{"id":109542,"date":"2014-07-28T03:01:05","date_gmt":"2014-07-28T01:01:05","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=109542"},"modified":"2014-07-28T03:01:05","modified_gmt":"2014-07-28T01:01:05","slug":"mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/","title":{"rendered":"Mitovu u koje vjerujemo: 7 velikih zabluda srpske historije"},"content":{"rendered":"

\"Kosovka_devojka\"Mnogi mitovi u koje \u010dvrsto vjerujemo zasnovani su na \u010distim la\u017eima.<\/span><\/strong><\/p>\n

Boj na Kosovu je najva\u017enija srpska bitka<\/strong>
1. Mit o boju na Gazimestanu kao klju\u010dnom sukobu nastao je tek poslije Velike seobe Srba na sjever u 17. vijeku<\/span>

MIT: U najzna\u010dajnijoj bici u svojoj historiji Srbi su pora\u017eeni na Kosovu, a car Lazar se svjesno \u017ertvovao da bi za Srbe izborio carstvo nebesko.<\/span>

ISTINA: Uprkos legendi, tok i kona\u010dan ishod boja na Kosovu nisu poznati. U bici su, osim vojnika sa obje strane, smrt na\u0161la i dva vladara –\u00a0<\/span>knez Lazar i sultan Murat.<\/strong>\u00a0Mada se novi sultan Bajazit poslije bitke povukao iz srpskih zemalja da bi u\u010dvrstio svoju vlast u\u00a0<\/span>Maloj Aziji<\/strong>, nasljednici kneza Lazara priznali su vrhovnu vlast sultana, kome je jo\u0161 neko vrijeme otpor pru\u017eao\u00a0<\/span>Vuk Brankovi\u0107<\/strong>, koji je pre\u017eivio bitku.<\/span><\/p>\n

\"KnezSmrt sultana<\/strong>

Ozbiljni histori\u010dari ka\u017eu da se zna da je sultana Murata ubio neko od srpskih ratnika, ali da nije izvjesno o kome je rije\u010d. Prema nekim verzijama, to je moglo biti prilikom Muratovog obilaska bojnog polja ili prilikom predaje nekog vlastelina.<\/span>

Mit o Kosovu je nastao tek posle Velike seoba Srba na sjever u 17. vjeku. Mlada inteligencija, Srbi \u0161kolovani u Austriji i u Evropi uop\u0161te, osjetili su \u017eelju da ispi\u0161u \u201enovu biografiju svoje nacije\u201c. Histori\u010dari jo\u0161 dodaju da je presudna za stvaranje kosovskog mita bila potreba da se Crkva postavi kao za\u0161titnik<\/span>\u00a0Srba u Austriji.<\/strong>\u00a0Vlastela je prikazana kao nesposobna i nedorasla zahjtevima vremena, zainteresovana samo za vlast i teritorije, a Crkva kao predvodnik borbe za nacionalni interes. Tada je formulisana teorija o prednosti nebeskog nad zemaljskim carstvom.<\/span>

Uprkos vjerovanju da je na Kosovu knez Lazar glavom platio ovozemaljsku Srbiju kako bi sa\u010duvao nebesku, objektivna historija Kosovski boj smatra tek samo jednom bitkom u nizu u tom periodu, i to bez presudnog zna\u010daja. Srpsko carstvo propalo je jo\u0161 ranije, posle smrti\u00a0<\/span>cara Du\u0161ana<\/strong>, a Lazar je za \u017eivota priznao vrhovnu vlast ugarskog kralja i izgubio nezavisnost.<\/span>

Mari\u010dka bitka<\/strong>

Mnogo va\u017enija po posljedicama bila je<\/span>\u00a0Mari\u010dka bitka iz 1371<\/strong>. Posle nje su Vizantija, Bugarska, kao i manje srpske i vizantijske dr\u017eavice postale turski vazali. Srpska dr\u017eava je, istina u vazalnom polo\u017eaju, trajala jo\u0161 vijek i po.<\/span>

Stvaranju mita o Kosovskom boju doprinjeli su i Turci: da bi objasnili kako im se desilo da u boju s malim narodom prvi i posljednji put u historiji pogine sultan, oni su izmislili da im se na Kosovu suprotstavio savez vojski iz sedam ili devet dr\u017eava, me\u0111u kojima su bili i Srbi, Bugari, Arbanasi, Ugari, Njemci, Franci… Historijska istina je da su u ovoj bici u\u010destvovale samo vojska Lazareve kne\u017eevine i vojska iz Bosne koju je poslao\u00a0<\/span>Tvrtko Prvi.<\/strong>

