{"id":110819,"date":"2014-08-24T01:27:56","date_gmt":"2014-08-23T23:27:56","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=110819"},"modified":"2014-08-24T01:27:56","modified_gmt":"2014-08-23T23:27:56","slug":"prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/","title":{"rendered":"Prva monografija o Bo\u0161njacima u Turskoj"},"content":{"rendered":"

\"SEFKET-KRCIC-300x3001\"<\/a>(Amir Hod\u017ei\u0107 i Mirsad Kalajd\u017ei\u010d \u00abBo\u0161njaci u Turskoj\u00bb\u00a0<\/strong>El-Kalem, Sarajevo, 2014. g.)<\/strong><\/p>\n

\u00ab… Dok smo se kretali nekim od ovih mahala nismo imali osje\u0107aj da se nalazimo u Turskoj. Ulice, du\u0107ani, govor ljudi, njihov fizi\u010dki izgled, stvaraju osje\u0107aj da ste u nekoj mahali u Bosni ili Sand\u017eaku. Ne osje\u0107ate se strancem. Na ilici se \u010duje bosanski jezik. Na restoranima i du\u0107anima natpisi bo\u0161nja\u010dka pita, bo\u0161nja\u010dki \u0107evapi, u izlozima i panoima slike Dina Merlina, Halida Be\u0161li\u0107a, Hanke Paldum… U Bayrampa\u0161i postoji sportsko dru\u0161tvo, a u okviru njega nogomentni klub, koji nosi naziv \u00abYildirim Bosna\u00bb. U njemu igraju uglavnom Bo\u0161njaci\u00bb. <\/em><\/strong><\/p>\n

(Zapis autora A. H. i M. K., 6. Istanbul \u2013 U Bayrampa\u0161u; str. 115)<\/strong><\/p>\n

Pristup problemu<\/strong><\/p>\n

Preda nama je jedno dragocjeno djelo, kojeg su Bo\u0161njaci \u010dekali vi\u0161e od jednog stolje\u0107a. Naslov je kratak: \u00abBo\u0161njaci u Turskoj<\/strong>\u00bb, a autori publicisti Amir Hod\u017ei\u0107<\/strong> (1950) i Mirsad Kalajd\u017ei\u0107 <\/strong>(1967), koji zaslu\u017euju posebnu pohvalu za istra\u017eiva\u010dki i pregala\u010dki rad, koji su svojim spisateljskim \u010dinom otgrli od zaborava najve\u0107u bo\u0161nja\u010dku populaciju u svijetu, tj. onu koja se u posljednjih 130 i vi\u0161e godina permanentno iseljavala iz Bosne i Hecergovine, Sand\u017eaka, Crne Gore, Hrvatske, Srbije, Vojvodine, Kosova, Makedonije i drugih destinaca i enklava Balkana. To je prilika da mnogi \u010ditatelji saznaju malo vi\u0161e o svojim ro\u0111acima i prijateljima, koji su setijekom brojnih pogroma i progona prinudno iselili u Tursku, po\u010dev od Istanbula do krajnih destinacija Anadolije.<\/p>\n

Kada se spomene fenomen Bo\u0161njaka u emigraciji, odmah se pomisli na one muhad\u017eere, koji su se odselili u zapadne zemlje, zapadnu Europu, gdje su pe\u010dat poseban dali akademik dr Smail Bali\u0107<\/strong> i politi\u010dar i publicist Adilbeg Zulfikarpa\u0161i\u0107<\/strong> i drugi. Zatim, Bo\u0161njaci u emigraciji u skadinavskim zemljama gdje postoji Udru\u017eenje pisaca iz Sand\u017eaka (na \u010delu sa Ragipom Sijari\u0107em, mr. Naserom Baki\u0107em, Hasanom \u0160abovi\u0107em, Iljom Sijari\u0107em, Refikom Li\u010dinom i drugim), zatim u Americi, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu i drugim zemljama. Svakako, najbrojniju skupinu Bo\u0161njaka \u010dini populacija Bo\u0161njaka u Turskoj, koja zahvata broj Bo\u0161njaka koji danas zajedno imaju Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora. Kada se ove cifre statisti\u010dki saberu, onda se mora druk\u010dije razmi\u0161ljati o rekonstrukciji historije na Balkanu od Berlinskog kongresa<\/strong> (1878), a posebno od krvavih balkanskih ratova, te Prvog i Drugog svjetskog rata, zatim, od Moljevi\u0107evog i \u010cubrilovi\u0107evog programa Srpskog kluba o uni\u0161tavanju i potjerivanju Bo\u0161njaka i Albanaca sa Balkana, kao genocida nad bo\u0161nja\u010dkim narodom od strane Dra\u017ea Mihailovi\u0107a, Pavla \u0110uri\u0161i\u0107a i drugih zlo\u010dinaca, pa sve do Rankovi\u0107evog i Milo\u0161evi\u0107evskog policijsko-diktatorskog re\u017eima. Me\u0111utim, kad konretno razmi\u0161ljamo o fenomenu Bo\u0161njaka u Turskoj, koje smo imali u posljednje tri decenije, svakako, odmah se pomisli na takve li\u010dnosti kao \u0161to su: \u0160arik Tara, dr \u0160akira Ersoj, spisateljica Razija Ersoj i nadasve, pisac Hako Nurkovi\u0107 (1943. iz Delime\u0111a, \u017eivi i stvara u Istanbulu), starina Osman \u0110oka, epski pjesnik i guslar iz To\u010dilova (\u017eivi u Istanbulu), a Mahija \u0106ilerd\u017ei\u0107 istaknuta privrednica u Turskoj, vlasnica firme \u00abTigar\u00bb, te bra\u0107a Martinovi\u0107i iz Akova, vlasnici lanca hotela u Turskoj, te glasoviti polti\u010dar i humanista Refik Akova Sijari\u0107. Na\u017ealost, izuzev \u0160. Tare ovo troje li\u010dnosti se u knjizi koja je pred njama i ne spominju. No, to ne\u0107e umanjiti vrijednosti ovog djela, kao \u0161to sam i atorima prilikom na\u0161eg susreta rekao. To mo\u017ee biti izazov za sve bogatije i obuhvatnije za drugo izdanje. Da krenemo redom:<\/p>\n

