{"id":108523,"date":"2014-07-11T17:21:57","date_gmt":"2014-07-11T15:21:57","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=108523"},"modified":"2014-07-11T21:43:41","modified_gmt":"2014-07-11T19:43:41","slug":"klanjana-dzenaza-za-175-zrtava-genocida-u-srebrenici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/klanjana-dzenaza-za-175-zrtava-genocida-u-srebrenici\/","title":{"rendered":"Klanjana d\u017eenaza za 175 \u017ertava genocida u Srebrenici"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/p>\n

BiH – Danas se obilje\u017eava 19. godi\u0161njica od genocida u Srebrenici, najmra\u010dnijeg i naju\u017easnijeg doga\u0111aja u savremenoj evropskoj historiji. Vojska Republike Srpske, uz podr\u0161ku snaga iz Republike Srbije, filmska traka je ovjekovje\u010dila brutalna ubistva “\u0160korpiona” pod kontrolom Ministarstva unutra\u0161njih poslova Srbije, 11. jula 1995. okupirala je tada za\u0161ti\u0107enu zonu UN-a, a u danima nakon toga ubijeno je vi\u0161e od osam hiljada srebreni\u010dkih mu\u0161karaca, \u017eena i djece.<\/strong><\/p>\n

U Memorijalnom centru u Poto\u010darima \u0107e danas biti ukopano 175 identificiranih \u017ertava, a do sada je ukopano 6.066 \u017ertava srebreni\u010dkog genocida.<\/p>\n

Genocid u Srebrenici podrazumijeva masovna, planska ubistva velikog broja bo\u0161nja\u010dkih mu\u0161karaca i dje\u010daka izme\u0111u 12 i 77 godina. Ratko Mladi\u0107 i drugi srpski oficiri su u me\u0111uvremenu optu\u017eeni za ratne zlo\u010dine uklju\u010duju\u0107i i genocid pred Me\u0111unarodnim krivi\u010dnim sudom za biv\u0161u Jugoslaviju (MKSJ). MKSJ je izme\u0111u ostalog donio pravosna\u017enu presudu u kojoj masakr u Srebrenici kvalificira kao \u010din genocida.<\/p>\n

Dana 6. jula 1995. godine po\u010dela je srpska ofanziva na za\u0161ti\u0107enu zonu UN-a, Srebrenicu. U jeku jakih artiljerijskih napada u Srebrenici svakodnevno su ginuli civili. Udru\u017eene srpske jedinice iz Srbije i s podru\u010dja Bosne i Hercegovine, pod komandom generala Ratka Mladi\u0107a uz direktnu podr\u0161ku vojno-politi\u010dkog rukovodstva Savezne Republike Jugoslavije, 11. jula 1995. godine, u prisustvu holandskih jedinica u sastavu UNPROFOR-a zauzimaju Srebrenicu.<\/p>\n

Oko 50.000 ljudi se nalazilo u Srebrenici za\u0161ti\u0107enoj zoni UN-a, a \u017eene, djeca i starci odlaze u Poto\u010dare. Lokalno stanovni\u0161tvo nije imalo mogu\u0107nost da pru\u017ei odbranu, jer je svo naoru\u017eanje, oduzeto 1993. godine, bilo uskladi\u0161teno kod UN snaga.<\/p>\n

Na preliminarnom spisku ubijenih Srebreni\u010dana trenutno se nalazi 8.372 imena, a 12.000 ljudi se vodi kao nestalo. Prema podacima Udru\u017eenja “Majke enklava Srebrenica i \u017depa” na podru\u010dju Srebrenice je tokom agresije na BiH, a najvi\u0161e polovinom jula ‘95. godine, ubijen 10.701 nedu\u017eni \u010dovjek, uglavnom Bo\u0161njak, ra\u010dunaju\u0107i \u017eene, djecu, mu\u0161karce, bolesne, zarobljenike. Najmla\u0111a \u017ertva genocida bila je tek ro\u0111ena beba, umrla je u krugu UNPROFORA-a iako jo\u0161 nije bila dobila ni ime. Ukopana je pro\u0161le godine pored oca Hajrudina, dede i dvojice amid\u017ea. Majka joj je dala ime Fatima.<\/p>\n

