{"id":106978,"date":"2014-06-05T10:39:41","date_gmt":"2014-06-05T08:39:41","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=106978"},"modified":"2014-06-05T10:39:41","modified_gmt":"2014-06-05T08:39:41","slug":"srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/","title":{"rendered":"Srpsko-crnogorska geopoliti\u010dka dilema i opstanak Bosne i Hercegovine"},"content":{"rendered":"
\"\"
dr. Harun Had\u017ei\u0107<\/figcaption><\/figure>\n

U zadnjih nekoliko mjeseci i sedmica \u010dulo se vi\u0161e izjava raznih politi\u010dkih i javnih li\u010dnosti, koje su u javnosti dovele do ambivalentnih i uz to vrlo pesimisti\u010dnih, \u010dak i opasnih prognoza. S jedne strane – lideri bosanskih Srba, neke politi\u010dke partije iz Srbije, Patrijarh Srpske pravoslavne crkve, aktuelni predsjednik Srbije\u2026 po ko zna koji put ponavljaju svoju dobro psiholo\u0161ki konotiranu mantru da \u0107e se Republika Srpska, uskoro, definitivno otcijepiti od BiH. S druge strane – bo\u0161nja\u010dke politi\u010dke stranke, politi\u010dari, biv\u0161i oficiri i razni drugi probosanski orijentisani subjekti, \u010dvrsto obe\u0107avaju da otcjepljenja RS-a ne\u0107e, ne smije i ne mo\u017ee biti. Dozu zabrinutosti, me\u0111utim, unijela je i \u201cvijest\u201d da se, navodno i nekada\u0161nji predstavnik EU za prostore biv\u0161e SFRJ, a sada ministar inostranih poslova Slova\u010dke Miroslav Laj\u010dak, \u201csaglasio\u201d sa tvrdnjom predsjednika Srbije Nikoli\u0107a \u2013 \u201cda BiH stvarno ne mo\u017ee da opstane\u201d. U \u010ditavom tom zamje\u0161ateljstvu izvjesnu nadu u \u201copstanak BiH\u201d unijela je izjava predsjednika srpske Vlade Vu\u010di\u0107a, data prilikom nedavne posjete Sarajevu, i nekoliko puta ponovljena i u Beogradu, koji je \u201cjasno\u201d stavio do znanja, da Srbiji ne treba \u201cukrajinski scenario\u201d, te da \u0107e BiH ostati cijela (naravno iz dva dijela), shodno Dejtonskom sporazumu. Da li ovo iznenadno nepodudaranje izjava Nikoli\u0107a i Vu\u010di\u0107a zna\u010di da Vu\u010di\u0107u, kao proevropski deklarisanom politi\u010daru, predstoji neminovan obra\u010dun sa jastrebovima unutar svoje Srpske napredne stranke, ostaje da se vidi. Za sada, me\u0111utim, imamo sasvim sinhronizovanu politiku srpskog vladaju\u0107eg establi\u0161menta.<\/span><\/p>\n

Ali, obzirom da je stvar vi\u0161e nego ozbiljna, neophodno je pokloniti joj du\u017enu pa\u017enju i \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e objektivno, analiti\u010dki podrobno, i sinteti\u010dki nedvosmisleno poku\u0161ati definisati neke zaklju\u010dke i prognoze. Naravno, ovo ne samo sa stanovi\u0161ta interesa BiH, nego i reperkusija koje se mogu odraziti na susjedne dr\u017eave, prije svega na Crnu Goru i Srbiju, ali i na \u010ditav Balkan, pa i \u0161ire. Situacija mnogo vi\u0161e dobija na ozbiljnosti ako pri tuma\u010denju ovog politi\u010dkog rebusa imamo u vidu ulogu \u201cnove ruske politike\u201d u odnosu na tzv. postsovjetski geopoliti\u010dki prostor.\u00a0<\/span><\/p>\n

Kao polazi\u0161te za razrje\u0161enje zadate teme, najprije pogledajmo nekolliko interesantnih analiza i raznih medijsko-politi\u010dkih spekulacija, koje nam mogu poslu\u017eiti kao relevantna podloga za obja\u0161njenje hipoteze postavljene u naslovu ovoga rada:\u00a0<\/span><\/p>\n