I posljedice historijske zablude da je<\/span>\u00a0Vuk Brankovi\u0107 bio izdajnik,<\/strong>\u00a0iako \u010dinjenice govore druga\u010dije, osje\u0107amo do dana dana\u0161njeg. Uspostavljena je podjela na \u201ecrno\u201c i \u201ebijelo\u201c, pa se Srbi uvijek dijele na borce za slobodu i izdajnike, odnosno na \u201edvije Srbije\u201c.<\/span>

Turci krivi za mit<\/strong>

Da bi objasnili kako im se desilo da u boju s malim narodom, prvi i posljednji put u historiji, pogine sultan, Turci su izmislili da im se na Kosovu suprotstavio savez vojski iz sedam ili devet dr\u017eava, me\u0111u kojima su bili i Srbi, Bugari, Arbanasi, Ugari, Njemci, Franci… Historijska istina je da su u ovoj bici u\u010destvovale samo vojska Lazareve kne\u017eevine i vojska iz Bosne<\/span>


Srbija je branila Evropu od islama<\/strong>
2. \u010cesto se govori kako su Srbi sprije\u010dili prodor Turaka, ali u jednoj od najva\u017enijih bitaka Turske i evropskih dr\u017eava upravo srpski oklopnici su donijeli pobjedu Osmanlijama<\/span>

MIT: Suprotstavljaju\u0107i se Turcima, Srbija je branila i odbranila Evropu od islama.<\/span>

ISTINA: Nedaleko od Nikopolja, tvr\u0111ave na Dunavu u dana\u0161njoj Bugarskoj, 25. septembra 1396. godine, dakle sedam godina posle Kosovskog boja, odigrala se velika bitka. Na jednoj strani bili su Turci i srpski vazali predvo\u0111eni Stefanom Lazarevi\u0107em, a na drugoj vojske evropskog saveza koji su \u010dinile Ugarska, Sveto rimsko carstvo, Francuska, Vla\u0161ka, Poljska, Engleska, \u0160kotska, \u0160vajcarska, Republika Venecija, Republika \u0110enova i vitezovi krsta\u0161i.<\/span>

Pobjedili su Turci, a odlu\u010duju\u0107u ulogu u tome imali su sultanovi vazalni oklopnici pod vo\u0111stvom Srbina Stefana Lazarevi\u0107a.<\/span>

Stefan Lazarevi\u0107, poznat i kao Stevan Visoki, bio je sin kneza Lazara. Nakon o\u010deve pogibije u Kosovskom boju, kao maloljetan do\u0161ao je prestao i vladao uz pomo\u0107 majke Milice.<\/span><\/p>\n

\"Presudli<\/p>\n

Ja\u010danje zemlje<\/strong>

Bio je turski, pa ugarski, a jedno vrijeme i vizantijski vazal. Po\u0161to je slomio otpor vlastele, period mira iskoristio je za sna\u017eenje Srbije u politi\u010dkom, ekonomskom, kulturnom i vojnom pogledu. Krajem njegove vladavine Srbija je bila jedan od najve\u0107ih proizvo\u0111a\u010da srebra u Evropi. Njegova glavna zadu\u017ebina je manastir Manasija, a Beograd je od poru\u0161enog pograni\u010dnog gradi\u0107a pretvorio u modernu utvr\u0111enu evropsku prijestonicu, pro\u0161iriv\u0161i ga gotovo deset puta.<\/span>

Bio je veliki pokrovitelj umjetnosti i kulture i pru\u017eao podr\u0161ku i uto\u010di\u0161te kako u\u010denim ljudima iz Srbije, tako i izbjeglicama iz okolnih zemalja koje su zauzeli Turci. I sam je bio pisac, a njegovo najzna\u010dajnije djelo je \u201eSlovo ljubve\u201c, pjesni\u010dka poslanica upu\u0107ena, najvjerovatnije, njegovom bratu Vuku. Ona va\u017ei za jedan od najljep\u0161ih kra\u0107ih knji\u017eevnih sastava u srpskoj literaturi srednjeg vijeka.<\/span>

Preminuo je iznenada 19. jula 1427. godine, od posljedica sr\u010danog udara, u lovu kod Kragujevca.<\/span>

Poveo vojsku<\/strong>

A \u0161to se njegove uloge u bici na Nikopolju ti\u010de, pogledajmo \u0161ta je pisao \u010duveni Vil Djurant u monumentalnom djelu \u201eHistorija civilizacije\u201c:<\/span>