Od po\u010detka mog spisateljskog rada, od 70-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a, intenzivno sam radio na rasvjetljavanju iseljavanja i muhad\u017eirluka Bo\u0161njaka iz zavi\u010daja Plava i Gusinja, kao i i \u010ditave regije Sand\u017eaka i \u0161ire. Vi\u0161e histori\u010dara i publicista su ostavili zna\u010dajne radove o iseljavanju Bo\u0161njaka iz Crne Gore (dr. Ejup Mu\u0161ovi\u0107) i drugi istra\u017eiva\u010di poput dr. Mehmedalije Boji\u0107a, dr. Safeta Band\u017eovi\u0107a, Hakije Avdi\u0107a, mr. Avdije Avdi\u0107a, koji su objavili kapitalna djela iz ove oblasti. Me\u0111utim, njihovi istra\u017eiva\u010dki prijekti su se bazirali na fenomenu \u00abiseljavanju\u00bb (pod raznim okolnostima), posebno zbog politi\u010dkih pritisaka i spa\u0161avanja golog \u017eivota. Ali, nakon objavljivanja tih djela, ovi autori nisu pratili gdje su se ti bo\u0161nja\u010dki muhad\u017eiri stacionirali u Turskoj i kakva je njihova dalja sudbina. Zacijelo, srpsko-crnogorska agresija nad Bosnu i Hercegovinu, kao i velika presija u Sand\u017eaku, od strane slu\u017ebenog Beograda i Podgorice, podstakla je nova iseljavanja i novi muhad\u017eirluk Bo\u0161njaka. Do\u0161lo je do novog talasa iseljavanja Bo\u0161njaka, kako prema Turskoj, tako i prema zemljama Zapada. To je zna\u010dajno pobudilo emocije kod Bo\u0161njaka u Turskoj, \u010diji djedovi su ro\u0111eni u zemlji u ovoj zemlji, ali su sre\u0107om, s koljena na koljeno, sa\u010duvali sje\u0107anje i donekle jezik, \u0161to je zna\u010dajno utjecalo na zbrinjavanje i prihvatanje muhad\u017eera iz Bosne u Turskoj, kao i prikupljanje pomo\u0107i za odbranu Bosne i Hercegovine od agresora.<\/p>\n

O ovim pitanjima se do 90-ih godina samo \u0161aputalo, a godine su prolazile i prolazile. Kao uredinik Revije \u00abSand\u017eak\u00bb, po\u010detkom 90-ih (1993), dobio sam kultnu nagradu Saveza pisaca Turske, za Ratni esej o Bosni<\/em><\/strong>. Pored plakete (u paket nagrade spadao je nov\u010dani dio, koji nisam primio), kao i 40-todnevno putovanje po dr\u017eavi Turskoj (iskoristio sam samo nepune dvije hefte, jer du\u017ee nisam mogao odsustvovati, zbog obaveza u Redakciji Revije \u00abSand\u017eak\u00bb, i uop\u0107e prilika u regiji Sand\u017eaku i okupiranoj Bosni). To su bili glavni razlozi, da nisam mogao prisustvovati glavnoj ceremoniji za ovu nagradu od koje sam mogao objaviti bar nekoliko knjiga i \u017eivjeti sa porodicom i Redakcijom barem par godina. No, takve su bile prilike. Bezbeli, preko Matice Bo\u0161njaka Sand\u017eaka, sa sjedi\u0161em u Novom Pazaru, s vremena na vrijeme, uspostavilo smo i odr\u017eavali kontakte sa jednim brojem istaknutih Bo\u0161njaka u Turskoj. Me\u0111utim, kako na\u0161u instituciju ignori\u0161u vlasti Srbije i Crne Gore, za \u010diju djelatnost, bez obzira na registraciju, kao i polo\u017eaj i prava manjinskih naroda, ne izdvajaju ni jednog centa. Nismo mogli u novije vrijeme putovati u obe\u0107anu zemlju Tursku, kako bi odr\u017eavali veze sa Bo\u0161njacima rasutim na razne strane.<\/p>\n

Nosio sam se mi\u0161lju, da se ponovo vratim u Tursku i da obi\u0111em brojne gradove i sela da napi\u0161em znanstvenu studiju o kulturi Bo\u0161njaka u Turskoj. Na to su me podsticale dvije vrsne spisateljice dr. \u0160akira Ersoj<\/strong> i publicistkinja Razija Ersoj<\/strong> (koje su bile porijeklom iz Akova\/Bijelo Polje, porodica Darman), koje su obe\u0107avale da \u0107e istu knjigu prevesti na turskom jeziku. Isto tako, upoznao sam njihovog vrlog brata biznismena Muhameda Ersoja<\/strong>, koji \u017eivi u Istanbulu. Valja spomenuti Tarika Taru<\/strong>, brata \u010duvenog biznismena \u0160arika Tare <\/strong>\u2013 ranije Meki\u0107<\/strong> iz Kola\u0161ina i Nik\u0161i\u0107a, te posebno Mahiju<\/strong> hanumu \u0106irleld\u017ei\u0107<\/strong> \u2013 Samand\u017ei,<\/strong> istaknuta privrednice, vlasnik firme \u00abAdrija\u00bb i \u010duvena suvlasnica fabrige guma \u00abTigar\u00bb (sestra in\u017eenjera Nihada \u0106ilerd\u017ei\u0107a iz Novog Pazara), kao i njena dva brata Muharem i Habib Kilerd\u017ei\u0107 \u2013 \u0106ilerd\u017ei\u0107 i sestra Zakira Kilerd\u017ei\u0107, privrednica Aj\u0161a Karadan, Zaim Akdemir<\/strong> \u2013 \u0160krijelj<\/strong> iz Izmira, odeslili iz Boro\u0161tice sa Pe\u0161teri za Tursku. Biznismen Muharem Balota<\/strong>, vlasnik vi\u0161e hotela u Istanbulu i Ro\u017eaju, te Sabrija <\/strong>i Bajram \u0106atovi\u0107<\/strong>, vlasnici fabrlike u Pendiku, Mesud Bilalovi\u0107 <\/strong>sa Pe\u0161teri, Hidajet<\/strong> i Hilmo Ugljanin <\/strong>\u2013 Sand\u017eakli<\/strong> iz Ku\u010dikoja \u2013 Istanbul. Nadasve, posebnu motivaciju za rada na takvom projektu, podsticao me je i bo\u0161nja\u010dki politi\u010dar u Istanbulu Refik Akova Sijari\u0107<\/strong> (7. 01. 1952. g. Akovo u Sand\u017eaku). Svakako, pregledanje i analiza teftera na\u0161ih starih iz Turske, malo bi nam bilo i hiljadu stranica za pisanje knjige o Bo\u0161njacima u Turskoj i navo\u0111enje njihovih zanimanja. Ali se nadamo da \u0107e in\u017eenjer i publicist Nihad \u0106ilerd\u017ei\u0107 (21. 04. 1940), kona\u010dno objelodaniti svoju foto-arhivu knjigom, umjesto \u0161to zabljava publiku na televiziji sa starim fotografijama. Ali godine su prolazile. U Sand\u017eaku me je nosio poseban rad na Enciklopediji Sand\u017eaka i promi\u0161ljanju Tokova bo\u0161nja\u010dke filozofije.<\/p>\n