Biv\u0161i ambasador BiH u Ruskoj Federaciji, prof. dr. Enver Halilovi\u0107 u svojoj knjizi, kao najboljoj do sada ura\u0111enoj analizi nove ruske politike, pod naslovom \u201cPostsovjetski geopoliti\u010dki prostor i Balkan\u201d, izme\u0111u ostalog isti\u010de: \u201cSa ukidanjem sovjetskog politi\u010dkog i kulturnog identiteta, ne odri\u010du\u0107i se imperijalisti\u010dkih ambicija, Rusija se na\u0161la pred velikim izazovom uspostave i samoizgradnje novog kulturnog, socijalnog, ekonomskog i politi\u010dkog identiteta. Velikodr\u017eavni\u010dke, imperijalisti\u010dko-hegemonisti\u010dke ideje predsovjetske Rusije, slavenofilstvo i evroazijstvo u postsovjetskoj Rusiji postale su ponovo veoma aktuelne, na jedan kripto na\u010din ali i oficijelno, posebno od 2000-te, kada dolazi do njenog naglog finansijskog ja\u010danja koje nastaje ne privrednim razvojem, ve\u0107 zbog enormnog pove\u0107anja cijena prirodnih energenata na svjetskom tr\u017ei\u0161tu i akumuliranja ogromnog novca\u201d.<\/span>[i]<\/a><\/sup><\/p>\n

Analiziraju\u0107i dalje rusku politiku, naro\u010dito prema dr\u017eavama nekada\u0161njim \u010dlanicama SSSR-a, Halilovi\u0107 izvla\u010di svoj vrlo jasan zaklju\u010dak – \u201cRuska Federacija je posebno zainteresovana za o\u010duvanje svog ekonomskog, vojno-bezbjednosnog, kulturno-historijskog i politi\u010dkog uticaja na geopoliti\u010dkom prostoru biv\u0161eg SSSR-a. Zbog toga se o\u0161tro suprotstavlja pojavi bilo kojeg novog politi\u010dkog uticaja na ovom prostoru: zapadno-evropskog, ameri\u010dkog, kineskog, turskog, iranskog.\u201d<\/span>[ii]<\/a><\/sup>\u00a0<\/span><\/p>\n

Predsjednik Rusije Putin je vi\u0161e puta izjavljivao da nedavna ruska aneksija Krima nije protivna me\u0111unarodnom pravu, jer se, navodno, narod Krima analogno \u201cposlu\u017eio\u201d pravnim mi\u0161ljenjem Me\u0111unarodnog suda pravde – da odluka o osamostaljenju Kosova nije protivna tome pravu. Na ovaj na\u010din, nasuprot stavu Srbije da nezavisnost Kosova nikada ne\u0107e priznati, Putin je u ime Rusije, ipak,\u00a0<\/span>de fakto,\u00a0<\/i>priznao samostalnost i nezavisnost Kosova.<\/span><\/p>\n

Zato on, u svom nedavnom redovnom godi\u0161njem TV obra\u0107anju, nije potencirao \u201cargument Kosova\u201d ve\u0107 je na pitanje gledalaca \u201cdiplomatski\u201d odgovorio: \u201cPogledajte \u0161ta su uradili sa Jugoslavijom \u2013 rascjepkali je na male komade, i sada manipuli\u0161u svim \u010dime se mo\u017ee manipulisati. A tamo se mo\u017ee manipulisati prakti\u010dno svime (\u2026) Rusija nije planirala aneksiju ili vojne akcije na Krimu, bila je spremna da gradi odnose polaze\u0107i iz geopoliti\u010dkih realnosti. Me\u0111utim, opasnosti za Ruse su bile konkretne i opipljive. To je podstaklo narod Krima da se zamisli o budu\u0107nosti i da se obrati Rusiji za pomo\u0107 i upravo time smo se rukovodili\u201d.<\/span>[iii]<\/a><\/sup><\/p>\n