\u201eKroz Srbiju je pro\u0161la ujedinjena hri\u0161\u0107anska vojska od 60.000 ljudi i opsjela turski garnizon u Nikopolju. Kad su francuski vitezovi, razgaljeni vinom i \u017eenama, upozoreni da Bajazit s vojskom iz Azije dolazi da ukloni tu opsadu, oni su obe\u0107ali da \u0107e je uni\u0161titi. Sa svoje strane, Bajazit se zakleo da \u0107e svog konja privezati za oltar Svetog Petra u Rimu (…) Francuski vitezovi projurili su kroz turske redove, ali ih je s druge strane brda sa\u010dekalo 40.000 kopljanika (…) Ugari i Njemci su ipak nekako potisnuli Turke, ali je onda srpski kralj Stefan Lazarevi\u0107 poveo 5.000 hri\u0161\u0107ana protiv hri\u0161\u0107anske vojske i za sultana dobio odsudnu bitku kod Nikopolja. Od tog dana Bugarska je do 1878. (kao i Srbija) bila provincija Osmanskog carstva.\u201c<\/span>

Ve\u010diti vazal<\/strong>

Stefan Visoki na presto je do\u0161ao kao dje\u010dak, a tokom svoje vladarske karijere bio je turski, pa ugarski vazal, a jedno vrijeme i vizantijski vazal<\/span>

Bahati Turci ubili su dje\u010daka na \u010cukur-\u010desmi<\/strong>
3. U obra\u010dunu u Beogradu Sava Petkovi\u0107 bio je te\u0161ko povrije\u0111en, ali Srbija je iskoristila\u00a0<\/span>
la\u017enu vest o njegovoj smrti da otjera turske posade iz gradova<\/span>

MIT: U Beogradu je 15. juna 1862. godine – po starom kalendaru 3. juna – ubijen srpski mali\u0161an Sava Petkovi\u0107, posle \u010dega je ubrzana borba za kona\u010dno oslobo\u0111enje Srbije od Turske.<\/span>

ISTINA: Po svom drugom dolasku na vlast 1860. godine, knez Mihailo postavio je za svoj prvi i osnovni zadatak pripremu Srbije, tada autonomne kne\u017eevine u sastavu Osmanskog carstva, za rat do oslobo\u0111enja. Odnosi sa Turskom se zao\u0161travaju. Carigradska \u0161tampa optu\u017euje Mihaila za sukobe du\u017e granice Srbije i Bosne, a Novine serbske iznose podatke o turskim zlo\u010dinima – ubistvima i plja\u010dkama na teritoriji Srbije.<\/span>

Zategnuti odnosi<\/strong>

U samom Beogradu u to vrijeme odnosi izme\u0111u muslimana i hri\u0161\u0107ana bili su \u201eveoma zategnuti\u201c. Jedan zapis iz onog vremena ka\u017ee: \u201eSrpska masa je, u trenucima borbenog raspolo\u017eenja i oslabljene kontrole, muslimanima po \u010dar\u0161iji skidala \u010dalme i obarala \u0107epenke, a oni ih odvra\u0107ali prijetnjom da \u0107e se osvetiti i \u201anajesti \u0161umadijskih koko\u0161aka\u2018.\u201c<\/span>

Petnaesti jun po novom, odnosno tre\u0107i po starom kalendaru 1862. bio je nedelja.\u00a0<\/span>

Najpribli\u017eniji opisi ka\u017eu da je bilo \u201eizme\u0111u \u010detiri i \u0161est sati\u201c kad je na \u010cukur-\u010desmi u dana\u0161njoj Dobra\u010dinoj ulici, u turskom djelu varo\u0161i, do\u0161lo do sukoba Srba i turskih vojnika u redu za vodu.<\/span>

Glavni u\u010desnik sa srpske strane bi je dje\u010dak Sava Petkovi\u0107, koji je iz zabitog Lukova kod Kur\u0161umlije do\u0161ao u Jajince kod ro\u0111aka, a oni ga dali u Beograd da bude \u0161egrt kod nekakvog bakalina Alekse, \u010dije ime nije precizno utvr\u0111eno.<\/span>

Beograd je bio bez vodovoda, a na javnim bunarima i \u010desmama vazda su bili redovi. Osioni Turci te nedelje, prema jednoj verziji, nisu htjeli da \u010dekaju, a u ko\u0161kanju i sva\u0111i Sava je slu\u010dajno oborio i razbio njihov kr\u010dag. Prema drugoj, tra\u017eili su da piju vode iz Savine testije, ali im ovaj to nije dozvolio. U tre\u0107oj, sklonili su Savin kr\u010dag i pod \u010desmu podmetnuli svoj… Sve se, u tada\u0161njoj zvani\u010dnoj verziji doga\u0111aja, zavr\u0161avaju isto: \u201eTurci zemljanim kr\u010dagom ubijaju dje\u010daka\u201c, a nju je, zarad pridobijanja evropskog javnog mnenja na srpsku stranu, izmislio Jovan Risti\u0107, srpski izaslanik u Carigradu.<\/span>

