![\"Skupstina](\"http:\/\/www.sandzacke.rs\/wp-content\/uploads\/2014\/11\/Skupstina-dzamija-620x400.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Srbija – Mo\u017eete li da zamislite da se \u0161etate Beogradom, Trgom Nikole Pa\u0161i\u0107a, i dok se spu\u0161tate ka Ta\u0161majdanu, umjesto da pro\u0111ete pored Narodne Skup\u0161tine, vi pro\u0111ete pored isto tako impozantne gra\u0111evine, ali – d\u017eamije.<\/strong><\/p>\n Batal-d\u017eamija se nalazila u Beogradu, na prostoru blizu Narodne Skup\u0161tine, do ugla Vlajkovi\u0107eve ulice i Bulevara revolucije (nekada\u0161nji Carigradski drum). Od svih preostalih d\u017eamija u Beogradu, poslije odlaska Turaka-Osmanlija (1867. godine), nijedna nije toliko zapam\u0107ena, niti je o bilo kojoj toliko raspravljano i pisano u kao o ovoj napu\u0161tenoj (Batal) d\u017eamiji. Ovo iz razloga \u0161to se ova d\u017eamija nalazi na mjestu od strate\u0161kog zna\u010daja. Osim toga, u arhitektonskom pogledu, bila je to monumentalna gra\u0111evina, vrlo skladnih proporcija i vrlo specifi\u010dna, jedna od najinteresantnijih preostalih d\u017eamija u Beogradu 60-tih godina XIX stolje\u0107a.<\/p>\n U nekom austrijskom izvje\u0161taju s kraja XVIII stolje\u0107a navodi se da je \u201dza hiljadu koraka daleko od onog gradskog bedema koji je opasivao varo\u0161\u201d.<\/p>\n Identifikaciju Batal-d\u017eamije sa Ejnehan-begovom izvr\u0161io je na\u0161 poznati orijentalista-turkolog i povjesni\u010dar, pravi entuzijasta u svome poslu, rahmetli dr. Hazim \u0160abanovi\u0107 (1916-1971.) u svom radu pod naslovom \u201dUrbani razvitak Beograda od 1521-1688. godine\u201d, objavljenom u Glasniku grada Beograda knj. XVII\/1970.<\/p>\n Na temelju jednog turskog dokumenta s kraja XVII stolje\u0107a, \u0160abanovi\u0107 je ustvrdio, da se Ejnehan-begova d\u017eamija nalazi u polju Vra\u010dar i da ju je sagradio, sredinom devete decenije XVI stolje\u0107a (1585. godine) beogradski nazor Ejnehan-beg oko koje se formirala mahala istog imena.<\/p>\n Ejnehan-begova d\u017eamija se pod ovim imenom spominje sve do 1789. godine. Po monumentalnoj gradnji vidi se da je njen legator bio bogat \u010dovjek.<\/p>\n Ejnehan-beg je od 1585. do 1590. godine bio sand\u017eak-beg Konavlja. Krajem 1592. godine uspio je da dobije \u010canadski sand\u017eak u Ugarskoj gdje je 1594. godine umro.<\/p>\n U borbama za Beograd, 1717. godine, \u201dcarevci su prve protiv grada baterije topova smjestili bili oko Majdana \u2013 prema jednoj velikoj d\u017eamiji\u201d. Svakako da je ovdje u pitanju Ta\u0161majdan i Ejnehan-begova d\u017eamija. Ova se d\u017eamija tada nalazila na liniji borbi. Smatra se da je ona u tim borbama prvi put o\u0161te\u0107ena.<\/p>\n Za vrijeme druge austrijske okupacije Beograda (1717-1739.) ova d\u017eamija je bila pretvorena u skladi\u0161te uniformi regimente princa Aleksandra Virtember\u0161kog.<\/p>\n Nakon pobjede Turaka nad Austrijancima, kod Grocke 1739. i njihovog ponovnog povratka u Beograd, odmah se pristupilo popravkama o\u0161te\u0107enih d\u017eamija; one koje su bile pretvorene u crkve razli\u010ditih hri\u0161\u0107anskih redova, trgovine i nastambe bile su vra\u0107ene u prvobitno stanje.