{"id":110522,"date":"2014-08-16T13:18:19","date_gmt":"2014-08-16T11:18:19","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=110522"},"modified":"2014-08-16T13:18:19","modified_gmt":"2014-08-16T11:18:19","slug":"sto-godina-autonomije-sandzaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/","title":{"rendered":"Sto godina autonomije Sand\u017eaka"},"content":{"rendered":"

\"\"Red\u017eepagi\u0107i su dali trojicu pa\u0161a: Ibrahim-pa\u0161u, Mehmed-pa\u0161u i Ali-pa\u0161u. Ali-pa\u0161a Red\u017eepagi\u0107 je ro\u0111en 1816. godine u Gusinju. Vaspitan je u ratni\u010dkom duhu kako bi nastavio tradiciju slavnih predaka koji su 400 godina vladali krajevima od Skadra do Sjenice i Pe\u0107i.<\/strong><\/p>\n

Bio je izuzetno obrazovan. Zavr\u0161io je visoke vojne \u0161kole u Istanbulu. Bio je kajmakam Sarajeva. Povratkom u Gusinje, 1852. godine postaje kajmakam Gusinjske kaze. U\u017eivao je veliki autoritet. Prema stanovni\u0161tvu je imao izuzetno korektan i pravedan odnos. Upravljao je ovim krajem preko trideset godina i slu\u017eio \u010detiri sultana: Abdul-Med\u017eida, Abdul- Aziza, Murata V i Abdul-Hamida II. Posljednjem je otkazao poslu\u0161nost 1878., kada su velike sile, na pritisak Rusije, Plavsko-gusinjski okrug dodijelile Crnoj Gori.<\/p>\n

BITKA NA PREVIJI 1854.<\/strong><\/p>\n

Dvije godine nakon \u0161to je postao gusinjski kajmakam, Alibeg je ustao u odbranu Plavsko-gusinjskog okruga. 1854. godine na brdu Previji kod Andrijevice nanio je crnogorskoj vojsci prvi veliki poraz. Na ovom brdu, u neposrednoj blizini Lima, pristigla je crnogorska vojska predvo\u0111ena oficirima cara Nikolaja I da presije\u010de Bosanski drum koji je spajao Bosanski vilajet sa Istanbulom. U toku Rusko-Turskog\u00a0iliti Krimskog rata (1853-1856), Rusija je hu\u0161kala crnogorska plemena na otimanja teritorija u Hercegovini, Sand\u017eaku i sjevernoj Albaniji. Nikolaj I je, da bi ih pridobio, poslao Proglas u kome je stajalo\u00a0da nema mira dok za svoju mo\u0107nu imperiju ne dobije Hercegovinu, Bosanske ravnice i jedan dio Albanije<\/em>. Danilo I Petrovi\u0107 je za komandanta ombiniranog odreda postavio serdara Jova Pileti\u0107a. Njegov odred su \u010dinila plemena: Pivljani, Drobnjaci, Uskoci, Banjani, \u017dupljani, Nevesinjci i Vasojevi\u0107i. Nikolaj I je poslao pukovnika Jegora P. Kovalenskog da zapovijeda akcijom. Prema njegovomplanu, trebalo je krenuti 7.000 boraca iz crnogorskih brda i Hercegovine, doline Lima i Ibra u akciju presijecanja puta kroz Sand\u017eak. Zdru\u017eene rusko-crnogorske snage su trebale s prostora Gornjeg Polimlja i Potarja krenuti dolinom Lima i Mora\u010de u pravcu Novog Pazara. Jake snage krenule su u pravcu Plava i Gusinja ne nadaju\u0107i se nikakvom otporu. Alibeg je otkrio ovaj plan i utvrdio vojsku na brdu Previji. U bici koja je zapo\u010deta oko Murine, a okon\u010dana na Previji, neprijatelju je nanijet te\u017eak poraz.<\/p>\n

Nakon ovog doga\u0111aja, do\u0161la je vijest da su evropske sile na Berlinskom Kongresu dodijelile plavsko-gusinjski kraj Knja\u017eevini Crnoj Gori. Bo\u0161nja\u010dko i Albansko stanovni\u0161tvo se suprotstavilo tim odredbama.<\/p>\n

