{"id":114923,"date":"2014-11-23T23:23:27","date_gmt":"2014-11-23T22:23:27","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=114923"},"modified":"2014-11-23T23:23:27","modified_gmt":"2014-11-23T22:23:27","slug":"zlocinci-u-sahovicima-90-godina-poslije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/zlocinci-u-sahovicima-90-godina-poslije\/","title":{"rendered":"Zlo\u010dinci u \u0160ahovi\u0107ima – 90 godina poslije"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/strong><\/p>\n

\u0160ta se de\u0161avalo u \u0160ahovi\u0107ima prije 90 godina?… \u0160ahovi\u0107i su dana\u0161nje Toma\u0161evo… U ovom kraju vi\u0161e ne \u017eive Muslimani… Kako je poginuo Bo\u0161ko Bo\u0161kovi\u0107?… Kako je njegova pogibija poslu\u017eila da se la\u017eno optu\u017ee Muslimani i da se krene u njihov pokolj?… Za\u0161to se o tome nije ni\u0161ta napisalo?… Da li je Milovan \u0110ilas jedini Crnogorac koji je govorio o ovom zlo\u010dinu?…<\/strong><\/p>\n

\n

Godine 2009., na 85 godi\u0161njicu jednog od navje\u0107ih zlo\u010dina koji su se desili u Crnoj Gori, Prof. Dr. \u0160erbo Rastoder <\/strong>se obratio \u0161iroj javnosti sa tekstom, u dnevnom listu Vijesti<\/strong>, \u00a0kojim je pod\u015betio na zlo\u010din koji se desio 9 i 10. Novembra 1924. godine. U tekstu se ka\u017ee:<\/p>\n

“<\/span>Mo\u017eete li zamisliti zemlju u kojoj u jednom danu bude pobijeno nekoliko stotina ljudi, a da za to ne samo da niko nije odgovarao, ve\u0107 nije ni sprovedena bilo kakva istraga? Mo\u017eete li zamisliti dru\u0161tvo koje o “najve\u0107oj mrlji crnogorske novije istorije” nikada javno nije progovorilo? Mo\u017eete li zamisliti potomke \u017ertava koji ni poslije 85 godina od doga\u0111aja \u0161apatom govore o istom? Mo\u017eete li zamisliti potomke d\u017eelata koji uz rijetke izuzetke, odbijaju da javno govore o doga\u0111aju o kojem znaju mnogo iz pri\u010da starijih? Mo\u017eete li zamisliti uop\u0161te potrebu autora da ovim tekstom podsjeti na jedan doga\u0111aj od prije 85 godina, kojeg se danas stide svi, bili potomci d\u017eelata ili \u017ertava? Jedan od paradoksa ovih prostora je i \u010dinjenica da kada je u pitanju su\u017eivot razli\u010ditih vjerskih i nacionalnih entiteta postoje dvije potpuno razli\u010dite pri\u010de. I, na\u017ealost, obje su ta\u010dne. Jedna je ona o su\u017eivotu, toleranciji, vje\u010dnoj upu\u0107enosti jednih na druge. Druga je atavisti\u010dka i govori o sukobljavanju, satiranju, potiranju, nasilju nad slabijima. Rekao sam, ne slu\u010dajno “na\u017ealost, obje su ta\u010dne” da bih pokazao njihovu me\u0111usobnu zavisnost i naglasio da pri\u010da o toleranciji i su\u017eivotu ima smisla samo ako se prethodno racionalizuju ove druge pri\u010de iz tamnih naslaga na\u0161e iskrivljene podsvijesti i predaju organizovanom sje\u0107anju kao nauk generacijama. U protivnom, na\u0161a atavisti\u010dka svijest se samo dodatno truje i zlo\u010dini \u0107e se ponavljati, o \u010demu tako ubjedljivo svjedo\u010di novija istorija. Jedna od takvih pri\u010da je ona o pokolju nad muslimanskim \u017eivljem u Vrane\u0161koj dolini prije ta\u010dno 85 godina. Da bi mogli dati bar djelimi\u010dne odgovore na pitanja sa po\u010detka ovoga teksta navodimo \u010dinjenice.<\/p>\n

