![\"\"](\"http:\/\/www.sandzacke.rs\/wp-content\/uploads\/2014\/09\/Muhamed-Abdagic-2-620x400.jpg\")
\u0160ta treba da radi nacija koja je na putu drugima, sa istoka i sa zapada, te visi drugima kao komad obje\u0161ena mesa, kao krupan zalogaj koji je u stanju da podmiri mnoge obroke i gozbe neprijatelja.<\/p>\n\u0160ta treba da radi nacija koja je na putu drugima, sa istoka i sa zapada, te visi drugima kao komad obje\u0161ena mesa, kao krupan zalogaj koji je u stanju da podmiri mnoge obroke i gozbe neprijatelja.<\/p>\n
\u0160ta treba da radi njeno vo\u0111stvo dok je jo\u0161 sloboda nedirnuta da bi je sa\u010duvalo, da li da pusti da stvari teku kako teku, oko vo\u0111enja dr\u017eave i gra\u0111ana dr\u017eave, i da brigu o tome shvati kao lov, i izuzetan lov, za svoje boga\u0107enje i za ja\u010danje i stvaranje spostvene snage, a kad najzad jednom nai\u0111e i to, njena propast, da sve i krivicu za to svali na nekog drugog, na nekog koji je dockan stigao u boj, ili koji je jo\u0161 dok je na ve\u010deri uz koljeno smi\u0161ljao plan kako da sve proda i da sebe proda neprijatelju, jer je narod nepobjediv pa se bez toga nikad ne bi moglo desiti da poklekne i padne, ili je bolje na vrijeme zbiti svoje redove, a to zna\u010di zadovoljiti prava svakog gra\u0111anina, svakog stale\u017ea, svake vjere i svake nacije, ako ih ima vi\u0161e, a najprije jednakost i slobodu dati, slobodu za sve, iz koje jedino mo\u017ee da se rodi ona snaga koja je u stanju da stane na put neprijatelju i da odr\u017ei, a ne da \u010ditava zemlja ili mnogi dijelovi njeni jedva \u010dekaju njen raspad i da u njenom raspadu vide nadu za sebe i slobodu za sebe, suprotno dakle prvom rje\u0161enju koje zna\u010di poslije mene potop.<\/p>\n
\u0160ta da radi nacija koja je ve\u0107 pala u ropstvo, da li da poslu\u0161no sagne vrat i pla\u0107anjem danka, u znoju i krvi, jo\u0161 vi\u0161e oja\u010da njegovo gospodstvo po\u0161to znamo da se ustanci ne di\u017eu onda kad je najve\u0107i i najnepodno\u0161ljiviji zulum nego kad su prilike i kad mogu da se di\u017eu, po\u0161to znamo da to i ne mo\u017eemo ako nas je pobjednik zarobio i vezao za galije ili, radije od toga, natakao om\u010du na vrat i \u010deka samo povoda dobra pa da povu\u010de za u\u017ee, jer je unaprijed objavio na primjer da pristaje da \u017ertvuje pedeset hiljada svojih da bi uni\u0161tio pet miliona porobljenih, pa nam je tako ukinuo sve nade, zatvorio sve horizonte i radost slobode je i\u0161\u010dezla sa vidika na koji se uhvatio mrak, ili treba da ostane vjeran svom nacionalnom ponosu i toliko njegovanoj i \u010duvanoj svojoj nacionalnoj veli\u010dini, toliko uzdizanom svom slobodarstvu, toliko svom zaklinjanju vjernosti slobodi, i bolje je umrijeti na nogama nego \u017eivjeti na koljenima, da ostane svojim slavnim precima vjeran i svom nacionalnom karakteru, i da pozove sve na ustanak i bunu i tako ili izvojejuje slobodu i obezbijedi \u017eivot u \u010dasti i ljudskom ponosu, ili da jednim potezom prere\u017ee sebi grlo i nestane sa lice zemlje zauvijek, ali hrabro, \u010dasno, veli\u010danstveno.<\/p>\n
\u0160ta da radi \u010dovjek \u010dija je nacija pala u ropstvo i prinu\u0111ena je da slu\u017ei i kalu\u010di, da poma\u017ee \u017eitom, mesom, politikom, vojnikom i da mu \u010duva pruge, drumove, mostove, da bi on odr\u017eao svoje gospodstvo nad njegovom nacijom, da li da pristane uz svoju naciju ako je ona pristala na slu\u017eenje i ropstvo, da li da joj se odazove ako se ona odlu\u010dila na bunu, da li da on ustane ako je \u010dak i ona odlu\u010dila da robuje i da slu\u017ei kad je to protivno njegovom dru\u0161tvenom ili kakvom drugom vjerovanju i idealu, da li da ostane vjeran tome svom idealu i onda kad je nacija u sukobu s njim, da li da \u017ertvuje i sebe i naciju ako to njegov ideal tra\u017ei \u2013 pitanja su na\u0161eg vremena, da li da se u svemu upravlja prema svom interesu i svome dobrom ra\u010dunu, iznad svega i u svemu, i \u0161ta je pravi ra\u010dun, od toga \u0107e zavisiti budu\u0107nost svijeta na\u0161eg vremena.<\/p>\n
(ulomak iz romana Fenik I, Sarajevo 1971. godine)<\/em><\/p>\n Autor: Muhamed Abdagi\u0107<\/strong><\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Muhamed Abdagi\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":115575,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10196],"tags":[],"class_list":{"0":"post-115574","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-pera-nasih-autora"},"yoast_head":"\n