TA\u010cKA 28 BERLINSKOG UGOVORA<\/strong><\/p>\n

Plavsko-gusinjsko bo\u0161nja\u010dko i albansko stanovni\u0161tvo odlu\u010dilo je oduprijeti se odlukama Berlinskog kongresa i ne dozvoliti ulazak crnogorske vojske na svoju teritoriju. Glavni uzrok ovakve reakcije bio je strah od nasilnog pokr\u0161tavanja, oduzimanja zemlje i protjerivanja. Zlo\u010dine vasojevi\u0107kih vojvoda 1856-1858. u Gornjem Polimlju, nisu zaboravili. Odmah su formirali Odbor narodnog spasa u koji su u\u0161li najugledniji ljudi tog kraja: Ali-beg Red\u017eepagi\u0107, Jakup Ferovi\u0107, Jahja-ef. Mu\u0161i\u0107, Husein-beg Red\u017eepagi\u0107, Bilal-aga \u0160ehovi\u0107, Omer Basuljevi\u0107, Matko Lali\u010di\u0107, Husein Bekte\u0161evi\u0107, Sulejman Jasavi\u0107 i drugi. \u010clanovi odbora su dali besu da \u0107e oru\u017ejem braniti vatan.<\/em><\/p>\n

Iako je Ali-beg Red\u017eepagi\u0107 organizirao Odbor narodnog spasa, mnogi su sumnjali u njegovu iskrenost. Sumnju je produbljivala \u010dinjenica da on, kao gusinjski kajmakam, mora biti lojalan sultanu koji je naredio da ovu teritoriju ustupe\u00a0Crnoj Gori. U Ali-begu je proradio patriotski osje\u0107aj, otkazao je poslu\u0161nost sultanu. Rastrzan izme\u0111u du\u017enosti i \u010dasti, opredijelio se za odbranu vatana.Tada je izgovorio \u010duvene rije\u010di:\u00a0Branit \u0107u svoj vatan!\u00a0<\/em>Naime, malo prije Berlinskog kongresa u istanbulskom predgra\u0111u Ye\u0161ilkoy, odr\u017ean je mirovni kongres na kojem je Aleksandar II dao na poklon Crnogorcima Bar, Ulcinj, Podgoricu, Kola\u0161in, \u017dabljak, Plav i Gusinje,\u00a0a crnogorski knjaz Nikola tra\u017eio jo\u0161 i sjevernu Albaniju, ve\u0107i dio Novopazarskog sand\u017eaka, Duka\u0111in i Prizren. Bo\u0161nja\u010dko i albansko stanovni\u0161tvo se po\u010delo organizirati kako bi se suprotstavilo tome. U Prizrenu je 10. 6. 1878. osnovana Prizrenske lige od 47 bo\u0161nja\u010dkih i albanskih predstavnika. Donijeta je Uredbu o formiranju posebne vojske od 190.000 boraca i 380 bataljona. Na ovoj skup\u0161tini je prihva\u0107en program\u00a0Taalimat<\/em>\/Instrukcije<\/em>. Ali-pa\u0161a je u ovom Odboru zauzimao zna\u010dajnu ulogu. Dodijeljen mu je zadatak op\u0107e mobilizacije. Na samom po\u010detku formiranja pokreta otpora, kod Plavljana i Gusinjana je vladala velika sumnja u odlu\u010dnost Ali-pa\u0161e da se stavi na \u010delo naroda koji se nije htio predati bez borbe. Historijska je \u010dinjenica da se on u po\u010detku kolebao, za njega je sultanova rije\u010d bila svetinja, ali je smogao snage i u prijelomnom trenutku osjetio da narod ne priznaje odluku o predaji Plava i Gisinja i da ne\u0107e \u017eivjeti pod krstom. Odluku da \u0107e braniti Plav i Gusinje i da otkazuje poslu\u0161nost Sultanu, Ali-pa\u0161a je pismeno poslao u Istanbul:\u00a0Uzvi\u0161eni Padi\u0161ahu, do sada sam bio tvoj pa\u0161a, a od sada sam svoj i svog naroda, ne\u00a0<\/em>dam Plava i Gusinja Crnoj Gori za \u017eivota svoga!\u00a0<\/em>Ljut zbog otkazane poslu\u0161nosti, Abdul Hamid II \u0161alje vojnu ekspediciju, na \u010delu sa Mehmed Ali-pa\u0161om da izvr\u0161i predaju Plava i Gusinja. Tada\u0161nji kosovski valija, Hafiz-pa\u0161a, pod \u010dijom vla\u0161\u0107u je bila\u00a0i Gusinjska kaza, je tako\u0111er tra\u017eio od Glavnog odbora Prizrenske lige da se pokori sultanu. Komandant turskih askera Mehmed Ali-pa\u0161a je morao izvr\u0161iti sultanovu zapovijed, iako je na Berlinskom kongresu, kao jedan od tri \u010dlana turske delegacije bio protiv odluke evropskih sila da se preda Plav i Gusinje Crnoj Gori. Glavni odbor Prizrenske lige je donio odluku da se on likvidira. I\u0161lo se na to da se prona\u0111e \u010dovjek iz njegove pratnje koji \u0107e to obaviti. Poku\u0161ali su stupiti stupiti u vezu sa plavljaninom Kraki\u0107em. Me\u0111utim, on je odbio. Njegov ro\u0111eni brat, \u010duveni \u0160aban Kraki\u0107 je ovo shvatio kao izdaju i sramotu, pa je rije\u0161io da ga ubije govore\u0107i:\u00a0Vi\u0161e volim svojega vatana i na\u0161ega velikoga sibijana, no i tebe brata ko hajvana<\/em>! U pratnji Mehmed Ali-pa\u0161e bilo je sedam \u010deta. U sukobu Plavljana, Gusinjana i \u0110akovaca na jednoj i turskih askera na drugoj strani, ovaj general je ubijen 8. 9. 1878. u \u0110akovici. Nakon propasti ekspedicije, na pritisak potpisnica Berlinskog ugovora, sultan Abdulhamid II \u0161alje proslavljenog gaziju Ahmed Muhtar-pa\u0161u. On se sa 15 bataljona nizama stacionirao u Pe\u0107i, \u0110akovici i Prizrenu, i blokirao glavne prilaze Plavu i Gusinju. Muhtar-pa\u0161a nije krenuo na Plav i Gusinje, ve\u0107 se dr\u017eao po strani. O\u0161tro je reagirao na pritisak Crnogorske vlade da turska vojska treba \u0161to prije u\u0107i u Plav i Gusinje i predati joj ih. Pismeno se obratio ruskom konzulu u Prizrenu Jastrebovu:\u00a0Crnogorci se pona\u0161aju kao da tra\u017ee da koko\u0161ku, koju smo ustupili, o\u010dupamo, ispe\u010demo, za\u010dinimo, pa da im je takvu, gotovu, stavimo jo\u0161 u usta!<\/em><\/p>\n