Pokolj u \u0160ahovi\u0107ima je bio najve\u0107i zlo\u010din nad muslimanima u mirnodopskim uslovima u Kraljevini SHS. Doga\u0111aj se zbio izme\u0111u 9. i 10. novembra 1924. godine. Prethodno su 7. novembra 1924. crnogorski komiti ubili Bo\u0161ka Bo\u0161kovi\u0107a, na\u010delnika Kola\u0161inskog okruga. Za ubistvo Bo\u0161kovi\u0107a optu\u017een je la\u017eno muslimanski komita Jusuf Mehonji\u0107, koji se tada nije ni nalazio na tom podru\u010dju. Tokom sahrane Bo\u0161kovi\u0107a donijeta je odluka o \\\\\\”osveti\\\\\\”. No\u0107u izme\u0111u 9. i 10. novembra krenulo je oko 2.000 \\\\\\”osvetnika\\\\\\” na muslimanska sela u Pavinom Polju i \u0160ahovi\u0107ima, koja su, dva dana ranije, razoru\u017eale tada\u0161nje vlasti. Vlasti su bile pokupile taoce pod izgovorom da su im \u017eivoti ugro\u017eeni. Me\u0111utim, 28 talaca je ubijeno, a ostali su uspjeli da se otkupe. Dijete od 13 godina je spasio jedan Crnogorac, koji zbog ovog \u010dina umalo nije do\u017eivio sudbinu ubijenih. Prema podacima na\u010delnika Pljevaljskog okruga, ubijeno je oko 120 muslimana i zapaljeno oko 45 ku\u0107a, dok Milovan \u0110ilas navodi da je pobijeno preko 350 ljudi, izvr\u0161ena brojna silovanja, ku\u0107e su popaljene i oplja\u010dkane. Drugi izvori navode brojku od najmanje 500 ubijenih i zaklanih, dok reis-ul-ulema D\u017eemaludin \u010cau\u0161evi\u0107 navodi cifru od preko 1.000 djece, \u017eena i ljudi. Sli\u010dna sudbina je bila namijenjena i muslimanima Bijelog Polja, koji su navodno radi za\u0161tite trebalo da budu preba\u010deni preko \u0160ahovi\u0107a, ali ih je spasio jedan srpski oficir koji je otkrio zavjeru. Pokolj u \u0160ahovi\u0107ima je uzrokovao potpuno iseljavanje tamo\u0161njeg stanovni\u0161tva, najve\u0107im dijelom u Tursku, mada se dio njih naselio u Pljevlja, Sarajevo i isto\u010dnu Bosnu. U tada\u0161nju op\u0161tinu Gornji Rahi\u0107, srez Br\u010dko, naselilo se 140 porodica sa oko 400 \u010dlanova. Prema popisu iz 1921. (dakle prije pokolja) na tom podru\u010dju je \u017eivjelo 2.755 muslimanskih stanovnika (1.559 u Pavinom Polju i 1.195 u \u0160ahovi\u0107ima). Poslije pokolja ostalo je da \u017eivi samo jedno muslimansko doma\u0107instvo, koje je pre\u0161lo u pravoslavlje.<\/p>\n

Tada\u0161nja dr\u017eava je bila parlamentarna zemlja. Pa ipak, \u010ditav zlo\u010din je bio zata\u0161kan. Da je ko god tada makar poveo i najpovr\u0161niju istragu, veoma lako bi otkrio i one koji su vr\u0161ili zlo\u010dine i njihove vo\u0111e. No, istrage nije bilo. Osu\u0111ena su, simboli\u010dno dva \u2013 tri stra\u017eara zatvora u \u0160ahovi\u0107ima, jer su se bili dogovorili s “osvetnicima”da im predaju zatvorenike. Razumije se, bila je najavljena obimna istraga. Sve je ispalo sprdnja s pravdom, bar tako tvrdi \u0110ilas, osoba koja je javno i prva progovorila o ovom zlo\u010dinu bez pandana u crnogorskoj istoriji. Danas se pouzdano zna da su Bo\u0161ka Bo\u0161kovi\u0107a ubili kola\u0161inski (rova\u010dki komiti), zna se i koji, svete\u0107i se zbog ubistva Petra Dulovi\u0107a, koji je ubijen samo zato \u0161to je bio brat poznatog komite Todora Dulovi\u0107a, ina\u010de pobratima ubica Bo\u0161ka Bo\u0161kovi\u0107a.<\/p>\n

Paradoks svakog zlo\u010dina je u tome \u0161to mu se naknadno u interpretacijama daje smisao. \u0110ilas motiv pokolja smje\u0161ta u kontekst vjerskog atavizma i mr\u017enje izme\u0111u “krsta i polumjeseca”, \u0161to je, po nama, sasvim pogre\u0161no obja\u0161njenje, jer kako onda objasniti brojne zlo\u010dine me\u0111u istovjercima o kojima isti autor na\u0161iroko pi\u0161e.<\/p>\n