Najve\u0107i broj civila u Srebrenici ubijen je nakon \u0161to su pomo\u0107 zatra\u017eili u bazi UN-a, koju je kontrolirao holandski bataljon UNPROFOR-a. Upravo je ovaj bataljon suodgovoran za smrt vi\u0161e hiljada Bo\u0161njaka, o \u010demu postoji i presuda Okru\u017enog suda u Hagu.<\/p>\n

U genocidu je, prema podacima Udru\u017eenja “Majke enklava Srebrenica i \u017depa”, u\u010destovalo oko 22.000 srpskih vojnika. Za zlo\u010dine su do sada osu\u0111ena 22 zlo\u010dinca, a na spiskovima odgovornih nalazi se 810 imena. Na\u017ealost, mnogi od njih jo\u0161 uvijek slobodno hodaju gradovima BiH, a neki od njih rade i na va\u017enim dr\u017eavnim funkcijama na\u0161e zemlje.<\/p>\n

Najmla\u0111a \u017ertva koja \u0107e ove godine biti ukopana je Senad Beganovi\u0107, koji je u vrijeme kada je ubijen imao 14 godina. Ove godine \u0107e biti ukopano 15 maloljetnika. Najstarija \u017ertva koja \u0107e biti ukopana danas je Hurem Begovi\u0107, koji je imao 79 godina kada je ubijen. U mezarju \u0107e danas biti ukopano 13 \u017ertava koje su u vrijeme ubistava imale vi\u0161e od 60 godina.<\/p>\n

13 kolektivnih d\u017eenaza<\/p>\n

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Poto\u010dari je od 2003. godine obavljeno 13 kolektivnih d\u017eenaza i ukopano 6.066 \u017ertava genocida u Srebrenici 1995. godine. \u017drtve Srebrenice prona\u0111ene su na vi\u0161e od 150 razli\u010ditih lokaliteta na podru\u010dju Podrinja, od toga u 74 masovne grobnice, uglavnom sekundarnog karaktera.<\/p>\n

Lokacija za mezarje i spomen-obilje\u017eje \u017ertvama genocida u Srebrenici odre\u0111ena je odlukom visokog predstavnika u BiH Wolfganga Petritcha 2000. godine, a ne\u0161to kasnije formirana je i Fondacija Srebrenica – Poto\u010dari.<\/p>\n

Ukop \u017ertava u mezarju u Poto\u010darima prvi put je obavljen 2003. godine, kada je 31. marta u mezare spu\u0161teno 600 tabuta. U okviru obilje\u017eavanja 8. godi\u0161njice genocida nad Bo\u0161njacima “za\u0161ti\u0107ene zone UN-a” Srebrenica, 11. jula te godine ukopane su jo\u0161 282 identificirane \u017ertve genocida, da bi 20. septembra iste godine smiraj na\u0161lo jo\u0161 107 Srebreni\u010dana. Tako je 2003. godine ukupno ukopano 989 Srebreni\u010dana, \u0161to je ujedno najve\u0107i broj do sada onih koji su ukopani u mezarju u Poto\u010darima u jednoj godini.<\/p>\n

Odlukom visokog predstavnika Paddya Ashdowna 2003. utvr\u0111eno je da biv\u0161a Fabrika akumulatora, u kojoj je bio smje\u0161ten holandski bataljon UN-a zadu\u017een za sigurnost “za\u0161ti\u0107ene zone UN” Srebrenica, pripadne Memorijalnom centru. Memorijalni centar Srebrenica – Poto\u010dari otvorio je biv\u0161i predsjednik Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava Bill Clinton, u septembru 2003.<\/p>\n

Od 2004. godine ukop identificiranih \u017ertava srebreni\u010dkog genocida vr\u0161i se isklju\u010divo 11. jula, na dan obilje\u017eavanja godi\u0161njice genocida nad Bo\u0161njacima “sigurne zone UN-a” Srebrenica.<\/p>\n

Tako je 2004. ukopano 338 \u017ertava, 2005. godine – 609, 2006. godine – 505, 2007. godine – 465…<\/p>\n

Odlukom visokog predstavnika u BiH Christiana Schwarz-Schillinga 2007. progla\u0161en je Zakon o memorijalnom centru Srebrenica – Poto\u010dari, spomen-obilje\u017eje i mezarje za \u017ertve genocida iz 1995. Memorijalni centar sastoji se iz sakralnog i memorijalno-komercijalnog dijela. Najupe\u010datljiviji dio je musala, objekt za molitvu na otvorenom za pripadnike islamske vjeroispovijesti, a okru\u017euje je bijela kamena platforma koja predstavlja Zid sje\u0107anja na kojem su ispisana imena 8.732 \u017ertve genocida iz jula 1995. godine.<\/p>\n