\"\"NOK\u0160I\u0106KA BITKA<\/strong><\/p>\n

Vidjev\u0161i da se Plav i Gusinje ne mogu dobiti diplomatskim putem, knjaz Nikola odlu\u010di da to u\u010dini vojno. Naredi vojnom ministru i vojvodi, popu Iliji Plamencu da, uz konsultacije s ruskim konzulom Joninom i pukovnikom Nikolajom Kautbarsom, preuzme rje\u0161avanje Plavsko-gusinjskog pitanja. Ministar Plamenac je naredio na\u010delniku Vu\u010dini\u0107u da u pravcu Plava i Gusinja uputi 12 bataljona sa 4.500 boraca. Borci su mobilizirani iz Vasojevi\u0107a, Ku\u010da, Mora\u010dana, Bjelopavli\u0107a i Bratono\u017ei\u0107a i Rovaca. U crnogorskoj vojsci se nalazio i izvjestan broj ruskih dobrovoljaca i oficira. Knjaz Nikola je za komandanta kombiniranog odreda postavio ku\u010dkog vojvodu Marka Miljanova. Samouvjereni Marko je, krajem oktobra i po\u010detkom novembra 1879., zauzeo dvije bo\u0161nja\u010dke karaule, kod Pepi\u0107a, 8 km sjeverno od Plava, i Gornje Rzenice. U novembru 1879., crnogorska vojska je dobila poja\u010danje od 1.500 vojnika. Ukupno ih je bilo 6.000. Vidjev\u0161i da se velika opasnost nadvila nad Plavom i Gusinjem, Bo\u0161njaci i Albanci nisu sjedili skr\u0161tenih ruku. Bo\u0161njaci Donjega Kola\u0161ina i Bijelog Polja predvo\u0111eni Fejzom Kali\u0107em i hod\u017eom Gu\u0161mirom napali su Crnogorce iz pravca Tare, izjavljuju\u0107i da \u0107e, ako napadnu Plav i Gusinje, povesti 2.000 boraca na njih. Pljevaljski muftija \u0160emsikadi\u0107 nije mogao pomo\u0107i, jer se njegova vojska, nakon tri mjeseca ogor\u010denih borbi s Austrijancima, morala povu\u0107i a on se na nagovor pljevaljskih prvaka i poziv sultana morao odre\u0107i daljeg oru\u017eanog otpora mnogo mo\u0107nijim Austrijancima. Ali-beg Red\u017eepagi\u0107 je, kao jedan od najistaknutijih rukovodilaca Prizrenske lige, anga\u017eirao veliki broj Bo\u0161njaka i Albanaca iz Lige za odbranu BiH. Mahmut-aga Bajrovi\u0107 iz Taslid\u017ee je izrazio solidarnost s borbom Plavljana i Gusinjana, \u017eale\u0107i \u0161to se ne mo\u017ee priklju\u010diti borbi zbog prisustva austro-ugarske vojske. Prije nego \u0107e do\u0107i do Nok\u0161i\u0107ke bitke, Ali-beg je pozvao glavare albanskih plemena Ga\u0161i, Rugova, Duka\u0111ina, Pe\u0107i i \u0110akovice. Oni su se odmah odazvali pozivu. Albance iz Krastenica predvodio je Man Avdija, pleme Ga\u0161i Ali-Ibro,\u00a0Pe\u0107ance i \u0110akov\u010dane Mahmudbegovi\u0107 i Saidbegovi\u0107, a Rugovce Salih-aga.<\/p>\n