Zapisi<\/strong>

Kosta N. Hristi\u0107, pravnik i diplomata, izvjesno vrijeme i ministar pravde, u vrijeme ovih doga\u0111aja imao je deset godina. O njima u svojim memoarima \u201eZapisi starog Beogra\u0111anina\u201c pi\u0161e na osnovu kazivanja i arhive svog oca Nikole Hristi\u0107a, koji je u trenutku sukoba na \u010cukur-\u010desmi bio ministar unutra\u0161njih djela. I on, Kosta N. Hristi\u0107, izri\u010dito ka\u017ee da je \u201eSava Petkovi\u0107 bio samo te\u0161ko povrije\u0111en\u201c.<\/span>

Ali istina se morala zata\u0161kati jer su neposredno posle doga\u0111aja na \u010cukur-\u010desmi po\u010deli sukobi s Turcima, koji su okon\u010dani njihovim povla\u010denjem iz srpskih gradova, a Srbija se znatno pribli\u017eila nezavisnosti.<\/span><\/p>\n


\n\"ZnaoIzmislio Jovan Risti\u0107<\/strong>

U vi\u0161e zvani\u010dnih verzija doga\u0111aj je razli\u010dito opisan, ali sve se zavr\u0161avaju isto: \u201eTurci zemljanim kr\u010dagom ubijaju dje\u010daka\u201c, a to je, zarad pridobijanja evropskog javnog mnjenja na srpsku stranu, izmislio Jovan Risti\u0107, srpski izaslanik u Carigradu<\/span>


Rusija je uvijek bila prijatelj Srbiji<\/strong>
4. Ve\u0107ina Srba kune se u bra\u0107u Ruse, vladari najve\u0107e zemlje na svijetu \u010de\u0161\u0107e su nas ostavljali na cjedilu nego \u0161to su nam zaista pru\u017eili pomo\u0107<\/span>

MIT: Rusija je prijatelj koji \u0107e se uvijek na\u0107i Srbima.<\/span>

ISTINA: U jeku borbi u Prvom srpskom ustanku, 1807. godine, zbog dogovora s Napoleonom, ruski car Aleksandar I, posle uspje\u0161nih zajedni\u010dkih operacija sa srpskim ustanicima na Malajnici i \u0160tubiku, povukao je svoje trupe iako je to predstavljalo veliku opasnost za o\u010duvanje postignutih vojnih i politi\u010dkih rezultata. \u0160est godina kasnije, 1813. godine, cio Prvi srpski ustanak propao je jer obe\u0107ana ruska vojska nije do\u0161la.<\/span>

Vek kasnije, kad je 1908. Austrougarska pripojila Bosnu i Hercegovinu, princ \u0110or\u0111e Kara\u0111or\u0111evi\u0107 i Nikola Pa\u0161i\u0107 i\u0161li su u Petrograd da od cara Nikolaja II tra\u017ee pomo\u0107. Car im je kazao kako mu srce krvari zbog srpske nesre\u0107e, ali da je to volja velikih sila, da se tu ni\u0161ta ne mo\u017ee i da mora tako biti s Bosnom…<\/span>

Sanstefanski mir<\/strong>

Ali najdrasti\u010dniji primjer svakako je Sanstefanski mir.<\/span>

Godine 1875. pobunilo se srpskog stanovni\u0161tvo u Bosni i Hercegovini protiv Turaka, u ustanku poznatom kao Nevesinjska pu\u0161ka. Srbi u Srbiji, i jo\u0161 vi\u0161e u Vojvodini, izvr\u0161ili su veliki pritisak na vladu u Beogradu i kneza Milana da \u201ebra\u0107i preko Drine\u201c pomognu, pa je Srbija 1876. Turskoj objavila rat, u koji je ubrzo u\u0161la i Crna Gora.<\/span>

Srpska vojska je u rat u\u0161la nepripremljena, pa je ubrzo po\u010dela da trpi poraze, a od velike pomo\u0107i nije joj bilo ni nekoliko odreda ruskih dobrovoljaca. Situacija se promjenila tek kad je Rusija kao carevina u\u0161la u rat, naravno, iz svojih strate\u0161kih interesa. Zahvaljuju\u0107i Rusiji, Turska je pora\u017eena, a rat je okon\u010dan u martu 1878. mirom u San Stefanu.<\/span>

Kao sila pobjednica, Rusija je diktirala uslove mira, a oni su bili na veliku \u0161tetu Srbije. Sanstefanskim mirom tako je stvorena Velika Bugarska, koja je obuhvatila podru\u010dja koja danas \u010dine Bugarsku, plus prakti\u010dno cijelu Makedoniju i velike dijelove koji danas pripadaju Gr\u010dkoj, uklju\u010duju\u0107i i izlaz na Egejsko more. Rusija je od Srbije uzela i unijela u Veliku Bugarsku i velike dijelove ju\u017ene Srbije (gradove Pirot, Dimitrovgrad i Vranje).<\/span>