<\/p>\n Ejnehan-begova d\u017eamija je popravljena tek 1766. godine; za radove je, prema Radmili Tri\u010dkovi\u0107, potro\u0161eno 7.646 gro\u0161a.<\/p>\n U borbama za Beograd, 1789. godine, d\u017eamija je bila prili\u010dno o\u0161te\u0107ena i tada se po prvi put spominje Batal-d\u017eamija (Mosche Batall-Chamia). Austrijanci su u blizini ove d\u017eamije izgradili redute, a Turci su je, kao monumentalni objekat, koristili za odbranu. Neki pisci navode da je glavnokomanduju\u0107i austrijskih trupa (60.000 vojnika i 300 topova), sedamdeset\u010detvorogodi\u0161nji mar\u0161al Laudon, od Batal-d\u017eamije komandovao i prema njenoj munari usmjeravao i odre\u0111ivao pravce napada na grad, a da su turska vojska i topni\u0161tvo (9.000 vojnika) \u017eestoko uzvra\u0107ali. Tom prilikom mar\u0161al Laudon je bio ranjen u ruku.<\/p>\n Austrijanci su tada po tre\u0107i put od Turaka preuzeli Beograd i zadr\u017eali se u njemu svega dvije godine, kao i prvi put.<\/p>\n U borbama za oslobo\u0111enje Beograda u Prvom srpskom ustanku, 1806. godine, Turci su sa Batal-d\u017eamije pru\u017eali otpor ustanicima koji su se bili u\u0161an\u010dili na Ta\u0161majdanu, a tu se nalazio i Kara\u0111or\u0111ev stan. Za vrijeme tih borbi Batal-d\u017eamija je bila dosta o\u0161te\u0107ena, kao i mnoge druge d\u017eamije u Beogradu. Kara\u0111or\u0111e je, po zauze\u0107u Beograda, mnogim turskim \u017eenama \u201dkoje su nemilosrdno i ne\u010dovje\u010dno vojnici ostavili nage\u2026 ukazao milosr\u0111e i odredio im dvije d\u017eamije za stanovanje\u201d.<\/p>\n Po pisanju Jove To\u0161kovi\u0107a, \u201dbroj d\u017eamija upotrebljen za ovu svrhu bio je mnogo ve\u0107i\u201d.<\/p>\n Po bilje\u0161kama S.I. Popovi\u0107a, jedna d\u017eamija, \u201dona na Velikoj pijaci, u avliji \u017eandarmerijske kasarne bila je pretvorena u pravoslavnu crkvu, pri \u010demu nije dirano u spoljnu arhitekturu, ve\u0107 je na minaret oka\u010deno jedno zvono\u201d.<\/p>\n Beograd je pod tursku vlast ponovo do\u0161ao 1813. godine, a uskoro je u njemu zavladao re\u017eim dvojne, srpsko-turske, vlasti.<\/p>\n Beogradski vezir, Jusuf-pa\u0161a, je imao namjeru da popravi Batal-d\u017eamiju. Na njegov prijedlog Porta mu je poslala 50.000 gro\u0161a, dva zlatna polumjeseca alema i ferman kojim mu se nare\u0111uje \u201dda popravi beogradske d\u017eamije koje su za popravku a naro\u010dito Batal-d\u017eamiju na Vra\u010daru\u201d.<\/p>\n Jusuf-pa\u0161a je obavijestio kneza Milo\u0161a, 20. juna 1836. godine, da je dobio ferman za popravku Batal-d\u017eamije i tom prilikom mu je, izme\u0111u ostalog, saop\u0161tio: \u201d\u2026ind\u017einir Ethem-bej, vidio je kako stoka ulazi u ovu d\u017eamiju, zbog \u010dega su joj zazidana vrata\u2026\u201d<\/p>\n Batal dzamija<\/p>\n Uzalud je Jusuf-pa\u0161a obja\u0161njavao knez Milo\u0161u kako \u201d\u2026na\u0161 Car\u2026 ima veliku ohotu k opravljanju zadu\u017ebina\u201d i isticao da se popravka treba izvr\u0161iti da bi nizami, koji \u0107e na Vra\u010daru vje\u017ebati, mogli kad do\u0111e vreme i namaz klanjati u d\u017eamiji\u201d.<\/p>\n Knez Milo\u0161 nije dozvolio opravku navode\u0107i da je Vra\u010dar u srpskim rukama i da je u blizini palilulske crkve, iako je ba\u0161 on, knez Milo\u0161 1818. godine popravio d\u017eamiju u Jagodini i iznova joj izgradio kameni minaret.