Ne nadaju\u0107i se da \u0107e Bo\u0161njaci Plava i Gusinja pru\u017eiti ve\u0107i otpor, Marko Miljanov je zauzeo sela Gornje Rzenice i Nok\u0161i\u0107e, pribli\u017eiv\u0161i se Plavu na samo nekoliko kilometara. Nakon ulaska u Nok\u0161i\u0107e, pobjedonosno je izjavio:\u00a0U Plavu \u0107u ru\u010dati, u Gusinju ve\u010derati<\/em>. Vijest da su Crnogorci zauzeli Nok\u0161i\u0107e, Plavljanima je na sabah-namazu 4. 9. 1879. donijela jedna starica. Husein-beg Red\u017eepagi\u0107 je naredio pokret ka Nok\u0161i\u0107ima. U borbu su se uklju\u010dilo i pleme Hot iz sela Kunja. Kula na Nok\u0161i\u0107u gotovo bija\u0161e zauzeta, ali izi\u0111e jedna starica i viknu:\u00a0Ti si Jakup Fero, a? Ti mi neki junak? \u0160ta ho\u0107e\u0161 u kuli, da pobjegne\u0161! Mr\u010do, sram te bilo! U\u0111i da vidi\u0161 koliko sam ja glava otkinula!\u00a0<\/em>I \u017eena pokaza\u2026 \u010cim je izi\u0161ao iz kule, Jakup Fero gotovo za trenutak nestade\u2026 Kasnije mu je na\u0111eno obezglavljeno tijelo prislonjeno o pro\u0161ke. U presudnom trenutku, Plavljanima su u pomo\u0107 pristigli Rugovci, oko 600 boraca. Oni su s bo\u010dne strane zauzev\u0161i selo Velika i opkoli\u0161e Crnogorce \u2013 \u0161to ovi nisu ni slutili. Kada su se protivni\u010dke strane susrele, razvio se krvavi \u010detverosahatni boj. Hrabriji i vje\u0161tiji Bo\u0161njaci i Albanci su jataganima, no\u017eevima i sabljama uspjeli razbiti glavninu crnogorske vojske. Odbranu plavljanskog bajraka, nakon pogibije Omera Basuljevi\u0107a, preuzeo je plavski muftija Jahja-ef., mula Jaho Musi\u0107. Iznena\u0111eni dolaskom Rugovaca, Crnogorci su se dali u pani\u010dno bjekstvo. Poku\u0161ali su se povu\u0107i u Rzenice. Me\u0111utim, iz pravca Je\u010dmi\u0161ta i Velike stigli su Rugovci i Plavljani i nanijeli im veliki poraz. Marko Miljanov odstupi na desnu stranu, preko Lima. Bo\u0161njaci su tr\u010dali, hvatali se u ko\u0161tac sa Crnogorcima i zajedno nestajali u talasima nabujalog Lima, tako da su se na prolje\u0107e 1880. godine na obalama Lima mogli na\u0107i le\u0161evi mrtvih Bo\u0161njaka i Crnogoraca. U trenutku kada je izgledalo da \u0107e i Marko biti \u017eiv uhva\u0107en, pomogao mu je Todor Vukov koji je predvodio Vasojevi\u0107ki bataljon. On je napao s desne strane Lima i omogu\u0107io Marku da prepliva na drugu obalu. Marko se spasio dr\u017ee\u0107i se za konjski rep. Uspio je preplivati Lim i do\u0107i do Todorovog polo\u017eaja.<\/p>\n