Zlo\u010dini zbog teritorije<\/strong>

Interes Rusije je bio jasan: ovakva Bugarska slu\u017eila bi joj za dominaciju na Balkanu i ostvarenje strate\u0161kog cilja – zauzimanje Carigrada, odnosno Bosfora, preko kojeg ide put iz Evrope u Aziju.<\/span>

Upravo je strah da taj put ne potpadne pod kontrolu Rusije izazvao reakciju ostalih evropskih sila, u prvom redu Engleske, kojoj je on bio veza sa Indijom, i Austrije, zainteresovane za Balkan.<\/span>

Sazvan je Berlinski kongres, na kojem je Sanstefanaki mir izmjenjen, a Srbija dobila nezavisnost. Ali Bugarska nije prestala da \u017eeli teritorije koje joj je tada poklonila Rusija, pa je zbog njih \u010dinila zlo\u010dine u Srbiji u Drugom balkanskom i oba svjetska rata.<\/span><\/p>\n

\"\"Oduzete zemlje<\/strong>

Prema uslovima mira u San Stefanu iz 1878. Rusija je velike delove ju\u017ene Srbije (Pirot, Dimitrovgrad i Vranje) oduzela od Srbije i dala ih Bugarskoj. Nepravda je ispravljena na Berlinskom kongresu<\/span><\/p>\n

\"\"\u201eRado ide Srbin u vojnike\u201c je rodoljubiva pjesma<\/strong>
5. Navodno pjesma o \u017eelji Srba za slobodom, u stvari govori o srpskim vojnicima koji su ratovali za austrijskog cara<\/span>

MIT: Pjesma koja po\u010dinje stihovima \u201eRado ide Srbin u vojnike, \/ Gdje zelene bere lovorike\u201c slavi \u017eelju Srba za slobodom i njihovo juna\u0161tvo.<\/span>

ISTINA: Pan\u010deva\u010dki prota Vasa \u017divkovi\u0107 (1819-1891) napisao je mnogo rodoljubivih, ali i mnogo nje\u017enih, ljubavnih pjesama.<\/span>

Na njegove stihove odmah je komponovana muzika, i te su pjesme u srpskim krajevima sjeverno do Dunava i Save bile veoma popularne. \u010cuvene su mu ljubavne pjesme: \u201e\u2018Ti plavi\u0161, zoro zlatna\u201c i \u201eNi\u010di, ni\u010di, krine beli\u201c, pa svatovske \u201eOdbi se biser grana\u201c i \u201eRaduj se, nevo\u201c, ali je najpoznatija \u201eRado ide Srbin u vojnike\u201c, nastala 1844. godine.<\/span>

Njen originalni naslov je \u201eGrani\u010darska pjesma\u201c, a stihovi su ovi:<\/span>

Rado ide Srbin u vojnike,<\/span>
Gde zelene bere lovorike,<\/span>
Borba njemu zabava je draga,<\/span>
Jo\u0161 milije: sakru\u0161iti vraga.<\/span>
Jer pu\u0161\u010dani prah,<\/span>
Ne zadaje njemu strah.<\/span>
Njega na boj mati,<\/span>
I nevesta prati,<\/span>
Otac \u017eeli sedi,<\/span>
Da vraga pobjedi.<\/span>
Napred ide s oru\u017eanom Srbin rukom,<\/span>
A zimzelen vije mu se za klobukom,<\/span>
Peva, kli\u010de srpskij sin;<\/span>
Pred njim strepi du\u0161manin.<\/span>
Pu\u0161ka puca a topovi ri\u010du,<\/span>
A junaci oru\u017eani vi\u010du;<\/span>
\u201eAjte, Srblji, ajte u vojnike,<\/span>
Ve\u0107 se kupe otad\u017ebine dike.<\/span>
Kivni gazi vrag,<\/span>
Na\u0161eg doma mirni prag.\u201c<\/span>
Na bojnome polju,<\/span>
Gdije s vitezi kolju,<\/span>
Slave ber\u2018te cve\u0107e,<\/span>
To uvenut ne\u0107e.<\/span>
Dok se na\u0161a sna\u017ena mi\u010de desna ruka,<\/span>
Dopadnu\u0107e ljuti du\u0161man trista muka.<\/span>
Kad za\u017eeli svetli car,<\/span>
U smrt ska\u010de grani\u010dar.<\/span>

