![\"\"](\"http:\/\/revijasandzak.com\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/alen-durak-300x300.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Kako se srbijansko dru\u0161tvo \u017eeli ogrnuti velom demokratije I prava \u010dovjeka a preko slobode govora I izra\u017eavanja, bez posebnih poslijedica po onoga koji izgovara, tako se I nama Bo\u0161njacima da u pravu da slobodno ka\u017eemo I izrazimo svoje mi\u0161ljenje, nalazi prilika da svijet oko nas ponovo podsjetimo na sistemski egzodus u zadnjoj deceniji dvadesetog stolje\u0107a, ali I na neke druge doga\u0111aje prije zadnje decenije XX stolje\u0107a. Naredni redovi dat \u0107e samo kratak podsjetnik na zna\u010dajne doga\u0111aje u pro\u0161losti ali I na aktuelne doga\u0111aje u sada\u0161njosti, komparacija I zaklju\u010dak ostaju na volju \u010ditaoca. U \u010dast Revije Sand\u017eak koja je svoje prvo izdanje do\u017eivljela u Prijepolju daleke 1932. Godine obaveza nam je kao autorima ali I \u010ditaocima da se odgovorno pona\u0161amo prema vi\u0161e od 80 godina staroj tradiciji pisanja I da svijetu ponudimo objektivne I stvarne \u010dinjenice.<\/p>\n
Izdanje ovog februarskog broja Revije Sandzak ostavit \u0107e iza sebe zna\u010dajne historijske datume koji su se desili u mjesecu februaru, neke od njih napominjem \u010disto podsje\u0107anja radi, da bi \u010ditalac imao priliku da se podsjeti.<\/p>\n
Daleke 1919. Godine u februaru mjesecu je osnovana politi\u010dka partija JMO= Jugoslovenska muslimanska organizacija (Jugoslovenska muslimanska organizacija nastaje ujedinjenjem bosnjackih lokalnih politickih organizacija u februaru 1919. godine. Imala je i svoj politicko-informativni list \u2013 Vrijeme. Prvi predsjednik JMO bio je tuzlanski muftija hadzi hafiz Ibrahim Maglajlic, a JMO je na izborima za Ustavotvornu skupstinu Kraljevine SHS raspisanim novembra 1920. u BiH osvojila najveci broj glasova i 24 mandata. Istaknuti \u010dlan I prvi predstvanik tada\u0161njih Bo\u0161njaka muslimana u vladi SHS bio je Mehmed Spaho)<\/p>\n
februara ove godine se navr\u0161ava 22. Godine od otmice Bo\u0161njaka iz voza u stanici \u0160trpci. Paravojne jedinice pod komandom Milana Luki\u0107a izveli su tada iz voza \u201cLov\u0107en 671\u201d koji je saobra\u0107ao na realciji Beograd \u2013 Bar , 18 Bo\u0161njaka I jednog Hrvata. Odveli su ih I pogubili, kosti osim njih trojice (Halil Zup\u010devi\u0107, Rasim \u0106ori\u0107 I Jusuf Rastider) ni dan danas nisu prona\u0111ene. Prije nekoliko mjeseci desilo se hap\u0161enje ostalih osoba uklju\u010denih u ovaj zlo\u010din, deset u Bosni I Hercegovini a pet u Srbiji, nakon dvadeset I jedne godine od zlo\u010dina. Devet dana pred otmicu u \u0160trpcima desilo se granatiranje sela Kukurovi\u0107i( selo na granici Srbije I Bosnee I Hercegovine) nadomak Priboja ( 18. Februar 1993. I 11 april 1993.) kada je od strane Uzi\u010dkog korpusa (kojeg su izme\u0111u ostalog \u010dinili stanovnici U\u017eica I Nove Varo\u0161i) granatirano selo Kukurovi\u0107i ( naseljeno najve\u0107im djelom Bo\u0161njacima muslimanima) I tom prilikom ubijene tri osobe (Uzeir Bulutovi\u0107a, Mu\u0161an Husovi\u0107 i Fatima Sara\u010d) a