Nekadasnji visoki predstavnik me\u0111unarodne zajednice u BiH Pedi E\u0161daun, ocjenjuju\u0107i trenutno stanje stvari u BiH, je prokomentarisao \u2013 \u201cpredsjednik manjeg bh. entiteta Milorad Dodik uporno i bez otpora EU radi na razgradnji BiH i otcjepljenju RS\u2026BiH bi mogla postati \u017ertvom borbe za teritorije, kako rastu ambicije ruskog predsjednika Vladimira Putina\u201d.<\/span>[iv]<\/a><\/sup><\/p>\n\n\n\n
\"\"
\nGenocidne crte: Bosna i Hercegovina
\n\"\"
\nNikoli\u0107 – Laj\u010dak
\n\"\"
\nPatrijarh Irinej i premijer Vu\u010di\u0107
\n\"\"
\n\u0110ukanovi\u0107, Bulatovi\u0107 i Milo\u0161evi\u0107<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Stavljaju\u0107i pod sumnju vi\u0161e puta izre\u010dene deklarativne tvrdnje predstavnika aktuelne crnogorske vlasti o namjeri uklju\u010divanja u evroatlantske integracije, biv\u0161i general JNA, i biv\u0161i savjetnik predsjednika Parlamenta Crne Gore Ranka Krivokapi\u0107a, Blagoje Grahovac, je nedavno izjavio – \u201cDjukanovi\u0107 je godinama bu\u010dno pri\u010dao pri\u010du o evroatlantskim integracijama, a ispod stola sprovodio okupaciju prirodnih resursa Crne Gore od strane ruskih tajkuna\u201d.<\/span>[v]<\/a><\/sup><\/p>\n

Podgori\u010dki dnevni list DAN, prenose\u0107i reakcije slu\u017ebene Moskve u vezi pridru\u017eivanja Crne Gore sankcijama koje je EU uvela Rusiji povodom nedavne aneksije Krima i nedavne \u0110ukanovi\u0107eve slu\u017ebene posjete Va\u0161ingtonu, pi\u0161e: \u201cIzdao je svakoga, \u0161to ne bi i Putina. U svojim istupima \u0110ukanovi\u0107 je dopustio neprijateljske izjave na ra\u010dun Rusije, koje zajedno sa pridru\u017eivanjem Crne Gore EU u sankcijama prema Rusiji izazivaju duboko razo\u010darenje\u2026Crna Gora je 11. aprila uskladila svoj stav sa odlukom EU o uvo\u0111enju sankcija za 25 ruskih i osam ukrajinskih dr\u017eavljana\u2026Ministarstvo inostranih poslova Rusije optu\u017eilo je ju\u010de crnogorskog premijera Mila Djukanovi\u0107a za neprijateljski odnos prema toj zemlji\u2026U Moskvi su obratili pa\u017enju na nedavnu posjetu predsjednika Vlade CG Mila Djukanovi\u0107a SAD. Crnogorski rukovodilac u glavnom gradu SAD tra\u017eio je da Crna Gora \u0161to prije bude primljena u NATO\u2026 Takve izjave u suprotnosti su sa tradicijom prijateljstva i me\u0111usobnog razumijevanja me\u0111u narodima dvije zemlje \u2013 navedeno je u saopstenju MIP-a Rusije, na \u010dijem \u010delu je Sergej Lavrov.\u201d<\/span>[vi]<\/a><\/sup><\/p>\n

Komentari\u0161u\u0107i jednu skoro poluincognito posjetu Aleksandra Vu\u010di\u0107a Rusiji, koja se odigrala u martu ove godine, portal\u00a0<\/span>The Bosnia Time\u00a0<\/i>je konstatovao -\u201cNaga\u0111anja su se obistinila: Aleksandar Vu\u010di\u0107 nije bio u tajnoj jednodnevnoj posjeti Moskvi radi zdravstvene kontrole \u2013 ve\u0107 iz razloga konsultacija \u2013 i po mi\u0161ljenje Kremlja\u2026\u0160to je odmah potvrdio i po slijetanju u Beograd \u2013 gdje ga je do\u010dekao Milorad Dodik\u2026tako\u0111e prije ivjesnog vremena posjetiv\u0161i Moskvu (a u jeku oru\u017eane aneksije Krima). Prva izjava Aleksandra Vu\u010di\u0107a je bila da Srbija ne\u0107e imati neprijateljski stav prema Moskvi, drugim rije\u010dima Beograd ne\u0107e slijediti politiku EU i SAD \u2013 osu\u0111uju\u0107i Rusiju za aneksiju Krima i nasrtaj na Ukrajinu.\u201d\u00a0<\/span>[vii]<\/a><\/sup><\/p>\n