Na 13. godi\u0161njicu genocida nad Bo\u0161njacima “sigurne zone UN-a” Srebrenica, 2008. godine, ukopano je 307, 2009. godine – 534, 2010. godine – 775, 2011. godine – 613, 2012. godine – 520, a 2013. godine – 409 identificiranih \u017ertava genocida.<\/p>\n

Pro\u0161le godine, 11. jula 2013, ukopana je do sada najmla\u0111a \u017ertva srebreni\u010dkog genocida, k\u0107erka Have Muhi\u0107 koja je jula 1995. ro\u0111ena u tada\u0161njoj bazi UNPROFOR-a. Ukopana je ta\u010dno u godini kada je trebala postati punoljetna i navr\u0161iti 18. godina.<\/p>\n

U okviru 15. godi\u0161njice genocida nad Bo\u0161njacima “sigurne zone UN-a” Srebrenica, 11. jula 2010. godine ukopan je i jedan katolik – Rudolf Hren, koji je stradao u srebreni\u010dkom genocidu.<\/p>\n

Brojni inostrani zvani\u010dnici u Poto\u010darima<\/p>\n

Brojni dr\u017eavni zvani\u010dnici iz cijelog svijeta dolazili su prethodnih godina u Poto\u010dare kako bi odali po\u010dast \u017ertvama genocida.<\/p>\n

Najvi\u0161e ih je bilo 2010. godine, na 15. godi\u0161njicu srebreni\u010dkog genocida. Te godine, komemoraciji i d\u017eenazi, uz ostale, prisustvovao je i premijer Turske Recep Tayyip Erdogan, predsjednici Hrvatske Ivo Josipovi\u0107, Makedonije \u0110or\u0111e Ivanov, Crne Gore Filip Vujanovi\u0107 i tada\u0161nji predsjednici Srbije Boris Tadi\u0107 i Slovenije Danilo Turk. Me\u0111u visokim zvanicama bili su i tada\u0161nja premijerka Hrvatske Jadranka Kosor, \u0161ef diplomatije Francuske Bernard Ku\u0161ner i tada\u0161nji \u0161ef srbijanske diplomatije Vuk Jeremi\u0107.<\/p>\n

Cipele za spomenik “Stub srama”<\/p>\n

Upravo 2010., kada se obilje\u017eavala 15. godi\u0161njica genocida nad Bo\u0161njacima “sigurne zone UN-a” Srebrenica, ispred Brandenbur\u0161ke kapije u Berlinu \u010dlanovi Centra za politi\u010dku ljepotu i Dru\u0161tva za ugro\u017eene narode Internacional po\u010deli su gomilati 16.744 cipele koje simboliziraju 8.372 \u017ertve genocida u Srebrebnici. Cipele su prikupile sekcije Dru\u0161tva za ugro\u017eene narode u BiH, Austriji i Njema\u010dkoj.<\/p>\n

Tada je najavljeno da \u0107e od prikupljenih cipela u Poto\u010darima biti podignut spomenik “Stub srama”, u obliku slova U i N.<\/p>\n

Osim na 15. godi\u0161njicu genocida, obilje\u017eavanju godi\u0161njica genocida i u godinama prije i poslije 2010. prisustvovao je veliki broj zvani\u010dnika iz BiH i inostranstva. Izme\u0111u ostalih, u Poto\u010darima su na dan ukopa \u017ertava genocida bili: Bulent Arinc i Bekir Bozdag, zamjenici premijera Turske, aktuelni predsjednik Turske Abdullah Gul u svojstvu tada\u0161njeg ministra vanjskih poslova Turske, Omer Celik, ministar za kulturu i turizam u Vladi Turske, Nils Mui\u017enieks, komesar za ljudska prava Vije\u0107a Evrope, ameri\u010dki kongresmen Russ Carnahan, glavni rabin sinagoge u New Yorku Arthur Schneie, Tadeus Mazovjecki…<\/p>\n

Presuda Me\u0111unarodnog suda pravde potvrdila genocid<\/p>\n

Presudom Me\u0111unarodnog suda pravde po tu\u017ebi Bosne i Hercegovine protiv tada\u0161nje SR Jugoslavije, \u010diji je sukcesor Srbija, iz 2007. godine, utvr\u0111eno je da je na teritoriji Srebrenice 1995. godine po\u010dinjen zlo\u010din genocida.<\/p>\n