Zlo\u010din najbolje obja\u0161njavaju posljedice i odnos potomaka prema njemu. Paradoksalno, ali se u tome mo\u017ee prepoznati i \u201esmisao\u201c ovoga zlo\u010dina. Sa jednog prostora je nestalo muslimansko stanovni\u0161tvo, osu\u0111eno od \u201eosvetnika\u201c da ispa\u0161ta \u201egrijehove\u201c vjekova, talo\u017eene u mitskoj svijesti onih koji misle da postoji njihova gradacija, po kojoj se oni mogu dijeliti na \u201emanje\u201c ili \u201evi\u0161e\u201c. Ako razgrnete maglu natalo\u017eene mitske svijesti kod svih balkanskih naroda, vrlo \u010desto \u0107ete otkriti da se iza pateti\u010dnog pozivanja na istoriju, naj\u010de\u0161\u0107e krije prizemno koristoljublje proisteklo iz ne rijetkog shvatanja rata kao \u201ezanatske\u201c djelatnosti i na\u010dina privre\u0111ivanja.<\/p>\n

Nije za pore\u0111enje, ali samo kao primjer atavizma i neznanja koje caruje ovim prostorima – ako danas \u0161etate Istanbulom, veoma \u010desto \u0107ete nai\u0107i na zgrade \u010dija je polovina fasada ure\u0111ena, a druga ruinirana. Obja\u0161njenje je da su u ruiniranom dijelu zgrade nalaze stanovi Grka koji su napustili te prostore poslije rata 1923. Do danas se u te stanove ne smije useliti niko, jer njihove tapije glase na imena vlasnika iz vremena prije rata.<\/p>\n

Za\u0161to danas uop\u0161te pisati o zlu u vremenu kada na\u0161e politi\u010dke elite afirmi\u0161u vjerski i nacionalni sklad, toleranciju i su\u017eivot kao osnov za optimizam koji svako razuman podr\u017eava? Mislimo da svaku, pa i ovu pri\u010du, zrelo dru\u0161tvo treba da racionalizuje, \u010dinjeni\u010dno potvrdi i ovjeri i smjesti je u istoriju kao ve\u0107 ispri\u010danu pri\u010du. Istorijsko iskustvo pokazuje da su na Balkanu, i ne samo na njemu, svi sposobni za zlo\u010din. Ali na ovim prostorima pri\u010de o zlo\u010dinima nerijetko li\u010de na propagandu zla u za\u010daranom krugu beskona\u010dnih osveta. Takvo shvatanje \u010desto uzrokuje poimanje istorije kao priru\u010dnika zla, koje sadr\u017ei samo one lekcije koje mogu \u201epravdati moje zlo\u201c. Zato na Balkanu svi narodi misle da imaju pravo na zlo i da se to pravo uve\u0107ava brojem \u201emojih \u017ertava\u201c. Otuda i potreba da se one stalno uve\u0107avaju u vremenima kada se krug zla \u017eeli ponovo odmotati u svijesti onih koji smisao svog \u017eivljenja nalaze u nesre\u0107i drugih. Zato je o zlu podjednako te\u0161ko i pri\u010dati i \u0107utati, jer i jedno i drugo mo\u017ee li\u010diti samo na svjesno ili nesvjesno pravdanje ljudske destrukcije. A nje je na ovim prostorima bilo vi\u0161e nego bilo gdje drugdje. Zato su knjige o zlo\u010dinima i najdeblje, a pri\u010de o zlu i najdu\u017ee. Kada pro\u010ditate samo jednu, iz istog tematskog kruga, vi mo\u017eete postati sau\u010desnik. Kada pro\u010ditate sve, mo\u017eete se razo\u010darati u ljudsko bi\u0107e. Mislim da je vrijeme da \u0107utanjem o zlo\u010dinu odbijemo da budemo sau\u010desnici i da jedna cjelovita i argumentovana do kraja ispri\u010dana pri\u010da mo\u017ee biti po\u017eeljna terapija za lije\u010denje ostataka atavisti\u010dke svijesti koja \u010du\u010di u svima nama. Za po\u010detak bilo bi lijepo kada bi bar jedna ulica u Bijelom Polju nosila ime oficira koji je odbio da bude sau\u010desnik u zlo\u010dinu, ako mu se ime uop\u0161te zna.”<\/span><\/em><\/p>\n

\u00a0 KO JE BIO BO\u0160KO BO\u0160KOVI\u0106 I KAKO JE NJEGOVA POGIBIJA UPALILA
\nFITILJ ZA POKOLJ MUSLIMANA?<\/strong><\/p>\n