Poseban doga\u0111aj u mom \u017eivotu se dogodio 15. avgusta, kada sam od publicista Amira Hod\u017ei\u0107a<\/strong> i Mirsada Kalajd\u017ei\u0107a<\/strong> iz Sarajeva dobio autorsko monomentalno djelo \u00abBo\u0161njaci u Turskoj\u00bb,<\/strong> dok je jo\u0161 bilo vru\u0107e iz \u0161tamparije. To je i klju\u010dni razlog da sam se odmah podvatio posla i\u0161\u010ditavanja djela i pisanja osvrta, a sve u cilju da se u Novom Pazaru, Sarajevu i Istanbulu organiziraju stru\u010dne rasprave i simpoziji na ovu temu, kako bi se objavio jedan pozama\u0161an zbornik radova o istoj problematici.<\/p>\n

Tko su autori ovog djela: Koje su njihove reference? \u0160ta su autori ostvarili ovim djelom? Autori su publicisti Amir Hod\u017ei\u0107 i Mirsad Kalajd\u017ei\u0107. Njihova imena Bo\u0161njaci u Turskoj su dobro upamtili, a to treba i da u\u010dine i Bo\u0161njaci iz \u010ditavog svijeta, jer su zapa\u017eeno doprinijeli rasvljetljavanju porijekla, \u017eivota i rada Bo\u0161njaka na prostorima turske dr\u017eave, nekad i sad.<\/p>\n

Rije\u010d dvije o autorima:<\/strong><\/p>\n

Amir HOD\u017dI\u0106 <\/strong>(Vogo\u0161\u0107a, 06. 11. 1950.), publicist i glavni urednik Novinske agencije \u00abMINA\u00bb. Zavr\u0161io je Gazi Husrev-begovu medresu i diplomirao studije \u017eurnalistike na Fakultetu politi\u010dkih nauka, Univerzitet u Sarajevu. Novinarstvom se bavi od studija, po\u010detkom 70-ih godina. Od zavr\u0161etka studija pa do kraja 1994. radio je kao novinar i urednik u Radio Sarajevu, odnosno Radiju BiH. Dobitnik je vi\u0161e novinarskih nagrada i priznanja me\u0111u kojima su nagrada za najbolja radiofonska ostvarenja u programu Radio Sarajeva 1977. godine, prva nagrada Radio Sarajeva za najbolja programska i razvojna ostvarenja 1984\/85. godini i druga godi\u0161nja kolektivna nagrada Udru\u017eenja novinara BiH 1979. godine. U\u010destvovao je na vi\u0161e me\u0111unarodnih skupova i seminara: studijsko putovanje balkanskih novinara u Maleziji, seminar u Kairu u organizaciji Novinske agencije MINA, me\u0111ureligijski i multikulturni dijalog \u00abMediji i religija\u00bb u organizaciji Konrad Adenaur Fondacije, Kadenabi (Italija) i dr.<\/p>\n

Autor je putopisa na had\u017e Bo\u0161njci s Predsjednikom na had\u017eu<\/em> 1994. trenutno je direktor Novinske agencije MINA. Objavljuje tekstove u vi\u0161e razli\u010ditih \u010dasopisa, publikacija i novina.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Mirsad KALAJD\u017dI\u010c, <\/strong>publicist, ro\u0111en je 11. 01. 1967. godine u Kamenici, op\u0161tina Zvornik, gdje je zav\u0161io i osnovnu \u0161kolu. Nakon \u0161to je zav\u0161io Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu po\u010dinje raditi kao imam u d\u017eematu Kula Grad, Zvornik. Vr\u0161e\u0107i poslove imama, uporedo upisuje FIN u Sarajevu na kojem je diplomirao 12. 09. 2002. godine. Od otvaranja Ureda Rijaseta IZ-e BiH u Turskoj, radio je na poslovima sekretara Ureda, te glavnog imama za Isto\u010dnu Trakiju, a od 12. 12. 1997. godine do 20. oktobra 2009., gotovo punih dvanaest godina je radio kao glavni imam-koordinator pomenutog Ureda. Na presti\u017enom Istanbulskom univerzitetu Marmara, magistrirao je 18. 12. 2006. godine, na odjelu za Historiju islama i islamsku umjetnost na temu: \u00abCarske d\u017eamije u Bosni i Hercegovini iz Osmanskog perioda<\/em>\u00bb. Aktivno je sudjelovao na vi\u0161e nau\u010dnih simpozija u zemlji i zvan nje \u2013 doma\u0107eg i internacionalnog karaktera. Objavljuje radove na bosanskom i turskom jeziku. Na sjednici Rijaset IZ-e u BiH, odr\u017eanoj 20. oktobra 2009. godine izabran je za rukovodioca Ureda za bo\u0161nja\u010dku disjaporu na \u010dijem \u010delu se i danas nalazi.<\/p>\n

Struktura knjige<\/strong><\/p>\n

\u00ab… U Yildirim mahali nema starih muhad\u017eira. Doseljavali su se uglavnom \u0161ezdesetih i sedamdesetih godina, naro\u010dito iz Sand\u017eaka, bje\u017ee\u0107i od Rankovi\u0107evih represalija. Dosta ih je iz BiH \u010diji se dolazak va\u017ee za 1992. godinu, po\u010detak agresije. Tako je ovdje dospjela i Azra iz Zvornika. Nakon smrti mu\u017ea \u017eivi sama. Izdr\u017eava se rade\u0107i u imu\u0107nijim turskim porodicama. Od doseljavanja jo\u0161 ni jednom nije bila u BiH, mada ima sestru koja \u017eivi u Sarajevu. Neodlu\u010dna je, da li se vratiti ili ostati\u00bb.<\/em><\/strong><\/p>\n

(Zapis autora A. H. i M. K., 6. Istanbul \u2013 U Bayrampa\u0161i; str. 115)<\/strong><\/p>\n