A osvr\u0107u\u0107i se na izjave predsjednika Srbije, Nikoli\u0107a, \u201cda BiH ne mo\u017ee opstati\u201d, Sonja Biserko, osniva\u010d i predsjednica Helsin\u0161kog odbora za ljudska prava u Srbiji, ozbiljno je upozorila: \u201cRusi su jako involvirani u Republici Srpskoj, Srbiji i Crnoj Gori i to je jedna faza gdje se sama Srbija o\u010dituje mnogo jasnije nego prije kada je govorila kako svi zajedno volimo i priznajemo integritet BiH i tome sli\u010dno. Zna\u010di dolazi jedna nova faza u kojoj Rusi imaju glavnu ulogu\u2026Pri tome razni ruski analiti\u010dari najavljuju da \u0107e BiH, nakon svih konferencija kojima se obilje\u017eava stota godi\u0161njica od po\u010detka Prvog svjetskog rata, krenuti u fazu destabilizacije gdje \u0107e biti i njen kraj\u201d. Biserko je posebno iskazala zabrinutost zbog izra\u017eenog skepticizma u ovogodi\u0161njem izvje\u0161taju visokog predstavnika u BiH Valentina Incka podnesenog Savjetu bezbjednosti, pa nastavlja – \u201c Apsolutno postoji potencijall za to da se BiH jo\u0161 vi\u0161e destabilizuje i ono \u0161to je zabrinjavaju\u0107e jeste i izvje\u0161taj Incka \u2026da stvari idu na gore, a ne na bolje. Apsolutno je to po\u017eeljan scenarij zato \u0161to je u skladu sa strate\u0161kom orijentacijom srpske politike\u2026To je vrlo jasna poruka. Zato, Bosna i Bo\u0161njaci treba da iza\u0111u s nekim inicijativama koje bi i\u0161le ka stabilizaciji odnosa. Treba insistirati na tome da Bosna i cijeli Zapadni Balkan \u0161to prije postanu dio EU i NATO-a jer je to jedini na\u010din da se sa\u010duva Zapadni Balkan od destabiliziraju\u0107eg uticaja Rusije.”<\/span>[viii]<\/a><\/sup><\/p>\n

I, jo\u0161 jedna vrlo zanimljiva konstatacija dopisnika Radia Slobodna Evropa, Dragana \u0160tavljanina, koji isti\u010de -\u201cZapad u ovom trenutku ne mo\u017ee da sagleda \u0161ta \u0107e Rusija dalje da \u010dini, ali Rusija ta\u010dno zna \u0161ta \u0107e Zapad u\u010diniti \u2013 i \u0161to je va\u017enije \u2013 \u0161ta ne\u0107e. To stvara opasnu asimetriju. Na primer, kada Moldavija bude zatra\u017eila \u010dlanstvo u EU, Moskva mo\u017ee da posegne za aneksijom njene separatisti\u010dke regije Pridnjestrovlje\u2026Moldavija sada zna, da u tom slu\u010daju, Zapad ne\u0107e vojno intervenisati da za\u0161titi njen suverenitet\u201d.\u00a0<\/span>[ix]<\/a><\/sup><\/p>\n

Mogli bismo navoditi jo\u0161 niz sli\u010dnih \u010dinjenica i opservacija, dovoditi u vezu sa ukupnom BiH situacijom najavu kandidature biv\u0161eg, po mnogima vrlo kontroverznog, reisa Ceri\u0107a za \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH (koji prema sopstvenim izjavama – \u017eeli poku\u0161ati u\u010diniti ne\u0161to na ja\u010danju funkcionalnosti dr\u017eave BiH i ja\u010danju njenog opstanka, obzirom da dosada\u0161nji bo\u0161nja\u010dki politi\u010dari nisu dovoljno u\u010dinili na tom planu), komentarisati nekoliko, \u201cnedovoljno transparentnih\u201d, srpsko-crnogorsakih me\u0111usobnih kontakata na najvi\u0161em nivou, koji su se dogodili u posljednje vrijeme, komentarisati spekulacije o navodnom eksplicitnom zahtjevu Rusije da biv\u0161i Milo\u0161evi\u0107ev kadar i sada\u0161nji predsjednik SPS-a Ivica Da\u010di\u0107 \u201cobavezno\u201d u\u0111e u novoformiranu Vu\u010di\u0107evu vladu, komentarisati predstoje\u0107u za 17. jun zakazanu posjetu ruskog ministra spoljnih odnosa Sergeja Lavrova Beogradu i sl., ali, smatramo, da je i na osnovu ve\u0107 iznesenog \u010dinjeni\u010dnog stanja mogu\u0107e deati neke prili\u010dno utemeljene analize, zaklju\u010dke i procjene, zato, po\u0111imo redom:\u00a0<\/span><\/p>\n