U Nok\u0161i\u0107koj bici u\u010destvovali su samo Plavljani i Rugovci. Gusinjci nisu mogli sti\u0107i na vrijeme. Neosporna je \u010dinjenica da je bitku predvodio Ali-pa\u0161a koji je obezbijedio i ljudske i materijalne uvjete za pobjedu. Odu\u0161evljen hrabro\u0161\u0107u vojnika, Ali-beg je pre\u017eivjele i porodice \u0161ehida nagradio prodav\u0161i sve posjede na planini Stoj\u010dici i u selu Martinovi\u0107u. Histori\u010dar Ve\u0161ovi\u0107 ka\u017ee da je stradalo 500 Crnogoraca iz plemena Ku\u010da, Vasojevi\u0107a i Bratono\u017ei\u0107a. Prema francuskom konzulu u Skadru Le Reu crnogorska strana imala je 700 poginulih, a branioci Plava i Gusinja 300-400 poginulih i ranjenih.\u00a0Broj boraca na crnogorskoj strani prije bitke iznosio je 4.500, a na strani branilaca 1.500, kao i 600 Rugovaca. Ministar spoljnih poslova Kne\u017eevine Crne Gore, vojvoda Gavro Vukovi\u0107 ka\u017ee da je\u00a0Vojna ekspedicija na Gusinje bila te\u017ea nego ijedna do tada\u2026 Na\u0161a vojska kojom su komandovali glasovite vojskovo\u0111e vojvoda Bo\u017eo i vojvoda Marko Miljanov, bi satrvena na Nok\u0161i\u0107e\u2026 Pred malim Plavom i Gusinjem, Crna Gora je u boju na Nok\u0161i\u0107u do\u017eivjela najte\u017ei poraz u svojoj historiji postojanja i ba\u010dena je na koljena<\/em>. Crnogorski knjaz Nikola nije se mogao pomiriti sa \u010dinjenicom da ne mo\u017ee zauzeti plodne ravnice gusinjske kaze, pa je po prvi put sakupio crnogorske poglavice da se dogovore kako da osvoje ovaj dio Sand\u017eaka. Ni Ali-beg nije \u010dekao da ga Crnogorci iznova napadnu. Sakupio je borce i krenuo na Crnogorce koji su se bili utaborili na Murini.<\/p>\n

Nakon \u0161to je do\u017eivjela poraz na Nok\u0161i\u0107u, crnogorska vojska se povukla u selo Murine. Ali-beg je znao da \u0107e Crnogorci krenuti \u010dim prikupe nove snage, zato je odlu\u010dio da prvi napadne. Na Murini su se nalazile brigade \u0110ura Petrovi\u0107a, Miljana Vukova i Marka Miljanovog. Prije bitke, Knjaz je pozvao na mobilizaciju \u010dak i djecu od 12 godina. Ali-beg je pozvao prvake albanskih plemena iz \u0110akovi\u010dke Malesije koji su odmah krenuli na Crnogorce. Do bitke je do\u0161lo 8. 1. 1880., 35 dana nakon Nok\u0161i\u0107ke bitke. Na crnogorskoj strani je bilo oko 4.000 boraca, a na bo\u0161nja\u010dko-albanskoj 2.500. Bitka je trajala dva dana, ali nije bila tako \u017eestoka kao na Nok\u0161i\u0107u. Broj poginulih na obje strane je bio 400 boraca. Ali-beg je uspio s Murine protjerati Crnogorce i \u010dak zarobiti rusku zastavu.<\/p>\n

Ali-beg je bio kajmakam gusinjske kaze sve do 1880. Nakon Bitke na Murini, postaje miralem i sand\u017eak-beg Pe\u0107kog sand\u017eaka. Na toj du\u017enosti je ostao sve do smrti 1889. godine. Nakon poraza, na Nok\u0161i\u0107u i Murini, Crna Gora i velike sile su shvatile da plavsko-gusinjsko pitanje ne mogu rije\u0161iti vojno, pa su, da bi udovoljili Rusiji, dali Crnoj Gori Ulcinj i njegovo zale\u0111e sve do Bojane.<\/p>\n

Ali-pa\u0161a je bio veliki borac za osloba\u0111anje BiH od austrougarske okupacije. Usko saradjivao sa pljevaljskim muftijom \u0160emsikadi\u0107em. Obojica su bili za to da se u Bosni podigne ustanak po svaku cijenu.<\/p>\n

UNAPRE\u0110ENJE U PA\u0160U<\/strong><\/p>\n

Vijesti o Pobjedi na Nok\u0161i\u0107u i napadu na Previju kod Murine protutnja\u0161e Evropom. Stambol je o tome u dva maha upoznat: odmah poslije Boja na Nok\u0161i\u0107u i kada je Cetinjski dvor javio Sultanu da je Ali-beg napao njihovu vojsku na granici, nanijev\u0161i joj te\u017eak poraz i zarobio zastavu. Tra\u017eila se odgovornost za povredu granice.<\/p>\n

Sultan Hamid naredi da se \u017eiv ili mrtav izru\u010di taj neposlu\u0161ni beg. Plavski i gusinjski prvaci savjetovahu Ali-begu da ne ide u Stambol, jer \u0107e mu Sultan glavu uzeti. On ipak odlu\u010di da krene. Amid\u017ea Mehmed-beg ga nasavjetova da uzme Emira, koji poznaje put i prilike u Stambolu. Znalo se da Sultan gaji simpatije prema tom momku, koji je bio u njegovoj li\u010dnoj pratnji. Kasaba je gotovo zanijemila od iznena\u0111enja zbog ove odluke.<\/p>\n