Djelo \u00abBo\u0161njaci u Turskoj<\/strong>\u00bb, je bez sumnje slo\u017eeno i zahtjeva razmi\u0161ljanje i raspravljanje o raznim fenomenima, posebno o iseljavanju Bo\u0161njaka iz Bosne, Sand\u017eaka, Crne Gore, Srbije, Kosova, Albanije, Makedonije u Tursku. To pitanje podrazumijeva ne samo rad na terenu, ve\u0107obila\u017eenje raznih insituta i arhiva u zemlji i inozemstvu. Zato je ovo djelo povod, da se postave razna pitanja u cilju tra\u017eenja novih odgovora.<\/p>\n

Jedno od klju\u010dnih pitanja jeste statisti\u010dko pitanje, koliko Bo\u0161njaka je prona\u0161lo sebe u novoj domivini u Turskoj? Na ovo pitanje te\u0161ko je odgovoriti. Razni sagovornici isti\u010du, da u Turskoj ima izme\u0111u 6 do 10 miliona Bo\u0161njaka. To je ipak bilo da se polazi od prve ili druge cifre, jeste pozama\u0161an statisti\u010dki zahjtev da se odgonetne i istovremeno Austro-Ugarska okupacija Bosne 1878. nakon Berlinskog kongresa. Od toga dana Bo\u0161njaci su intenzivno krenuli u muhad\u017eirluk, nisu pristali da \u017eive u neislamskoj zemlji. Prva iseljavanja kako ka\u017eu autori ove knige krenula su iz Bosne i Hrvatske, a zatim po\u010detkom XX stolje\u0107a i za vrijeme balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata kre\u0107u masovna iseljavanja iz Sand\u017eaka. Bo\u0161njaci su na razne na\u010dine i pje\u0161ice i konjskim kolima i\u0161li u sve krajeve Turske.<\/p>\n

Autori su u rasponu sedam-osam godina u vi\u0161e navrata posjetili Tursku i tom prilikom otkrili razne mozajike \u017eivljenja Bo\u0161njaka daleko od svoje postojbine Bosne i Sand\u017eaka. Tako da bosanski i sand\u017ea\u010dki muhad\u017eiri su velika tema raspadanja velikog osmanslijskog carstva, kao i \u017eestoke europske diskriminacije prema pripadnicima islama. Interesantno autor, Hod\u017ei\u0107 i Kalajd\u017ei\u0107 su susreli brojen li\u010dnosti, koje su prenijeli utiske svojih djedova i o\u010deva o razlozima iseljavanja, kao i o na\u010dinu \u017eivljenja, kako su se sna\u0161li stacionirali u Turskoj i kako danas \u017eive. U tom kontekstu, pisci su zabilje\u017eile brojne paradigmati\u010dne sudbine, kao i zabilje\u017eili konzervirani jezik Bo\u0161njaka iz tog vakta koji ilustrira na\u010din njihovog \u017eivota i mi\u0161ljenja.<\/p>\n

Ova monografija \u0107e pomo\u0107i svim nau\u010dnim istra\u017eiva\u010dima da preko repirta\u017ee i putopisa razviju dokumentarnost ovog fenomena. Kao takva knjiga, pobu\u0111uje interesovanje za kulturno-historijski fenomen Bo\u0161njaka, koji danas \u017eive u Turskoj i koji ima mnogo vi\u0161e nego u mati\u010dnoj domovini u Bosni i Sand\u017eaku.<\/p>\n

Struktura knjige:<\/strong> Pored Predgvora, koji je za ovu priliku napisala dr. Bisera Sulji\u0107 \u2013 Bo\u0161kailo<\/strong>, sand\u017ea\u010dka spisateljica i profesorica Univerziteta u Novom Pazaru, zatim Uvodnog pristupa o Republici Tursko, zatim Izvoda iz recencije, ovo djelo se sastoji iz slede\u0107ih naslova. Ankara<\/strong> \u2013 Polatli, \u0106imend\u017eeiz, Ordekgolu, Fevziye, Bosanska mahata u Ankari, Vejsil i D\u017eemo – Za\u0161to su odselili, U rodnom gradu roditelja; Gold\u017euk i Nide <\/strong>– Ye\u015fil G\u00f6lc\u00fc, Akta\u0161, Ulua\u010d (Ulua\u011fa\u00e7), Yesilhisar, Ba\u0161koy, Novi Ba\u0161koy; Kirklareli<\/strong> – Demirkoy, Trula (Hamdibey), Igneada, \u017dal za Sarajevom, Balabankoy, Gokyaka (Maglovita), Aksid\u017eim, Balkaya, \u010canakale (\u00c7anakkale), \u010cataltepe, Nusretiye, Kalafat koyu, Iz Kalafeta u Srebrenicu, Had\u017ei Salih Sert – Huseti\u0107 u 80. godini prvi put je u Bosni; Bursa<\/strong> \u2013 Inegol, Tuzla (Inayet), Esenkoy, Turankoy, Prvi put u Bosni, Izmir<\/strong> \u2013 U derneku, Kod konzula Baysaka, Halilbeyli, Izlet u Burhaniyu, Ku\u010dukoy, \u0160ejtan sofra (\u015eeytan sofrasi), D\u017eunda, Gome\u0107, Burhaniye; Istanbul<\/strong> – Kazivanje Huseylna Kansua, Alibeykoy, Da sam Bog do ostala sa svojim narodom, Mustafa, sarajevski student, u Pendiku, Misli u Zakalju, Dernek u Pendiku, Bosansko prezime, Gdje god krene Bo\u0161njaka sretne\u0161; Adapazar<\/strong> \u2013 Dobro\u010dinitelji \u2013 vakifi, \u0160kola Nejre Begovi\u0107, Uzorna porodica had\u017eije, Ismaila Kambera; Duzd\u017ea<\/strong> – Kao beba donesena u Tursku, Omer profesor, Jusuf doktor, Susret u d\u017eamiji u Duzd\u017ei, Akyazi, Stogodi\u0161nja Hasiba, Na d\u017eumi u Adapazaru, Behija \u010cark predsjednica Derneka, S Muzaferom Gune\u0161om u Deirmenend\u017eiku, Odlazak u Muzaferovo selo, \u010cayki\u0161la, Karamusel <\/strong>\u2013 Djeca ,,ne umiju zborit\u201d bosanski; Sivas<\/strong> – Ahmet se prisje\u0107a i svoga djetinjstva u Sivasu, Na kurdskoj svadbi u Meyremani, U Derekoyu, Armut\u010dayir, Karagol, Burhankoy, Dendil, Tekmen, Adana<\/strong> – O\u017eivljavanje bosanskog jezika, Bo\u0161njaci i Arnauti u selu Unlud\u017ee, \u00abTur\u010dija je jena na dunjaluku\u00bb, \u00abPi\u0161i surgit, ja \u017eurim\u00bb, U selu Harnitbegovo \u0106o\u0161e, Hu\u0107umet im dao zemlju i ku\u0107e, Na d\u017eumi u \u0106uprijskoj mahali, U ku\u0107i Ahmeta Ya\u0161ayana, Godi\u0161nji susret Bo\u0161njaka u Derneku u Adani, Rodbinu nije nikad vidjela, Pored Tare sjedeli, Ne zna gdje je dedin mezar, Bo\u0161njaci odli\u010dni mu\u017eevi, Ako bude kismet, oti\u0161li bi u Sand\u017eak, Terd\u017euman Hanefija, \u00ab\u0160ta tur\u0107ija\u0161, pri\u010daj bosanski\u00bb.<\/p>\n