Tekst pjesme odnosi se na Srbe koji su slu\u017eili austrijskog cara. Muziku je komponovao Josif Runjanin, ro\u0111en u Vinkovcima, srpski kompozitor koga svojataju i Hrvati, jer je komponovao i muziku za pjesmu \u201eLijepa na\u0161a\u201c, koja je postala himna Republike Hrvatske.<\/span>

Svojatanje<\/strong>

Muziku je komponovao Josif Runjanin, ro\u0111en u Vinkovcima, srpski kompozitor koga svojataju i Hrvati, jer je komponovao i muziku za pjesmu \u201eLijepa na\u0161a\u201c, koja je postala himna Republike Hrvatske.<\/span><\/p>\n

\"InspirisaoPuk majora Gavrilovi\u0107a \u017ertvovan<\/strong>
6. Dragutin Gavrilovi\u0107 rekao je vojnicima da su izbrisani iz brojnog stanja samo da bi ih nadahnuo. Pre\u017eivio je osvajanje Beograda i u\u010destvovao u povla\u010denju preko Albanije I proboju Solunskog fronta<\/span>

MIT: Major Dragutin Gavrilovi\u0107 i njegov bataljon izginuli su brane\u0107i Beograd\u00a0<\/span>
po nare\u0111enju Vrhovne komande.<\/span>

ISTINA: Uo\u010di odsudne bitke za odbranu Beograda u Prvom svjetskom ratu, 7. oktobra 1915. godine, major Dragutin Gavrilovi\u0107 odr\u017eao je govor svojim vojnicima: \u201eVojnici, ta\u010dno u 15 \u010dasova neprijatelja treba razbiti va\u0161im silnim juri\u0161em, raznijeti va\u0161im bombama i bajonetima. Obraz Beograda, na\u0161e prijestolnice, mora da bude svetao. Vojnici! Junaci!\u00a0<\/span>

Vrhovna komanda izbrisala je na\u0161 puk iz brojnog stanja. Na\u0161 puk je \u017ertvovan za \u010dast Beograda i Otad\u017ebine. Vi nemate, dakle, da se brinete za \u017eivote va\u0161e, oni vi\u0161e ne postoje. Zato naprijed, u slavu! Za kralja i Otad\u017ebinu! \u017divio kralj, \u017eivio Beograd!\u201c<\/span>

Popri\u0161te bitke<\/strong>

Brojno nadmo\u0107niji 59. austrougarski puk ve\u0107 je bio pre\u0161ao Savu u podno\u017eju Kalemegdana i po\u010deo da se tu utvr\u0111uje.<\/span>

Popri\u0161te bitke bili su Kara\u0111or\u0111eva ulica, okolina Kule Neboj\u0161e, prostor Donjeg grada i dana\u0161njeg zoolo\u0161kog vrta. Rastojanje izme\u0111u srpskih branilaca i austrijskih polo\u017eaja na nekim mjestima nije bilo ve\u0107e od 30 metara. Neprijatelju se nikako nije smjelo dozvoliti da utvrdi mostobran. Jedino re\u0161enje bilo je da sve srpske jedinice na ovom dijelu izvr\u0161e kontranapad i Austrijance vrate u Savu.<\/span>

Posle govora majora Gavrilovi\u0107a, usljedio je juri\u0161 u kojem je ve\u0107ina njegovih vojnika izginula. On sam, me\u0111utim, bio je ranjen.<\/span>

Nesporna je \u010dinjenica da Vrhovna komanda takvo nare\u0111enje kojim bi \u017ertvovala neku jedinicu ni tada, a ni prije ni posle toga – nije izdala. Major Dragutin Gavrilovi\u0107 samo je htio da nadahne borce.<\/span>

Uprkos otporu srpskih vojnika, austrijske snage su 9. oktobra 1915. godine osvojile Beograd i istakle austrougarsku i njema\u010dku zastavu na zgradi Starog dvora.<\/span>

Bez borbe<\/strong>

Sam major Gavrilovi\u0107 pre\u017eiveo je borbe u Beogradu, a, iako ozbiljno ranjen, prevezen je u bolnicu u \u010ca\u010dku. U\u010destvovao je u povla\u010denju preko Albanije i proboju Solunskog fronta.<\/span>

U periodu mira posle Prvog svjetskog rata slu\u017ebovao je u Kru\u0161evcu, u \u010dinu pukovnika, a Drugi svjetski rat proveo je u zarobljeni\u0161tvu u Njema\u010dkoj, po\u0161to je s dijelom vojske Kraljevine Jugoslavije bez borbe zarobljen u Sarajevu 16. aprila 1941.<\/span>

Umro je u svom stanu na Slaviji, u Beogradu, ubrzo po\u0161to se vratio iz zarobljeni\u0161tva.<\/span>
Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu.<\/span>