Putovali su vi\u0161e od mjesec dana. Stambol ih je o\u010dekivao, jer se doznalo da sultan Hamid zove hitno na odgovornost Alibega i da ga je taj beg obavijestio da dolazi. Govorilo se da dolazi neobi\u010dan junak koji je u dva maha pobijedio crnogorsku vojsku i oteo zastavu. Sultan ga poziva da mu skine glavu, iako su, u zadnjih desetak godina, to jedine pobjede carske vojske. Nijedan pametan \u010dovjek ne bi krenuo, a taj Ali-beg ide Sultanu Hamidu pod sablju\u2026 Narod danima istr\u010dava\u0161e stambolskim mahalama kao da do\u010dekuje nekog cara.<\/p>\n

Kada de\u017eurna stra\u017ea sazna da je pred vratima Ali-beg, razoru\u017ea ga, ali ubrzo ustuknu pred svjetinom koja zavika:<\/p>\n

– Tako ti Allaha, Ali-be\u017ee, ne idi Sultanu, ho\u0107e da te objesi!<\/p>\n

– Idem Sultanu, nek\u2019 me njegova ruka li\u0161i \u017eivota ako grije\u0161im!<\/p>\n

Dok je \u010dekao na poziv u Saraj, Ali-beg se zagledao u sliku ruskog cara nad visokom kapijom. Skinu je i pocijepa na o\u010di okupljenog svijeta. Stra\u017eari su o tom drskom \u010dinu odmah obavijestili Sultana koji razgovara\u0161e sa ruskim izaslanikom.<\/p>\n

– Neka u\u0111e taj pomamljeni beg, da mu skinem glavu!<\/p>\n

Ali-beg u\u0111e mirno i poselami Sultana. Kad zapazi da na carskoj stolici sjedi drugi \u010dovjek, pogleda o\u0161trim o\u010dima i povika:<\/p>\n

– \u010cestiti Sultanu, tvoje je mjesto u vrhu! Taj \u010dovjek \u0161to sjedi neka si\u0111e sa carske stolice! Jo\u0161 Turska nije pala na koljena! Ovo je Stambol, a ne Moskva! A ti, neznani vladaru, si\u0111i dolje, nije ti mjesto na carskoj stolici!<\/p>\n

– \u010cestiti Sultanu, ja sam Ali-beg Red\u017eepagi\u0107! Do\u0161ao sam Vam na noge, da me pogubite!<\/p>\n

Ruski izaslanik ustade zanijemio od \u010dudna begovog postupka koji tako mirno dolazi pred sultanove noge i zahtjeva da ga usmrti; Tako ne\u0161to nije \u010duo a kamoli do\u017eivio.<\/p>\n

– Svi osu\u0111enici bje\u017ee od vladara, vojska ih tjera ili tra\u017ee pomilovanje, a ti, hrabri Ali-be\u017ee, do\u0111e da te Sultan strijelja\u2026 Junak si, bez obzira \u0161to si po\u010dinio. Ali-be\u017ee, za\u0161to prekr\u0161i nare\u0111enje u dva maha? Zar nisam naredio da mirno predate Plav i Gusinje Crnoj Gori? A vi se upustiste u rat i mnogo glava se izgubi\u2026 Mjesec dana kasnije (8. 1. 1880), ti si bez povoda napao crnogorsku vojsku na granici i zarobio im zastavu. Zbog toga \u0107u ti skinuti glavu!<\/p>\n

Ali-beg podi\u017ee glavu, malo uznemireno, ali glasno i uvjerljivo re\u010de:<\/p>\n

– Odluku Berlina nisam mogao prihvatiti, kao ni prvaci i narod iz kojeg poti\u010dem. Morao sam narod da poslu\u0161am. Marko Miljanov je napao Plav sa preko 5000 vojnika. Morali smo se braniti. Boj na Nok\u0161i\u0107u, \u010destiti Sultane, nije bio napad, ve\u0107 odbrana kasabe i naroda.<\/p>\n

– Jedno vrijeme si bio \u010dvrsto uz Prizrensku ligu. A? Zna\u0161 da Liga radi protiv Porte i di\u017ee bune po Kosovu?<\/p>\n

