji\u017eevnosti\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Nizama Imamovi\u0107\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2015-03-02T12:33:41+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Bulgarian_Muslims_from_Rhodopes_1932.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"600\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"295\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"14 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Islam u bo\u0161nja\u010dkoj knji\u017eevnosti\",\"datePublished\":\"2015-03-02T12:33:41+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/\"},\"wordCount\":2898,\"commentCount\":4,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Bulgarian_Muslims_from_Rhodopes_1932.jpg\",\"articleSection\":[\"Iz pera na\u0161ih autora\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/\",\"name\":\"Islam u bo\u0161nja\u010dkoj knji\u017eevnosti\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Bulgarian_Muslims_from_Rhodopes_1932.jpg\",\"datePublished\":\"2015-03-02T12:33:41+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Bulgarian_Muslims_from_Rhodopes_1932.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Bulgarian_Muslims_from_Rhodopes_1932.jpg\",\"width\":600,\"height\":295},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Islam u bo\u0161nja\u010dkoj knji\u017eevnosti\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Islam u bo\u0161nja\u010dkoj knji\u017eevnosti","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Islam u bo\u0161nja\u010dkoj knji\u017eevnosti","og_description":"Nizama Imamovi\u0107","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2015-03-02T12:33:41+00:00","og_image":[{"width":600,"height":295,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Bulgarian_Muslims_from_Rhodopes_1932.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"14 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Islam u bo\u0161nja\u010dkoj knji\u017eevnosti","datePublished":"2015-03-02T12:33:41+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/"},"wordCount":2898,"commentCount":4,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Bulgarian_Muslims_from_Rhodopes_1932.jpg","articleSection":["Iz pera na\u0161ih autora"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/","name":"Islam u bo\u0161nja\u010dkoj knji\u017eevnosti","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Bulgarian_Muslims_from_Rhodopes_1932.jpg","datePublished":"2015-03-02T12:33:41+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Bulgarian_Muslims_from_Rhodopes_1932.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Bulgarian_Muslims_from_Rhodopes_1932.jpg","width":600,"height":295},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/islam-u-bosnjackoj-knjizevnosti\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Islam u bo\u0161nja\u010dkoj knji\u017eevnosti"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/123834"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=123834"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/123834\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/123835"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=123834"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=123834"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=123834"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}