Knjiga je ilustrovana raznim mapama i fotografijama, sagovornika, kao i kvartova i gradova u kojima Bo\u0161njaci u Turskoj \u017eive.<\/p>\n

Priznanje za autore<\/strong><\/p>\n

(Rije\u010di recezenata i autora predgovora)<\/em><\/strong><\/p>\n

Ovdje \u0107emo iznijeti nekoliko interesantnih zapa\u017eanja referntnih pisaca, koji su stali iza ove knjige i preporu\u010dili je javnosti:<\/p>\n

1.<\/strong> \u00abPrvo treba odati priznanje autorima na naporu koji je bilo nu\u017eno ulo\u017eiti kako bi se, ne samo otputovalo u stranu zemlju (Tursku), nego i obi\u0161lo brojna mjesta (sela i gradove), u njima prona\u0161li potomci Bo\u0161njaka koji su se tamo odselili uglavnom prije stotinu i vi\u0161e godina, obavilo sa njima veoma interesantne razgovore i tako prikupilo gra\u0111u za ovaj rukopis. <\/em><\/p>\n

Drugo, imaju\u0107i u vidu da u Turskoj \u017eivi uistinu brojna bo\u0161nja\u010dka dijaspora, prema nekim procjenama ima ih vi\u0161e nego \u0161to ih trenutno \u017eivi u mati\u010dnoj zemlji Bosni i Hercegovini, ovaj tekst mo\u017ee biti dragocjen kako za dalja istra\u017eivanja, tako i za uspostavljanje razli\u010ditih vidova saradnje, posebno u oblasti kulture i obrazovanja izme\u0111u BiH i Turske..\u00bb<\/em>, napisao je, izme\u0111u ostalog, u svojoj recenziji, na ovo djelo sociolog prof. dr. Jusuf \u017diga.<\/strong><\/p>\n

2.<\/strong> \u00abPovijesno trajanje Bo\u0161njaka na balkanskim prostorima jeste stalno trpljenje nesre\u0107e, a to zna\u010di stradanja i muke u svakom nara\u0161taju. Nije mogu\u0107e na\u0107i razdoblje u historiji tog naroda u kojem oni nisu ubijeni, progonjeni, plja\u010dkani i poni\u017eavani… <\/em><\/p>\n

Knjiga Bo\u0161njaci u Turskoj autora Amira Hod\u017ei\u0107a i Mirsada Kalajd\u017ei\u0107a jeste vrijedan doprinos novim saznanjima o iseljavanjima Bo\u0161njaka u Tursku iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Balkana uop\u0161te. <\/em><\/p>\n

Pisana laganim i jasnim novinarskim stilom ova knjiga se \u010dita u da\u0161ku. U njoj kroz kazivanja \u2013 od kojih su neka potresna i emotivna \u2013 dana\u0161njih stanovnika Turske, \u010diji su se preci doselilo s prostora Balkana, saznajemo za\u0161to su se ti ljudi iselili, s kakvim nada\u0107ama su se susretali, kako su bili primljeni u novim sredinama, a i kakao danas \u017eive njihhovi pomoci. Zna\u010daj ova knjige je, izme\u0111u ostalog, i u tome \u0161to saznajemo o obi\u010dajima, jeziku i kulturi i drugim osobenostima koje su ponijeli sa sobom, a koje su nekada krasile \u017eivot ljudi na ovda\u0161njim prostorima. Poseban zna\u010daj ove knjige jeste u \u010dinjenici da \u0107e ona obiljem raznovrsnih informacija pomo\u0107i u njegovanju kolektivnog pam\u0107enja ja historijskoj i metahistorijskoj ravni bo\u0161nja\u010dke tradicije. Knjiga je zato i podsticaj za istra\u017eivanja tog blaga i pisanje novih knjiga…\u00bb<\/em> , napisao je, izme\u0111u ostalog, na ovo djelo, drugi recezent prof.<\/strong> Mehmedalija Had\u017ei\u0107<\/strong>: (224)<\/p>\n

3.<\/strong> Zatim, u Predgovoru<\/strong> sand\u017ea\u010dka spisateljica, dr. Bisera Sulji\u0107 \u2013 Bo\u0161kailo, <\/strong>izme\u0111u ostalog ka\u017ee: \u00ab…<\/em> Sresti\u201a\u0107emo u ovoj knjigi i dio izbjeglica iz BiH, koji je spa\u0161avaju\u010di glavu od agresije 1992. nai\u0161ao na gostoprimstvo u Turskoj, gdje su se odlu\u010dili ostati zauvijek. Tako danas u Turskoj, odnosno na periferiji Burse, nailazimo na natpise firmi kao \u00abSead and Senad\u00bb. Sead je prije rata bio in\u017eenjer u \u0160ipadu i ovdje je odlu\u010dio ostati jer je, kako ka\u017ee, sa 33 godine \u017eivota sve imao i ostao preko no\u0107i bez i\u010dega. \u00abNe \u017eelim da mi se to ponovo desi u \u017eivotu i zato sam odlu\u010dio ostati ovdje.\u00bb Takav slu\u010daj je sa mnogim drugim. <\/em><\/p>\n