– Bio sam u naju\u017eem tijelu Prizrenske lige\u2026 Dobismo pomo\u0107 od Rugovaca, Gasa i \u0110akova\u010dke Malesije, jer bijasmo napadnuti od Marka Miljanova. Mjesec dana kasnije, na Murini osujetih njihove planove za ponovni napad, zato se prisjetih da napadnem crnogorsku vojsku kod Previje i otmem im zastavu. To sam i uradio i, evo, Vam, nudim tu zastavu! Tako spasismo na\u0161e gradove i narod.<\/p>\n

– \u0160ta \u0107e mi crnogorska zastava? \u2013 re\u010de Sultan<\/p>\n

\u2013 Da si barem pobijedio Ruse ili Austro-Ugarsku i donio mi njihove zastave\u2026 Ruski izaslanik sko\u010di:<\/p>\n

– \u010cestiti Sultan Hamide, ovo nije crnogorska zastava, ve\u0107 ruska! Na\u0161a\u2026 Sultan sko\u010di. Uznemiren. Pokliknu, osmjehnu se i uzbu\u0111eno podi\u017ee o\u010di. Gotovo odsutno se zagleda kroz pend\u017eer, prisje\u0107aju\u0107i se da prvi put za desetak godina slu\u0161a vijest o pobjedi. Nakon niza poraza Osman-pa\u0161e kod Plijevne, sve pa\u0161e su gubili ratove, osim ovog Ali-bega Red\u017eepagi\u0107a koji mu sada nudi i rusku zastavu. Ruski izaslanik je zavirivao zastavu, povremeno se i\u0161\u010du\u0111avao velikoj hrabrosti Ali-begovoj da donese zastavu i do\u0111e Sultanu na no\u017e\u2026<\/p>\n

– Ovaj \u010dovjek je junak kakvog u Turskoj carevini nemate! Da ste imali desetak ovakvih pa\u0161a, Turska ne bi izgubila bojeve od Plijevne na ovamo\u2026 Ali-beg je junak van mjere! Vi ga zovete na sablju da ga usmrtite, on Vam donosi zastavu i dolazi mirno na pogubljenje, a mogao je da ne do\u0111e. Molim Vas, po\u0161tedite mu \u017eivot! Nagradite ga ne\u010dim krupnim. On nije izdajnik ve\u0107 izuzetan junak!<\/p>\n

– \u0160ta ka\u017ee\u0161 ti, Emire?\u2013 upita Sultan<\/p>\n

– Mene odredi\u0161e da pratim Ali-bega\u2026 Napade crnogorsku vojsku bez objave rata i ote zastavu, ali to prvo uradi Marko Miljanov. Napade pred samu zoru kasabu bez objave rata. Za Boj na Nok\u0161i\u0107u ima puno pravo, jer je Marko Miljanov napao, morali smo da se branimo\u2026<\/p>\n

Spolja dopirahu glasovi svjetine koja je molila Sultana da sa\u010duva glavu Ali-begu. Ruski izaslanik ustade, skinu svoju sablju i pokloni je Ali-begu.<\/p>\n

Sultan Hamid iznena\u0111en dr\u017eanjem ruskog izaslanika, a jo\u0161 vi\u0161e dostojanstvom Ali-bega, podi\u017ee se iz stolice, nasmijana lica pri\u0111e Ali-begu i re\u010de:<\/p>\n

– Htio sam ti skinuti glavu, Ali-Be\u017ee! A ti si me uzdrmao mirnim dr\u017eanjem. U smrt te pozivam, ti dolazi\u0161 tako \u010dudno\u2026 Kad vidjeh da je ovo ruska a ne crnogorska zastava, milo mi bija\u0161e. Ovo je prva pobjeda poslije Plijevne. \u010cim si rusku zastavu oduzeo, zna\u010di u crnogorskoj vojsci je bilo i Rusa. Kako \u010duveni Osman-pa\u0161a izgubi na Plijevnoj, ve\u0107 desetak godina nijedan pa\u0161a ne dobi boj. Tvoje pobjede ulijevaju novu nadu poljuljanoj Carevini\u2026 Evo ti kolan i sablja, Ali-be\u017ee!<\/p>\n

Sultan pri\u0111e i poveza mu kolan preko dolame koji se zasija kao nebeska mlije\u010dnobijela staza, iako je, zbog brojnih poraza, pa\u0161ama zabranjeno da nose esarpe i sablje preko dolame.<\/p>\n