\"\"U ropstvu<\/strong>

Drugi svjetski rat proveo je u zarobljeni\u0161tvu u Njema\u010dkoj, po\u0161to je sa dijelom vojske Kraljevine Jugoslavije bez borbe zarobljen u Sarajevu 16. aprila 1941.<\/span><\/p>\n

Bo\u0161ko Buha bio je dijete<\/strong>
7. Maleni bomba\u0161 koji je inspirisao generacije pionira ro\u0111en je 1923. i imao je 20 godina kad je poginuo, koliko je imao i Gavrilo Princip u vrijeme atentata<\/span>

MIT: Narodni heroj Bo\u0161ko Buha, ro\u0111en 1926. godine, bio je dijete kad je oti\u0161ao u rat i vrlo brzo postao je jedan od najhrabrijih bomba\u0161a. Bio je delegat na Prvom kongresu Ujedinjenog saveza antifa\u0161isti\u010dke omladine Jugoslavije (USAOJ), odr\u017eanom decembra 1942. godine, u oslobo\u0111enom Biha\u0107u. Imao je tada tek \u0161esnaest godina, bio je malog rasta, ali odlu\u010dan u nastupu. Kad se popeo na govornicu, jedva se video, ali je svojim govorom izazvao odu\u0161evljenje me\u0111u delegatima: \u201eJa \u0107u da vam pri\u010dam, drugovi, kako mi idemo na bunkere…\u201c, i pri\u010dao je kako se on i njegovi drugovi bomba\u0161i vjeru i po vrhovima ku\u0107a i kroz dimnjake bacaju bombe na usta\u0161e.<\/span>

Vrhovni komandant NOV i PO Jugoslavije Josip Broz Tito digao se sa svog mjesta i \u010destitao mu. Tito je Bo\u0161ku Buhi poklonio sat, koji je on rastavio da bi video kako radi.<\/span>

Na mjestu njegove pogibije nalazi se kameni biljeg s natpisom: \u201eOvdje je 1943. godine poginuo pionir, borac i narodni heroj Bo\u0161ko Buha\u201c, a oko spomenika je posa\u0111eno sedamnaest borova, jer je imao toliko godina u trenutku smrti.<\/span>

ISTINA: Bo\u0161ko Buha sin je zemljoradnika iz\u00a0<\/span>Nove<\/a>\u00a0Gradine, sela iz okoline Virovitice. Godine 1941, nakon okupacije Kraljevine Jugoslavije i uspostavljanja Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske, njegova je porodica, kao i mnoge druge srpske porodice, pred usta\u0161ama izbegla u Srbiju.<\/span>

U leto 1941. godine stupio je u Ma\u010dvanski partizanski odred. Vrlo brzo proslavio se kao jedan od najhrabrijih bomba\u0161a II proleterske brigade, u kojoj je bio vo\u0111a bomba\u0161kog odeljenja. U\u010destvovao je u borbama u \u010cetvrtoj i Petoj neprijateljskoj ofanzivi.<\/span>

Poginuo je 28. novembra 1943. godine u blizini sela Jabuke, kod Prijepolja, kad je s doktorkom Sa\u0161om Bo\u017eovi\u0107 i politi\u010dkim komesarom bolnice Bogdanom Radanom upao u \u010detni\u010dku zasjedu. Komesar Bogdan je poginuo na licu mjesta, a Bo\u0161ko je ubijen prilikom pru\u017eanja otpora \u010detnicima.<\/span>

Ukazom Prezidijuma Narodne skup\u0161tine Federativne Narodne Republike Jugoslavije, 20. decembra 1952. godine, progla\u0161en je za narodnog heroja.<\/span>

U \u201eMaloj Prosvetinoj enciklopediji\u201c, vrlo pouzdanoj kad su takvi podaci u pitanju, pi\u0161e da je Bo\u0161ko Buha bio \u201eborac-omladinac\u201c i da je ro\u0111en 1923. godine. U rat je, dakle, oti\u0161ao sa 18 godina, a poginuo sa dvadeset. Toliko je, na primjer, imao i Gavrilo Princip.<\/span>

Njegova hrabrost nije sporna, ali je mit o djetetu-partizanu izgradila posleratna propagandna ma\u0161inerija.<\/span>