Danas Bo\u0161njaci \u017eive na 80 % teritorije Republike Turske. Za razliku od ranijeg perioda, danas se kod Bo\u0161njaka u Turskoj po\u010dinje buditi svijest o vlastitom identitetu. Ko su i odakle su? Svakim danom otvaraju se i formiraju nova udru\u017eenja – derneci, a jedna od krovnih je Federacija kulture BiH uTurskoj. <\/em><\/p>\n

U\u00a0dernecima se Bo\u0161njaci sastaju, poma\u017eu, organiziraju kulturne sadr\u017eaje, obnavljaju bosanski jezik. <\/em><\/p>\n

Za razliku od gradova, u selima su \u00abkahve\u00bb jedina mjesta dru\u0161tvenog okupljanja. Iako ih zovu kahve, u njima se uglavnom pije \u010daj pa hi prikladniji naziv bio \u010dajd\u017einice. U njima i danas sjede samo mu\u0161karci. <\/em><\/p>\n

\u010citaju knjigu Bo\u0161njaci u Turskoj, srest \u0107ete slike razli\u010ditosti \u017eivota na\u0161eg \u010dovjeka, od mjesta do mjesta, jer Bo\u0161njaci su se razli\u010dito sna\u0161li. Jedni su bogatiji, drugi siroma\u0161niji. Pojedini su izuzetno bogati i na visokoj dru\u0161tvenoj ljestvici. U selima se nailazi na materijalno \u0161arenilo – od zemljanih ku\u0107a do onih najluksuznijih na kojim su satelitske antene i solarne plo\u010de. No, svima je san Istanbul, kao i ve\u0107ini Turaka. <\/em><\/p>\n

Ova knjiga nije nau\u010dno djelo, ona je zbir novinarskih reporta\u017ea i putopisa pomije\u0161anih s tekstom dokumentarnog karaktera. Rije\u010dju i slikom, knjiga \u010ditaoce vodi u turski dio Trakije, u Anadoliju, Istanbul, Ankaru, Adanu i brojna mjesta u njihovoj okolini. Veliki je to prostor i za ovaj projekat je trebalo puno i vremena, i zalaganja. Da bi do\u0161lo do realizacije ove knjige, autori su od 2008. do kraja 2013. u prosjeku putovali dva puta god\u0161inje u Tursku. Putovali su avionom, iznajmljivali automobile, \u010desto su ih doma\u0107ini prevozili iz jednog u drugo mjesto. Tako su obi\u0161li sve regije u kojima \u017eive Bo\u0161njaci. \u010cesto su to bila naporna, iscrpljuju\u0107a putovanja, kako nam ka\u017eu, ali \u017eelja da \u0161to vi\u0161e upoznaju i u\u0111u u pore \u017eivota Bo\u0161njaka u Turskoj, nadma\u0161ivala je zamor. Spavali su nekad u hotelima, nekad u vakufskim musaflrhanama, dernecima te u porodi\u010dnim domovima. I tako su obi\u0161li sva ve\u0107a podru\u010dja, sela i gradove gdje \u017eive bo\u0161nja\u010dke porodice, od oblasti Kirklareli na svjeru do Adane na kjranjem jugu Turske. Bili su u Ankari i njenoj okolini, Kajseriju, Nidi, Sivasu, Adapazaru, Duzd\u017ei, Karamurselu, Istanbulu i ono \u0161to ih je, kako ka\u017eu, posebno dojmilo jeste ljubav koju Bo\u0161njaci nose u sebi prema rodnim krajevima svojim predaka, jezik koji \u010duaju, a to je onaj kakvim se u Bosni i Hercegovini Sand\u017eaku govorilo prije vi\u0161e od stotinu godina. Bo\u0161njaci \u010duvaju stare obi\u010daje, usmenom predajom pamte i prezimena, mada su dolaskom u Tursku svi dobili nova prezimena. Autorima nije bilo lahko, ali su sa zadovoljstvom sve ovi odradili, jer, kako isti\u010du, dirljivi su to momenti susreta s na\u0161im ljudima u Turskoj koji se sikreno raduju svakom susretu s ljudima iz podru\u010dja odakle vode porijeklo i trude se da poka\u017eu pravo dostoprimstvo. To ilustrira najbolje primjer iz jednog sela u okolini Ankare. Napu\u0161taju\u0107i ga, autori su sreli seoskog muntara. Kada saznajje ko su i odakle su Amir i Mirsad, on ih moli da sa\u010deju trenutak kako bi im iz svoje ku\u0107e iznio hljeb koji mu je supruga pripremila da on ima za dva dana dok se ona ne vrati od ku\u0107e iz Ankare. Musafiri su pre\u010di od njega i zato im nudi ponesu za put hljeb koji je bio njemu namijenjen. Kod Bo\u0161njaka u Turskoj je veoma izra\u017eena solidanost i me\u0111usovno pomaganje. To je od posebnog zna\u010daja bilo prilikom doseljavanja. Oni koji su ranije doselili i donekle su sna\u0161li pomagali su novoprido\u0161lim. Tako mnogi spominju ime \u0160arik Tara, veoma bogatog Bo\u0161njaka koji je mnogo zapo\u0161ljavao u svojoj gra\u0111evinskoj firmi kako bi im pomogao. Bo\u0161njaci koji su se nastanili u gradovima bolje ekonomski stoje, za razliku od onih na selima. Me\u0111utim, u gradovima su se vi\u0161e asimilirali, slabije znaju jezik, manje su sa\u010duvali obi\u010daje. Oni su u gradovima ra\u0161trkani, mada u nekim gradovima kao u Istanbulu (Pendik i Bayrampa\u0161a) ima mahala u kojima su oni u ve\u010dini pa su u tim sredinama vi\u0161e o\u010duvali i obi\u010daje i bosanski jezik. Ima veoma uspje\u0161njih Bo\u0161njaka na raznim pozicijama, najvi\u0161e u polciji i vojsci, ima na\u010delnika op\u010dina, dr\u017eavnih slu\u017ebenika, profesora na univerzetitima. <\/em><\/p>\n

U ovoj knjizi srest \u0107emo na hiljade imena. Ovdje su zabilje\u017eene i njihove \u017eivotne sudbine. Bio je to pravi egzodus i odlazak u neizvjesnost onih koji su prvi krenuli u Tursku. Slu\u0161aju\u0107i ta njihova kazivanja, i mi \u0107emo se kao i samo autori vratiti stihovima pjesnika Alekse \u0160anti\u0107a: Ostajte ovdje<\/strong>! Kamo sre\u0107e da su mnogo od njih poslu\u0161ali i ostali, re\u0107i \u0107ete \u010ditaju\u0107i ovu knjigu koja je podijeljena prema rijegima, odnosno ve\u0107im centrima koje su autori posje\u0107ivali: Ankara, Istanbul, Adapazar, Sivas, Kajseri, Kirklareli… <\/em><\/p>\n