Bosna i Hercegovina je ovu tu\u017ebu podnijela u jeku agresije, 1993. godine, tra\u017ee\u0107i uz ostalo da se donese presuda kojom bi se tada\u0161nja SR Jugoslavija proglasila krivom za genocide na cijelom teritoriju BiH. Me\u0111utim, presudom Me\u0111unarodnog suda pravde utvr\u0111eno je da je tada\u0161nja Vojska Republike Srpske po\u010dinila genocide nad Bo\u0161njacima Srebrenice. Sud je prvi put u svojoj historiji odlu\u010divao u sporu na osnovu odredaba Me\u0111unarodne konvencije o spre\u010davanju i ka\u017enjavanju zlo\u010dina genocida (iz 1948.) u sporu izme\u0111u dvije dr\u017eave.<\/p>\n

Naime, po\u010detkom agresije i rata u Bosni i Hercegovini, 1992. godine, jedinice tada\u0161nje JNA zajedno s vojnim jedinicama iz tada\u0161nje Jugoslavije, uz pomo\u0107 doma\u0107ih prosrpskih jedinica koje su \u010dinile prista\u0161e tada\u0161nje Srpske demokratske stranke, zauzele su Srebrenicu.<\/p>\n

U to vrijeme iz grada je protjerano oko 20 hiljada stanovnika \u2013 muslimana. Nedugo zatim, probosanske snage koje su se u me\u0111uvremenu organizirale u pokret otpora, oslobodile su grad. Tokom naredne 1993. godine ve\u0107i broj stanovni\u0161tva protjeranog sa \u0161ireg podru\u010dja Zvornika i Srebrenice na\u0161ao je uto\u010di\u0161te u Srebrenici. No, sve vrijeme bili su izlo\u017eeni ubijanju iz svih raspolo\u017eivih naoru\u017eanja i izgladnjivanju. Tako je bilo do juna 1995. kad su po\u010deli napadi na ovu od Ujedinjenih naroda “za\u0161ti\u0107enu zonu”. To je bio uvod u masovna ubistva i genocid nad bo\u0161nja\u010dkim stanovni\u0161tvom koji \u0107e uslijediti tokom jula te godine.<\/p>\n

Su\u0111enja i presude<\/p>\n

Za genocid i druge zlo\u010dine po\u010dinjene u Srebrenici 1995. godine u Me\u0111unarodnom sudu za zlo\u010dine po\u010dinjene na prostoru biv\u0161e Jugoslavije u Den Haagu i pred Sudom BiH dosad je osu\u0111eno 27 osoba. U Ha\u0161kom tribunalu je pravosna\u017eno osu\u0111eno sedam osoba. Najdu\u017ea zatvorska kazna izre\u010dena je Radislavu Krsti\u0107u, biv\u0161em zamjeniku komandanta Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), 35 godina zatvora.<\/p>\n

General VRS Radoslav Krsti\u0107 osu\u0111en je za sau\u010desni\u0161tvo u genocidu koji su, prema presudi, po\u010dinile snage bosanskih Srba, jer su “odredile za uni\u0161tenje 40.000 Bo\u0161njaka, stanovnika Srebrenice, koji su kao grupa predstavljali Bo\u0161njake uop\u0107e”.<\/p>\n

Pod optu\u017ebom za genocid u Srebrenici u Ha\u0161kom tribunalu u toku je proces protiv vi\u0161e oficira tada\u0161nje Vojske RS, uklju\u010duju\u0107i i generala Zdravka Tolimira, biv\u0161eg pomo\u0107nika Ratka Mladi\u0107a.<\/p>\n

Ha\u0161ki sud je za zlo\u010dine u Srebrenici ve\u0107 osudio biv\u0161e oficire VRS Momira Nikoli\u0107a na 27 godina zatvora, Radivoja Mileti\u0107a na 19, Vidoja Blagojevi\u0107a na 18, Dragana Obrenovi\u0107a na 17, Dragana Joki\u0107a na devet godina zatvora i Milana Gveru na pet godina zatvora.<\/p>\n