vi\u0161e stambenih objekata poru\u0161eno do temelja ( 11 aprila 1993. Godine je akcija paljenja stambenih I pomocnih objekata dovedena do kraja) Fond za humanitarno pravo je pokrenuo postpak pred sudom u U\u017eicu zbog pomenutog zlo\u010dina I taj postupak je proslije\u0111en Tu\u017eila\u0161tvu za ratne zlo\u010dine. Nepunih deset godina ( u organizaciji BKZ, Islamske zajednice, dru\u0161tva \u201cIkre\u201d) se u Prijepolj na ovaj dan 27. Februara odr\u017eava mimohod \u0161utnje za nevino nastradale u \u0160trpcima I time se \u017eeli poslati poruka ostatku svjeta da je potrebno \u017eivjeti sa razlikama a ne ih uni\u0161tavati, da je svetost \u017eivota nepovrediva I da je nema pravo niko amnestirati, da niti jedna religija I vjerozakon nemaju pravo osporiti \u017eivot drugog I druga\u010dijeg I to pravdati voljom Bo\u017eijom. Sve navedeno se permanetno de\u0161ava u stvarnosti, tu oko nas I mi smo svjedoci toga. Te\u017enja za slobodom se de\u0161ava u stanju okupacije I \u017eelje za kontrolom.<\/p>\n
Spomenik otetim u \u0160trpcima koji se nalazi u Prijepolju, pored \u0160arampovskog mosta, nema imena svih otetih ve\u0107 samo imena osoba koje su iz Prijepolja, njih osam dok ostali \u201cvoljom I odlukom\u201d lokalnih politi\u010dara nisu zaslu\u017eili ime na spomeniku. Bez postojanja ropstva I diskirminacije, ne bi znali \u0161ta je sloboda niti \u0161ta su njeni pokazatelji I odrednice. Sloboda se razli\u010dito razumjeva I shodno razumjevanju se I interpretira. Sloboda je utkana u identiet \u010dovjeka pojedina\u010dni I kolektivni. Sloboda se manifestuje kao nagon \u010dovjeka da nesmetano \u017eivi I radi, razvija se I usavr\u0161ava, slobodno kre\u0107e I slobodno \u017eivi. Me\u0111utim, desilo se da je u poreme\u0107aju shvatanja slobode do\u0161lo do suprotnosti u razumjvenjau slobode u praksi, pa je \u010dovjek drugom \u010dovjeku ograni\u010dio slobodu govora, kretanja, usavr\u0161avanja, slobodu I pravo na \u017eivot. Ovakvo stanje se u zavisnosti od intenziteta mo\u017ee nazvati diktaturom a nekada I vojnom agresijom. Sloboda ima svoje norme I pravila koje je odre\u0111uju I ure\u0111uju I ona ne mo\u017ee biti nedodirljiva. Kre\u0161enje istih se naziva diskriminacijom I ona je zakonom ka\u017enjiva. Zato je obaveza svakog \u010dovjeka koji nije u ropstvu i kontroli da razvija slobodu sebe i drugog \u010dovjeka, da gradi i \u010duva ustanove koje unapre\u0111uju slobodu i njene odrednice, u suprotnom bit \u0107e prinu\u0111en da brani svoj \u017eivot, svoju egzistenciju, svoju ku\u0107u, svoju domovinu.<\/p>\n
Nije \u010dudo \u0161to se ljudi protive spomenicima nedu\u017eno nastradalih, jer spomenik nevinima je opomena \u017eivima, da je nasilje i nepravda mogu\u0107a a pravda i istina spora i rijetko dosti\u017ena.<\/p>\n
Pi\u0161e: Alen Durakovi\u0107<\/p>\n
Revija Sand\u017eak<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Alen Durakovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":123670,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10196],"tags":[],"class_list":{"0":"post-123667","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-pera-nasih-autora"},"yoast_head":"\n