\"http:\/\/www.in4s.net\/wp-content\/uploads\/bosko-boskovic.jpg\"<\/p>\n

Bo\u0161ko Bo\u0161kovi\u0107 <\/strong>( na slici) \u00a0je bio crnogorski oficir,\u00a0 vatreni pristalica ujedinjenja Srbije i Crne Gore 1918. godine. Postao je i\u00a0na\u010delnik Kola\u0161inskog okruga. Bio je sin poznatog crnogorskog \u010detovo\u0111e Lazara Bo\u0161kovi\u0107a. Predvodio je gu\u0161enje pobune crnogorskih komita u Rovcima. Ova pobuna ugu\u0161ena je u krvi, a desetine porodica Bulatovi\u0107a o\u0107erano u zatvore i poubijano.<\/p>\n

Bo\u0161kovi\u0107 je poginuo 07. Novembra 1924. godine, na putu od Mojkovca prema \u0160ahovicima u mjestu obod kod Cera.\u00a0Dugo vremena se\u00a0vjerovalo da su\u00a0Bo\u0161ka ubile crnogorske komite Rado\u0161 i Drago Bulatovi\u0107 iz Rovaca. Njih je angazovao Bo\u0161kovicev glavni politi\u010dki protivnik Dimitrije Bulatovi\u0107, u\u010ditelj iz Rovaca. .<\/p>\n

Bo\u0161ku je postavljena za\u015beda\u00a0u \u00a0mjestu Cer. Bo\u0161ko se tu pojavio u pratnji svog bli\u017enjeg ro\u0111aka Milete Bo\u0161kovica. Komite su otvorile otvaraju vatru, Bo\u0161ka ubijaju, dok je Mileta\u00a0bio ranjen.<\/p>\n

Bo\u0161kovi\u0107eva sahrana je obavljena 09. Novembra, a prema pisanim podacima prisustvovalo je preko 2 000 ljudi, \u0161to je i najve\u0107a sahrana ikad zapam\u0107ena u tom kraju. . Dr\u017eani su vatreni govori, za ubistvo su optu\u017eeni\u00a0 lokalni muslimani, begovi Jusuf Mehonji\u0107 i Husein Bo\u0161kovi\u0107. . Govornici su pozivali na osvetu, a Na\u010delnik kola\u0161inskog okruga pozvao je prisutne da se u roku od 24 sata osvete za Bo\u0161kovu smrt.<\/p>\n

Raspaljena masa odmah je po\u0161la u napad na\u00a0Muslimane u mjestima\u00a0\u0160ehovi\u0107e i Vranje\u0161. Ovaj iznenadni i podmukli napad izvr\u0161en je 9. i 10. novembra. 1924. godine. Tako su Crnogorci, nakon Bo\u0161kove sahrane i proturene la\u017ene vijesti, krenuli, predvo\u0111eni oficirima starocrnogorske vojske, u napad\u00a0na Muslimane.\u00a0Napad je izvr\u0161en pred no\u0107 i tokom no\u0107i, prilikom \u010dega je stradalo\u00a0vi\u0161e od 500\u00a0Muslimana.\u00a0Ubijani su na najsvirepiji i najpodmukliji na\u010din.<\/span><\/p>\n

\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 MILOVAN \u0110ILAS – JEDINI CRNOGORAC KOJI JE PROGOVORIO O OVOM ZLO\u010cINU<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

U svojoj knjizi “Besudna zemlja “, Milovan \u0110ilas <\/strong>je jedini Crnogorac <\/strong>koji je opisao ovaj pokolj u kome je\u00a0u\u010destvovao injegov otac Nikola \u0110ilas. Otac mu je priznao kako se sve to desavalo, kao i neke detalje tokom samog genocida\u0161<\/p>\n

\u0110ilas pi\u0161e:<\/p>\n

” <\/span>… \u010cak se i ve\u0107ina u\u010desnika iz tog pohoda sti\u0111ela onog \u0161to se dogodilo i \u0161to su \u010dinjeli. Ali – \u010dinjeli su. I moj otac, koji nije bio sklon surovostima, nerado je pri\u010dao o svemu tome. I on je o\u015be\u0107ao stid od sudjelovanja u tim zbivanjima, kakav vjerovatno o\u015be\u0107aju, kad se otrijezne pijanci poslije izvr\u0161enih nedjela…. Ubijeno je oko tri stodine i pedeset ljudi, mnogi na grozovit na\u010din…. Bili smo i mi, ja i najstariji brat, zgranuti i u\u017easnuti. Osu\u0111ivali smo oca \u0161to se i on poveo za gomilom, mada u pokolju nije u\u010destvovao kao biv\u0161i oficir, nije mogao izostati iza svojih kolega i svojih biv\u0161ih vojnika, a da ne bude osramo\u0107en… “<\/span><\/em><\/p>\n

Milovan \u0110ilas je detaljno opisivao i zlo\u010dine koji su tada \u010dinjeni nad muslimanskim narodom…<\/span><\/p>\n