Na kraju ovo djelo je veliki po\u010detak otrganja od zaborava jednog dijela bosanskog tkiva, ovo je po\u010detak \u00abotpisivanja Bo\u0161njaka\u00bb koji su morali napustiti svoju Maticu…\u00bb<\/em><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Zavr\u0161no slovo<\/strong><\/p>\n

\u00ab… Osim u gradu Sivasu Bo\u0161njaci \u017eive u selima Kayadibi, Derekoy, Armut\u010dair, Karagol, Burhan, Dendil i Tekmen. Sivas je grad i sjedi\u0161te istoimene provincije. Nalazi se u isto\u010dnom dijelu centralne Turske, a u srcu Anadolije. Smje\u0161ten je na 1278 metara nadmorske visine u dolini rijeke Kizilirmak. To je trgova\u010dki i industrijski centar tog dijela Turske. Ima 318 hiljada stanovnika. <\/em><\/strong><\/p>\n

Od Istanbula je udaljen oko 800 kilometara. Avionom se sti\u017ee za sat vremena, a autobusom za 13 sati. Avionska karta u jednom pravcu ko\u0161a 130 TL (oko 100 KM), autobuska nije puno jeftinija, pa se zato mnogi odlu\u010duju na putovanje avionom. <\/em><\/strong><\/p>\n

Na aerodromu u Sivasu do\u010dekuje nas Ahmet Koseoglu sa sinom Sinanom. Prilikom upoznavanja Ahmet jedva progovara poneku bosansku rije\u010d a Sinan ne zna ni jednu. Mada je gotovo dje\u010da\u010dkog izgleda, Sinan ima 26 godina i asistent je na Fakultetu za geofiziku u Sivasu. Njegov otac Ahmet je ma\u0161inski in\u017eenjer i zaposlen je u Gradskom vodovodu. Ahmet se hvali da mu je i k\u0107erka \u0160erifa, koja nosi ime njegove majke, tago\u0111er magistar ekonomije. Ahmetova supruga je \u00abTurku\u0161a\u00bb, pa najvjerovatnije zbog toga Sinan i \u0160erifa ne znaju bosanski. Njihov maternji jezik je ipak turski. I Ahmet je tako zaboravio bosanski jer je sa suprigom morao razgovarati na turskom.\u00bb<\/em><\/strong><\/p>\n

(Zapis autora A. H. i M. K., 10. Sivas, str. 175-176)<\/strong><\/p>\n

Sticajem okolnosti, jedna plamenita ideja autora A. Hod\u017ei\u0107a i M. Kalajd\u017ei\u0107a urodila je plodom, da su oni svoja studijska putovanja, uz pomo\u0107 Rijaseta IZ BiH, uspjeli da plodotvorno ostvare i da objave svoje susreta sa Bo\u0161njacima u Turskoj, \u0161to je vi\u0161e od knjige. Jasno, smisao knjige jeste u tome, da povezuje ljude i zato budu\u0107a rasprava o Bo\u0161njacima u Turskoj i u drugim zemljama svijeta, ne mo\u017ee po\u010deti, niti se zamisliti bez utisaka i prirsustva spomenutih autora. Nadaju\u0107i se da \u0107e do takvog skupa uskoro do\u0107i, to \u0107e biti prilika, da se pripreme nova izdanja ovog djela.<\/p>\n

Iz djela \u00abBo\u0161njaci u Turskoj\u00bb, \u010ditatelji mogu vi\u0161e saznati o na\u0161im porodicama, \u0161kolovanju i obi\u010dajima, koje su autori na veoma interesantan na\u010din, poput legendarnog putopisca Evlije \u010celebije,<\/strong> opisali detalje o obrazovanju, kulturi, tradiciji, merhametu i uop\u0107e o njihovom \u017eivotu, \u0161to predstavlja novi potpuno izazov za jezikoslovce koji bi mogli izvesti istra\u017eivanja da prou\u010de autenti\u010dan i konzerviran bosanski jezik s kraja XIX i po\u010detka XX stolje\u0107a. Od in\u017eenjera Nihada \u0106ilard\u017ei\u0107a<\/strong> saznajemo podatak da njegovi bliski srodnici koji \u017eive u Turskoj su zatra\u017eili i dobili dr\u017eavljanstvo R. Srbije (koja, za razliku od Crne Gore i Bosne i Hercegovine, prva rije\u0161ilo pravno pitanje posebnim Zakonom). On podjse\u0107a na \u010dinjenicu, da je njegova sestra Mahija Kilerd\u017ei\u0107 \u2013 \u0106ilerd\u017ei\u0107 bila u delegaciji R. Turske sa predsjednokom dr\u017eave Abdulahom Gulom<\/strong> 2010. godine u posjeti slu\u017ebenom Beogradu. Tom prilikom, predsjednik B. Tadi\u0107, je ceremonijalan na\u010din uru\u010duo osnovne dokumente (li\u010dnu kartu i paso\u0161), gospo\u0111i Mahiji, s obzirom da je ve\u0107 bila upisana u Mati\u010dne knjige, op\u0107ine Stari Grad u Beogradu. Naravno, ovakih primjera ima bezbroj u Novom Pazaru, Tutinu, Sjenici, Prijepolju, Priboju i Novoj Varo\u0161i. Napominjemo, da Bo\u0161njaci iz Turske zapa\u017eeno poma\u017eu razvoj Novog Pazara i redovno se odazivaju na pozive Grada Novog Pazara, povodom obilje\u017eavanja zna\u010dajnih datuma. Pored toga, valja napomenuti da je i sam pisac ovih redova, do\u0161ao do saznanja o svojim ro\u0111acima u \u010canikalima, u Turskoj. Njihovi preci su po\u0161li iz Sand\u017eaka u odredima \u0110urumija, koji su su borili za opstanak Turske u najte\u017eem vremenu 1915. godine. Mnogi od njih se nikada nisu vratili.<\/p>\n