Ubili ga \u010detnici<\/strong>

Bo\u0161ko Buha poginuo je 28. novembra 1943. u blizini sela Jabuke, kod Prijepolja, kad je s doktorkom Sa\u0161om Bo\u017eovi\u0107 i politi\u010dkim komesarom bolnice Bogdanom Radanom upao u \u010detni\u010dku zasjedu.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: kurir-info.rs<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mnogi mitovi u koje \u010dvrsto vjerujemo zasnovani su na \u010distim la\u017eima. Boj na Kosovu je najva\u017enija srpska bitka1. Mit o boju na Gazimestanu kao klju\u010dnom sukobu nastao je tek poslije Velike seobe Srba na sjever u 17. vijekuMIT: U najzna\u010dajnijoj bici u svojoj historiji Srbi su pora\u017eeni na Kosovu, a car Lazar se svjesno \u017ertvovao […]<\/p>\n","protected":false},"author":125,"featured_media":109544,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14,10307],"tags":[],"class_list":{"0":"post-109542","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-sandzak-historija","8":"category-srbija"},"yoast_head":"\nMitovu u koje vjerujemo: 7 velikih zabluda srpske historije<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Mitovu u koje vjerujemo: 7 velikih zabluda srpske historije\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Mnogi mitovi u koje \u010dvrsto vjerujemo zasnovani su na \u010distim la\u017eima. Boj na Kosovu je najva\u017enija srpska bitka1. Mit o boju na Gazimestanu kao klju\u010dnom sukobu nastao je tek poslije Velike seobe Srba na sjever u 17. vijekuMIT: U najzna\u010dajnijoj bici u svojoj historiji Srbi su pora\u017eeni na Kosovu, a car Lazar se svjesno \u017ertvovao […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2014-07-28T01:01:05+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/07\/kosovka-devojka-1406330534-540881.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"620\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"419\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Korektor\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Korektor\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"17 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/\"},\"author\":{\"name\":\"Korektor\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/b71f9565a8a6ce38c0200f1cf59c368c\"},\"headline\":\"Mitovu u koje vjerujemo: 7 velikih zabluda srpske historije\",\"datePublished\":\"2014-07-28T01:01:05+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/\"},\"wordCount\":3490,\"commentCount\":23,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/07\/kosovka-devojka-1406330534-540881.jpg\",\"articleSection\":[\"Sand\u017eak HISTORIJA\",\"Srbija\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/\",\"name\":\"Mitovu u koje vjerujemo: 7 velikih zabluda srpske historije\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/07\/kosovka-devojka-1406330534-540881.jpg\",\"datePublished\":\"2014-07-28T01:01:05+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/07\/kosovka-devojka-1406330534-540881.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/07\/kosovka-devojka-1406330534-540881.jpg\",\"width\":620,\"height\":419},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Mitovu u koje vjerujemo: 7 velikih zabluda srpske historije\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/b71f9565a8a6ce38c0200f1cf59c368c\",\"name\":\"Korektor\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/ae3388ff9b8eb74e0751a069466905f6?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/ae3388ff9b8eb74e0751a069466905f6?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Korektor\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/korektor\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Mitovu u koje vjerujemo: 7 velikih zabluda srpske historije","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Mitovu u koje vjerujemo: 7 velikih zabluda srpske historije","og_description":"Mnogi mitovi u koje \u010dvrsto vjerujemo zasnovani su na \u010distim la\u017eima. Boj na Kosovu je najva\u017enija srpska bitka1. Mit o boju na Gazimestanu kao klju\u010dnom sukobu nastao je tek poslije Velike seobe Srba na sjever u 17. vijekuMIT: U najzna\u010dajnijoj bici u svojoj historiji Srbi su pora\u017eeni na Kosovu, a car Lazar se svjesno \u017ertvovao […]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2014-07-28T01:01:05+00:00","og_image":[{"width":620,"height":419,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/07\/kosovka-devojka-1406330534-540881.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Korektor","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Korektor","Est. reading time":"17 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/"},"author":{"name":"Korektor","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/b71f9565a8a6ce38c0200f1cf59c368c"},"headline":"Mitovu u koje vjerujemo: 7 velikih zabluda srpske historije","datePublished":"2014-07-28T01:01:05+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/"},"wordCount":3490,"commentCount":23,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/07\/kosovka-devojka-1406330534-540881.jpg","articleSection":["Sand\u017eak HISTORIJA","Srbija"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/","name":"Mitovu u koje vjerujemo: 7 velikih zabluda srpske historije","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/07\/kosovka-devojka-1406330534-540881.jpg","datePublished":"2014-07-28T01:01:05+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/07\/kosovka-devojka-1406330534-540881.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/07\/kosovka-devojka-1406330534-540881.jpg","width":620,"height":419},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/mitovu-u-koje-vjerujemo-7-velikih-zabluda-srpske-historije\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Mitovu u koje vjerujemo: 7 velikih zabluda srpske historije"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/b71f9565a8a6ce38c0200f1cf59c368c","name":"Korektor","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/ae3388ff9b8eb74e0751a069466905f6?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/ae3388ff9b8eb74e0751a069466905f6?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Korektor"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/korektor\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/109542"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/125"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=109542"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/109542\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/109544"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=109542"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=109542"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=109542"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}