Dobro je poznato da se Crna Gora 90-tih godina pro\u0161log vijeka bila opredijelila i podr\u017eala Milo\u0161evi\u0107evu ratnu opciju u rje\u0161avanju jugosolvenske krize, pri tom odbaciv\u0161i, nakon \u0161to ga je jednom bila prihvatila, dokumet Evropske Zajednice za mirno redefinisanje dotada\u0161nje zajedni\u010dke dr\u017eave ju\u017enih Slovena. Na taj na\u010din Crna Gora je izbjegla etiketu \u201cizdajstva svekolikog srpstva\u201d, ali je, s druge strane, na sebe navukla odioznost demokratskog svijeta zbog te svoje pogre\u0161ne odluke, zbog koje je, sasvim nepotrebno i nerazumno uzela u\u010de\u0161\u0107a u \u201czajedni\u010dom zlo\u010dina\u010dkom poduhvatu\u201d u kome su, shodno presudama Ha\u0161kog tribunala, na jugoslovenskim prostorima po\u010dinjeni takvi zlo\u010dini kakvi nisu zabilje\u017eeni u periodu nakon Drugog svjetskog rata. O ovome se mogu voditi razne apologijske rasprave, ali ono \u0161to je ve\u0107 sada nesporno jeste da ostaje neizbrisiva mrlja na savjesti ne samo tada\u0161njeg aktuelnog dr\u017eavnog rukovodstva Crne Gore ve\u0107 i svih onih \u201cobi\u010dnih\u201d ljudi koji su dali legitimitet jednoj takvoj pogre\u0161noj, nadasve \u0161tetnoj i pogubnoj politici.\u00a0<\/span><\/p>\n

Lanac uzro\u010dno-posljedi\u010dnih de\u0161avanja koja su potom uslijedila doveo je do straha, me\u0111ukom\u0161ijskog nepovjerenja, mr\u017enje, sumnji, formiranja paravojnih formacija, progona, plja\u010dki, naoru\u017eavanja civila, ubistava, referenduma o stvaranju autonomnih oblasti, hap\u0161enja politi\u010dkih neistomi\u0161ljenika, montiranih su\u0111enja, diskriminacije, obespravljivanja, ga\u017eenja elementarnih ljudskih i gra\u0111anskih prava i sloboda, rije\u010dju – do ratnih zlo\u010dina, zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti i genocida.\u00a0<\/span><\/p>\n

Da Crna Gora nije stala uz Milo\u0161evi\u0107a, da se privoljela ve\u0107inskom stavu \u201cnaroda i narodnosti SFRJ\u201d i onda\u0161nje EZ, ne bi do\u0161lo do \u010dega je do\u0161lo i stvari bi bile rije\u0161ene dijalogom. Bio bi sa\u010duvan neki oblik zajednice te nam nekada\u0161nje drage dr\u017eave. Jo\u0161 tada bismo u\u0161li u integrativne evropske procese – mnogo ranije od svih ostalih isto\u010dnoevropskih zemalja.<\/span><\/p>\n

Danas, dvije decenije kasnije, Montenegro je ponovo u prilici da donese mudru i pametnu, ili, pak, pogre\u0161nu i \u0161tetnu odluku. No, svojom nekonzistentnom i nedovoljno jasnom politikom, ona je svoje gra\u0111ane ve\u0107 dovela pred vje\u0161ta\u010dki stvorenu dilemu \u2013 ili se istinski opredijeliti za evroatlantske integracije, ili se pridru\u017eiti velikodr\u017eavnim i ekspanzionisti\u010dkim projektima nastavlja\u010da onog istog koncepta koji je onih 90-tih i doveo do kataklizme na ovim na\u0161im oskudnim prostorima, \u010dije posljedice jo\u0161 ne uspijevamo da otklonimo.\u00a0<\/span><\/p>\n