Nakon \u0161to je VRS 11. jula 1995. zauzela Srebrenicu, ve\u0107ina mu\u0161karaca koji su izdvojeni u Poto\u010darima i uhva\u0107eni dok su poku\u0161avali pre\u0107i na teritoriju pod kontrolom Armije RBiH (ABiH), dr\u017eana je u Bratuncu jedan do tri dana prije nego \u0161to su odvedeni na druga mjesta zato\u010denja i pogubljenja.<\/p>\n

Poslije vi\u0161egodi\u0161njeg skrivanja, za genocid se sudi i biv\u0161em predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karad\u017ei\u0107u i vojnom zapovjedniku bosanskih Srba Ratku Mladi\u0107u.<\/p>\n

BiH i dalje dr\u017eava u kojoj se 11. juli ne obilje\u017eava kao Dan sje\u0107anja<\/p>\n

Rezolucijom Evropskog parlamenta (EP) usvojenom u januaru 2009. godine, 11. juli progla\u0161en je Evropskim danom sje\u0107anja na \u017ertve genocida u Srebrenici. EP je doga\u0111aje iz jula 1995. godine izravno ozna\u010dio kao “genocid i najve\u0107i ratni zlo\u010din u Evropi poslije zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata”, uz davanje pune podr\u0161ke radu Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda za biv\u0161u Jugoslaviju (ICTY).<\/p>\n

Rezolucija je poslana na usvajanje BiH, te zemaljama Zapadnog Balkana, kao i dr\u017eavama \u010dlanicama Evropske unije.<\/p>\n

Zemlje regije su ve\u0107 usvojile vlastite dokumente \u2013 identi\u010dne evropskoj rezoluciji. Jedino je Srbija izbjegla termin “genocid”. U martu 2010. godine Narodna skup\u0161tina Republike Srbije usvojila je Deklaraciju o osudi zlo\u010dina u Srebrenici, kojom se osu\u0111uje zlo\u010din nad bo\u0161nja\u010dkim stanovni\u0161tvom Srebrenice u julu 1995. godine, na na\u010din utvr\u0111en presudom Me\u0111unarodnog suda pravde i tra\u017ei od ostalih dr\u017eava na prostoru biv\u0161e Jugoslavije da na isti na\u010din osude zlo\u010dine nad srpskim narodom.<\/p>\n

Bosna i Hercegovina, zemlja u kojoj se zlo\u010din dogodio, pored vi\u0161e poku\u0161aja, jo\u0161 nije usvojila dokument o osudi genocida.<\/p>\n

Vlada Federacije BiH 2010. godine donijela je odluku da je 11. juli – Dan sje\u0107anja na \u017ertve genocida u Srebrenici i dan kada se obavlja ukop srebreni\u010dkih \u017ertava – Dan \u017ealosti, za razliku od entiteta Republika Srpska gdje se taj dan ne obilje\u017eava.<\/p>\n

U povodu desete godi\u0161njice masakra nad Bo\u0161njacima Srebrenice, Skup\u0161tina Br\u010dko distrikta donijela je Rezoluciju o osudi ratnog zlo\u010dina i genocida u Srebrenici. Ovo je prva rezolucija o osudi masakra u Srebrenici koju su u BiH donijeli predstavnici jednog parlamenta.<\/p>\n

\n
\n
<\/i>
\n<\/a><\/p>\n
<\/figure>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

<\/i>
\n<\/a><\/p>\n
<\/figure>\n<\/div>\n
\n
Foto: Elmedin Mehi\u0107\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Davorin Sekuli\u0107\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Elmedin Mehi\u0107\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
\"\"<\/div>\n
Foto: Elmedin Mehi\u0107\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Elmedin Mehi\u0107\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Elmedin Mehi\u0107\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Elmedin Mehi\u0107\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Elmedin Mehi\u0107\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Elmedin Mehi\u0107\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Elmedin Mehi\u0107\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Elmedin Mehi\u0107\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Elmedin Mehi\u0107\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Elmedin Mehi\u0107\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Elmedin Mehi\u0107\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Elmedin Mehi\u0107\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Elmedin Mehi\u0107\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Davorin Sekuli\u0107\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Davorin Sekuli\u0107\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Elmedin Mehi\u0107\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Davorin Sekuli\u0107\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Elmedin Mehi\u0107\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Elmedin Mehi\u0107\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Davorin Sekuli\u0107\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n
Foto: Fe\u0111a Krvavac\/Klix.ba<\/strong><\/span>
\n\"\"<\/div>\n<\/div>\n

(radiosarajevo.ba, agencije)<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n