Napolju se narod bija\u0161e smirio. Doznalo se da je Sultan Alibegu ne samo sa\u010duvao glavu, nego ga i unaprijedio u pa\u0161u dav\u0161i mu Pe\u0107ki i Plavsko-Gusinjski kadiluk.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: ligazasandzak.org<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Red\u017eepagi\u0107i su dali trojicu pa\u0161a: Ibrahim-pa\u0161u, Mehmed-pa\u0161u i Ali-pa\u0161u. Ali-pa\u0161a Red\u017eepagi\u0107 je ro\u0111en 1816. godine u Gusinju. Vaspitan je u ratni\u010dkom duhu kako bi nastavio tradiciju slavnih predaka koji su 400 godina vladali krajevima od Skadra do Sjenice i Pe\u0107i. Bio je izuzetno obrazovan. Zavr\u0161io je visoke vojne \u0161kole u Istanbulu. Bio je kajmakam Sarajeva. […]<\/p>\n","protected":false},"author":125,"featured_media":110523,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[10288],"class_list":{"0":"post-110522","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-sandzak-historija","8":"tag-autonomija-sandzaka"},"yoast_head":"\nSto godina autonomije Sand\u017eaka<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Sto godina autonomije Sand\u017eaka\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Red\u017eepagi\u0107i su dali trojicu pa\u0161a: Ibrahim-pa\u0161u, Mehmed-pa\u0161u i Ali-pa\u0161u. Ali-pa\u0161a Red\u017eepagi\u0107 je ro\u0111en 1816. godine u Gusinju. Vaspitan je u ratni\u010dkom duhu kako bi nastavio tradiciju slavnih predaka koji su 400 godina vladali krajevima od Skadra do Sjenice i Pe\u0107i. Bio je izuzetno obrazovan. Zavr\u0161io je visoke vojne \u0161kole u Istanbulu. Bio je kajmakam Sarajeva. […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2014-08-16T11:18:19+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/Ali-Pasa-138x150.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"138\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"150\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Korektor\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Korektor\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"18 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/\"},\"author\":{\"name\":\"Korektor\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/b71f9565a8a6ce38c0200f1cf59c368c\"},\"headline\":\"Sto godina autonomije Sand\u017eaka\",\"datePublished\":\"2014-08-16T11:18:19+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/\"},\"wordCount\":3527,\"commentCount\":8,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/Ali-Pasa-138x150.jpg\",\"keywords\":[\"Autonomija Sand\u017eaka\"],\"articleSection\":[\"Sand\u017eak HISTORIJA\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/\",\"name\":\"Sto godina autonomije Sand\u017eaka\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/Ali-Pasa-138x150.jpg\",\"datePublished\":\"2014-08-16T11:18:19+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/Ali-Pasa-138x150.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/Ali-Pasa-138x150.jpg\",\"width\":138,\"height\":150},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Sto godina autonomije Sand\u017eaka\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/b71f9565a8a6ce38c0200f1cf59c368c\",\"name\":\"Korektor\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/ae3388ff9b8eb74e0751a069466905f6?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/ae3388ff9b8eb74e0751a069466905f6?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Korektor\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/korektor\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Sto godina autonomije Sand\u017eaka","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Sto godina autonomije Sand\u017eaka","og_description":"Red\u017eepagi\u0107i su dali trojicu pa\u0161a: Ibrahim-pa\u0161u, Mehmed-pa\u0161u i Ali-pa\u0161u. Ali-pa\u0161a Red\u017eepagi\u0107 je ro\u0111en 1816. godine u Gusinju. Vaspitan je u ratni\u010dkom duhu kako bi nastavio tradiciju slavnih predaka koji su 400 godina vladali krajevima od Skadra do Sjenice i Pe\u0107i. Bio je izuzetno obrazovan. Zavr\u0161io je visoke vojne \u0161kole u Istanbulu. Bio je kajmakam Sarajeva. […]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2014-08-16T11:18:19+00:00","og_image":[{"width":138,"height":150,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/Ali-Pasa-138x150.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Korektor","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Korektor","Est. reading time":"18 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/"},"author":{"name":"Korektor","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/b71f9565a8a6ce38c0200f1cf59c368c"},"headline":"Sto godina autonomije Sand\u017eaka","datePublished":"2014-08-16T11:18:19+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/"},"wordCount":3527,"commentCount":8,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/Ali-Pasa-138x150.jpg","keywords":["Autonomija Sand\u017eaka"],"articleSection":["Sand\u017eak HISTORIJA"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/","name":"Sto godina autonomije Sand\u017eaka","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/Ali-Pasa-138x150.jpg","datePublished":"2014-08-16T11:18:19+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/Ali-Pasa-138x150.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/Ali-Pasa-138x150.jpg","width":138,"height":150},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sto-godina-autonomije-sandzaka\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Sto godina autonomije Sand\u017eaka"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/b71f9565a8a6ce38c0200f1cf59c368c","name":"Korektor","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/ae3388ff9b8eb74e0751a069466905f6?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/ae3388ff9b8eb74e0751a069466905f6?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Korektor"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/korektor\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/110522"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/125"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=110522"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/110522\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/110523"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=110522"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=110522"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=110522"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}