<\/p>\n Ni poslije du\u017eih pregovora i urgencija iz Carigrada d\u017eamija nije popravljena. Knez Milo\u0161 je mislio da se popravkom Batal-d\u017eamije te\u017ei pro\u0161irenju turske vlasti izvan granica beogradske varo\u0161i, a imao je hati\u0161erif po kome je sva zemlja van varo\u0161i bila u nadle\u017enosti Srba.<\/p>\n Kako navodi Ra\u0161id-bej (Istorija \u010dudnovatih doga\u0111aja u Beogradu i Srbiji, SKA, Spomenik XXIII\/1894.) knez Milo\u0161 je zabranio popravku Batal-d\u017eamije. Na tra\u017eenje srpske deputacije u Carigradu, beogradskom veziru je upu\u0107ena naredba da se popravka Batal-d\u017eamije ne vr\u0161i.<\/p>\n Zatim je Milo\u0161 naredio \u201dda se oko Batal-d\u017eamije vi\u0161e pandura na\u0111u i jo\u0161 no\u0107u poore prostor oko nje\u201d. Jusuf-pa\u0161a je novcem namijenjenim za popravku Batal-d\u017eamije popravio neku drugu d\u017eamiju.<\/p>\n Batal-d\u017eamija je i dalje privla\u010dila pa\u017enju doma\u0107ih i putnika sa Zapada koji su prolazili kroz Beograd. Navodimo zapa\u017eanja nekih od njih. S. Kaper 1850. izme\u0111u ostalog, pi\u0161e: \u201dOvaj spolja dosta zanimljiv spomenik pro\u0161lih dana\u201d i \u201dtamo\u0161nji zadah\u201d \u0107e odvratiti pobo\u017enog putnika da se pribli\u017ei i uveri da ovaj spomenik slu\u017ei sasvim drugim potrebama nego onih veoma zadahnutih srdaca\u201d.<\/p>\n Zamorski isti\u010de, 1855\/1856. godine: \u201dNedaleko od Palate (Dvora) na pustom prostoru iza nje, stoji ru\u0161evina male, ali lepe od crvenkastog kamena sagra\u0111ene d\u017eamije, uni\u0161tene u posljednjim ratovima, koju vredi sa\u010duvati kao spomenik i ukras toga mesta\u201d.<\/p>\n Putnik Le\u017eea, 1867. godine, pi\u0161e: \u201dMe\u0111u ovim d\u017eamijama ima jedna koja zaslu\u017euje da joj se pokloni pa\u017enja. To je Batal-d\u017eamija, koju su vojnici Crnog \u0110or\u0111a oteli od Turaka, napu\u0161tena je ve\u0107 pola stole\u0107a i le\u017ei usamljena, na jednom velikom trgu, preko puta groblja. (Rije\u010d je o groblju u dana\u0161njem ta\u0161majdanskom parku koji je zasa\u0111en u radnim akcijama nakon svr\u0161etka Drugog svjetskog rata.) Vreme joj je obojilo zidove onom sivkastom bojom koja daje \u010dar starim zdanjima; u pukotinama njenih zidova ptice su svile gnezda dok joj je polusru\u0161eno kube obraslo u divlji \u0161eboj\u201d.<\/p>\n Poznati arheolog, pisac i putopisac F. Kanic boravio je u vi\u0161e navrata u Beogradu, i pored ostalog napisao: \u201dUsred hri\u0161\u0107anskog Beograda stajala je do 1878. godine Batal-d\u017eamija (batal na turskom: zapu\u0161ten) kao neosporno najlep\u0161a turska gra\u0111evina u Srpskom vilajetu, usamljena i veli\u010danstvena, kao da \u017eali za sjajnim danima Polumeseca kojeg se jo\u0161 sje\u0107ala. Isti\u010du\u0107i se nad okolinom svojom masivno\u0161\u0107u, njen kvadratni centralni deo od mrkooksidisanog pe\u0161\u010dara prelazio je na polovini visine u osmougao koji je nosio gordu kupolu. Uz ju\u017enu fasadu se, tako\u0111e, sa osmostranog pijedestala, uzdizalo kitnjasto, vitko minare, sa koga je nadaleko odjekivao poziv vernicima