Urednik knjige je publicist Mustafa Prlja\u010da<\/strong>, a za izdava\u010da potpisuje Mesud Smaji\u0107<\/strong>, recenzenti prof. dr Jusuf \u017diga<\/strong> i prof. Mehmedalija Had\u017ei\u0107<\/strong>. Iza ove knjige stoji Rijaset IZ u Bosni i Hercegovini. Sva prava su pridr\u017eana. Ovaj projekat kao \u0161to smo i naglasili pridr\u017eava i prijethodni i sada\u0161nji Resiu-l-ulema dr Mustafa ef. Ceri\u0107<\/strong> i mr. Husein ef. Kavazovi\u0107<\/strong>. Monografija Bo\u0161njaci u Turskoj zaslu\u017euje \u0161iru diskusiju, ne samo protokolarno-markentin\u0161ke promocije, ve\u0107 i otvorenu diskusiju preko okruglih stolova, po\u010dev od Sarajeva, Novog Pazara, Istanbula i drugih gradova koji to nalaze za shodno, kako bi se izgradio kapacitet \u0161to ve\u0107eg broja znanstvenih istra\u017eiva\u010da, koji bi mogli po\u0107i na teritorije predivne zemlje Turske, gdje su Bo\u0161njaci u posljednjih 130 godina, na\u0161ili uto\u010di\u0161te, obe\u0107anu zemlju (iz koje su se rijetki javljali i ponovo vra\u0107ali u zavi\u010daj) i sa\u010duvali svoj identitet, kulturu, i donekle jezik, obi\u010daje i posebno vjeru, bez obzira \u0161to su im turske vlasti promijenili prezimena.<\/p>\n

Najkra\u0107e re\u010deno, ovakvu ideju objavljivanja autorskog djela Amira Hod\u017ei\u0107a i Mirsada Kalajd\u017ei\u0107a \u00abBo\u0161njaci u Turskoj\u00bb, predstavlja izuzetan \u010din u kulturi Bo\u0161njaka danas. Vjerujem da bi se tako i uzvi\u0161enije izrazio jedan akademik dr. Smail Bali\u0107<\/strong>, da je \u017eiv autor prve kapitalne knjige \u00abKultura Bo\u0161njaka<\/strong>\u00bb (Be\u010d, 1973). Zato, slobodan sam pozvati sve na\u0161e stvaraoce novinare i publiciste, istra\u017eiva\u010de, da krenu putem Hod\u017ei\u0107a i Kalajd\u017ei\u0107a i da objave nove detalje o Bo\u0161njacima u Turskoj, \u0161to \u0107e poslu\u017eiti autorima za neko novo kapitalno izdanje. Prema tome, da zaklju\u010dimo, potrebno je organizirati stru\u010dne okrugle hastale i simpozije o ovom djelu u interesu posizanja jedinstva Bo\u0161njaka na na\u0161im prostorima.<\/p>\n

Zacijelo, ovo djelo daje povoda da rukovodstvo Svjetskog bo\u0161nja\u010dkog kongresa<\/strong> treba razmi\u0161ljati o organiziranju godi\u0161njih susreta Bo\u0161njaka iz Turske, Bosne i Hercegovine, Sand\u017eaka i drugih dr\u017eava i regija. Prijedlog Matice Bo\u0161njaka Sand\u017eaka, da takav skup je mogu\u0107 sredinom avgusta u Delime\u0111e (nedaleko od Novog Pazara, Tutina i Sjenice), na Pe\u0161terskoj visoravni, kraj jedne od najljep\u0161ih d\u017eamija u Europi, gdje ima zna\u010dajan prostor za parking, kao i odr\u017eavanje ljetnje \u0161kole prijateljstva i jezika, \u0161to bi pove\u0107alo interesovanje da ova manifestacija bude tradicionalna.<\/p>\n

Iz svih navedenih razloga, slobodno smo prepru\u010diti svim Bo\u0161njacima i bibliotekama u Bosni, Sand\u017eaku i Turskoj, da knjiga autora Amira Hod\u017ei\u0107a i Mirsada Kalajd\u017ei\u0107a \u00abBo\u0161njaci u Turskoj\u00bb na\u0111e mjesto, jer podsti\u010de na sje\u0107anje i povezivanja Bo\u0161njaka.<\/p>\n

Pi\u0161e: dr. \u0160efket Krci\u0107<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

dr. \u0160efket Krci\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":110820,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10196],"tags":[10441],"class_list":{"0":"post-110819","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-pera-nasih-autora","8":"tag-dr-sefket-krcic"},"yoast_head":"\nPrva monografija o Bo\u0161njacima u Turskoj<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Prva monografija o Bo\u0161njacima u Turskoj\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"dr. \u0160efket Krci\u0107\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2014-08-23T23:27:56+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/SEFKET-KRCIC-300x3001.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"300\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"300\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"26 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Prva monografija o Bo\u0161njacima u Turskoj\",\"datePublished\":\"2014-08-23T23:27:56+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/\"},\"wordCount\":5274,\"commentCount\":4,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/SEFKET-KRCIC-300x3001.jpg\",\"keywords\":[\"dr. \u0160efket Krci\u0107\"],\"articleSection\":[\"Iz pera na\u0161ih autora\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/\",\"name\":\"Prva monografija o Bo\u0161njacima u Turskoj\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/SEFKET-KRCIC-300x3001.jpg\",\"datePublished\":\"2014-08-23T23:27:56+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/SEFKET-KRCIC-300x3001.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/SEFKET-KRCIC-300x3001.jpg\",\"width\":300,\"height\":300},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Prva monografija o Bo\u0161njacima u Turskoj\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Prva monografija o Bo\u0161njacima u Turskoj","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Prva monografija o Bo\u0161njacima u Turskoj","og_description":"dr. \u0160efket Krci\u0107","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2014-08-23T23:27:56+00:00","og_image":[{"width":300,"height":300,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/SEFKET-KRCIC-300x3001.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"26 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Prva monografija o Bo\u0161njacima u Turskoj","datePublished":"2014-08-23T23:27:56+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/"},"wordCount":5274,"commentCount":4,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/SEFKET-KRCIC-300x3001.jpg","keywords":["dr. \u0160efket Krci\u0107"],"articleSection":["Iz pera na\u0161ih autora"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/","name":"Prva monografija o Bo\u0161njacima u Turskoj","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/SEFKET-KRCIC-300x3001.jpg","datePublished":"2014-08-23T23:27:56+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/SEFKET-KRCIC-300x3001.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/SEFKET-KRCIC-300x3001.jpg","width":300,"height":300},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/prva-monografija-o-bosnjacima-u-turskoj\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Prva monografija o Bo\u0161njacima u Turskoj"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/110819"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=110819"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/110819\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/110820"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=110819"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=110819"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=110819"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}