na molitvu, a Laudon je pomo\u0107u njega odredio pravac napada na obli\u017enju tvr\u0111avu. Kad je Kara\u0111or\u0111e osvojio Beograd, \u0161erefe i vrh minareta su se sru\u010dili sa svoje gorde visine, a centralni deo je, prkose\u0107i zubu vremena, ostao postojan, izuzev nasilno razvaljenog glavnog portala. Kroz dvadeset prozora sa \u0161iljatim lukovima prodirala je sun\u010dana svetlost u unutra\u0161nji prostor, od \u010dijih osam kitnjastih rebrastih lukova, na koje se oslanja kupola, \u010detiri, kao nosa\u010di pandatife koji obrazuju svod, imaju i konstruktivnu funkciju.<\/p>\n Spoljni zako\u0161eni trapezi, posrednici pri prelasku iz kvadrata ka osmokutnom tamburu, bili su s unutra\u0161nje strane sveta na kojoj se nalazi Meka, ukra\u0161eni gracioznim visuljcima, kako se to vidi i na mojoj skici koju sam radio 1860. godine\u201d.<\/p>\n Omiljena ideja upravnika Biblioteke \u0160afarika bila je da se Batal-d\u017eamija pretvori u srpski nacionalni muzej, me\u0111utim, na putu ka ostvarenju te zamisli stajali su obziri prema tada\u0161njem sizerenu, koji su isklju\u010divali primenu ove velelepne gra\u0111evine u nacionalno-kulturne i crkvene svrhe, ona je ostala neiskori\u0161\u0107ena sve dok nije, po nare\u0111enju energi\u010dnog namesnika Blaznevca, na \u017ealost, sravnjena sa zemljom\u201d.<\/p>\n K.N. Hristi\u0107 zapisuje: \u201dUnutra\u0161njost d\u017eamije bila je smetli\u0161te, za \u010ditavu okolinu, puno svakojake ne\u010disti. Glavni joj je ulaz bio sa severne strane prema varo\u0161i, ali su joj svi prozori unaokolo bili razvaljeni, gotovo do zemlje, te je izgledala kao da stoji na svodovima. Vrh u minareta bio je podrubljen\u2026 Po dupljama na d\u017eamiji legli su se, na hiljade, vrapci i \u010davke, a uve\u010de su je obletala \u010ditava jata slepih mi\u0161eva. Krov, godinama zasipan zemljom i pra\u0161inom, bio je pokriven trnjem i travuljinom. \u010cak je iz onih pukotina nikao jedan mali dud crnoga roda, oko koga su vrapci d\u017eaveljali, da vam \u010dak dole u\u0161i zaglu\u0161nu\u201d.<\/p>\n M.\u0110. Mili\u010devi\u0107 je u svome dnevniku pisao da se knez Mihailo ustavljao na ovoj d\u017eamiji i govorio \u201dda bi trebalo opraviti i u njoj smestiti dr\u017eavnu arhivu, ali ga prete\u010de smrt\u2026\u201d.<\/p>\n \u201d18. maj 1869. godine; ju\u010de na no\u0107 sru\u0161ena je Batal-d\u017eamija. Kafed\u017eija Pan\u0111alo dao je Cincarima 230 dukata da je poru\u0161e.\u201d<\/p>\n Arhiktektura<\/p>\n Batal-d\u017eamija je bila jednoprostorna potkupolna d\u017eamija, sa trompama na prelazu iz \u010detverokuta u osmokutni tambur koji je bio bez prozora. Iznad trompi, sa vanjskih strana, bili su trokutasti dijelovi krova.<\/p>\n Prema dr. D. \u0110uri\u0107-Zamolo, du\u017eina vanjske strane objekta bila je oko 15,00 m, a visina je iznosila do vrha kupole oko 18,00 m. Navedene dimenzije su bile pribli\u017ene dimenzijama mnogih preostalih d\u017eamija u Beogradu 60-tih godina XIX stolje\u0107a.<\/p>\n Arhitektura Batal-d\u017eamije se u mnogome razlikovala od onda\u0161njih beogradskih d\u017eamija. Monumentalno sagra\u0111ena od tesanog kamena-pje\u0161\u010dara, koji je vremenom dobio crvenkasto-sivu boju, ona je bila harmoni\u010dnih proporcija, osvijetljena sa dvadeset prozora. Prozori su se zavr\u0161avali \u0161iljatim lukovima. U zidove tambura nisu bili ugra\u0111eni prozori.<\/p>\n Ulaz u d\u017eamiju nalazio se sa sjeverne strane. Pretpostavlja se da se ispred ulaza u d\u017eamiju, ranije, nalazio trijem sa stupovima i kupolicama radi za\u0161tite od nevremena, koji je u toku burnih vremena i ratova poru\u0161en, jer je nemogu\u0107e da je ovako monumentalna d\u017eamija bila bez ulaznog trijema.<\/p>\n Minaret je bio izgra\u0111en na osmostranom pijedestalu, od istog kamena kao i zidovi d\u017eamije, sa kitnjasto obra\u0111enim kamenim elementima sa donje strane \u0161erefe, dok je po cijeloj visini imao udubljenja-kanelure.<\/p>\n Minaret se skladno uklapao sa objektom d\u017eamije.<\/p>\n Pretpostavlja se da je kupola d\u017eamije nekada bila pokrivena olovom koje je vremenom \u2013 promjenom vlasti \u2013 skinuto.<\/p>\n Po raspolo\u017eivim skicama i crte\u017eima (R. Kanica i K. Jovanovi\u0107a) lako se da zaklju\u010diti da je dekoracija unutra\u0161njih povr\u0161ina bila vrlo bogato ura\u0111ena, a posebno mihraba i minbera.<\/p>\n Mihrab-ni\u0161a (udubljenje) u zidu prema kibli je imao pravokutni okvir, koji je bio krasno profilisan i sa floralnom dekoracijom ukra\u0161en.<\/p>\n Pri vrhu mihraba (ni\u0161e) bio je, u kamenu, izra\u0111en ukras u obliku stalaktita, koji je vjerovatno bio i obojen.<\/p>\n Iznad mihraba, izme\u0111u i iznad trompi, isticali su se povijeni, \u0161iljati konstruktivni i dekorativni lukovi, izra\u0111eni od naizmjeni\u010dno nanizanih kamenih blokova, tamnih i svijetlih. Trompe su u donjem dijelu bile ukra\u0161ene kitnjasto obra\u0111enim kamenom u obliku stalaktita.<\/p>\n Velika je \u0161teta da je ovako monumentalan objekat, izgra\u0111en krajem XVI stolje\u0107a, nebrigom i nemarom odgovornih ljudi nestao sa lica zemlje. Uz malo dobre volje, mogao je biti adaptiran da ostane kao svjedok jednog vremena, spomenik sakralne arhitekture islamske provenijencije na me\u0111i su\u010deljavanja razli\u010ditih svjetova.<\/p>\n (Diwan magazine)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Srbija – Mo\u017eete li da zamislite da se \u0161etate Beogradom, Trgom Nikole Pa\u0161i\u0107a, i dok se spu\u0161tate ka Ta\u0161majdanu, umjesto da pro\u0111ete pored Narodne Skup\u0161tine, vi pro\u0111ete pored isto tako impozantne gra\u0111evine, ali – d\u017eamije. Batal-d\u017eamija se nalazila u Beogradu, na prostoru blizu Narodne Skup\u0161tine, do ugla Vlajkovi\u0107eve ulice i Bulevara revolucije (nekada\u0161nji Carigradski drum). […]<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":113929,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[800,10307,8957,798,10304],"tags":[],"class_list":{"0":"post-113928","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-nacija","8":"category-srbija","9":"category-vijesti-dana","10":"category-teme","11":"category-balkan"},"yoast_head":"\n![\"1\"](\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/11\/14.jpg\")
<\/p>\n![\"2\"](\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/11\/23.jpg\")
<\/p>\n![\"3\"](\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/11\/32.jpg\")
<\/p>\n