Ova \u201cnabildana\u201d dilema je zna\u010dajno zavela javno mnjenje i u Srbiji i u Crnoj Gori, tako da je u ovom trenutku ve\u0107ina gra\u0111ana \u201cdva oka u glavi\u201d protiv ulaska u NATO-a, odnosno \u201cza neutralnost\u201d, ali jo\u0161 uvijek sa vrlo labavom i nesigurnom ve\u0107inom \u201cza uklju\u010divanje u EU\u201d, mada i tu skepticizam \u201csvakim danom u svakom pogledu sve vi\u0161e napreduje\u201d.\u00a0<\/span><\/p>\n

Ako sagledamo kuda vodi svaka od dvije opcije nare\u010dene dileme i ako poku\u0161amo protuma\u010diti njihov\u00a0<\/span>raison de etre\u00a0<\/i>onda, sa prili\u010dnom ta\u010dno\u0161\u0107u, mo\u017eemo izvu\u0107i najmanje dva logi\u010dna zaklju\u010dka, i to:\u00a0<\/span><\/p>\n

1. Prvi zaklju\u010dak nedvosmisleno podrazumijeva odbijanje uklju\u010divanja Crne Gore (i Srbije) u NATO, ali, za sada ne i otvoreno odbijanje uklju\u010divanja u EU. U ovom trenutku, dakle, treba nastaviti praviti privid prihvatanja evrointegracija – pregovori, harmonizacija propisa, standardi i dr. (Sli\u010dno nekada\u0161njoj Titovoj politici \u2013 daj \u017emigavac prema Istoku, ali vozi prema Zapadu, s tim sto se u ovom na\u0161em slu\u010daju smjerovi \u017emigavca i vo\u017enje dijametralno razlikuju od Titovih). Ovakva politi\u010dka \u201ceskiva\u017ea\u201d establi\u0161menta Crne Gore i Srbije je, uop\u0161te, mogu\u0107a obzirom da su pregovori o uklju\u010divanju u EU dugotrajan proces, pa se ima dovoljno vremena za \u201cdefinitivno izja\u0161njenje\u201d, \u010dak i za sprovo\u0111enje \u201creferenduma\u201d po tom pitanju, a to \u0107e biti onda kada se, u me\u0111uvremenu, razbistri situacija oko nekih krupnih nedoumica – kad se, naime, vidi da li Rusija stvarno postaje odlu\u010duju\u0107i svjetski faktor, da li je Kosovo stvarno izgubljeno za sva vremena, da li Krim definitivno postaje ruski dr\u017eavni prostor, da li neke druge oblasti Ukrajine, Moldavije, Gruzije, Ukrajine i sl. idu stazama Krima. A, naro\u010dito kad se procijeni da li se dodatnim \u201clobiranjem\u201d mo\u017ee isposlovati me\u0111unarodna podr\u0161ka za definitivno otcjepljenje Republike Srpske i rastakanje BiH, \u201czbog za\u0161tite Evrope od nadiru\u0107eg islama…\u201d Kada sva ova i jo\u0161 neka druga pitanja dobiju \u201cpozitivan\u201d odgovor, tada \u0107e se saop\u0161titi kona\u010dna odluka o eventualnom \u201codustanku\u201d od EU integracija i privoljenju \u201cruskom carstvu\u201d. Svakako, sve ovo uz prebacivanje krivice na \u201cdrugu stranu\u201d. Izgovor bi npr. glasio \u2013 \u201cEU nema perspektivu, eurozona nije polo\u017eila ispit, EU ne garantuje bezbjednost, Srbija i Crna Gora \u0107e bolje za\u0161tititi svoje nacionalne interese sa Rusima nego sa EU – gas, nafta, investicije, kapital, kultura i tradicija, religija, pravoslavno bratstvo, ve\u0107 zapo\u010deta vojna, ekonomska i privredna saradnja.\u201d Dakle, nakon ovakvog razvoja situacije Srbija i Crna Gora bi mogle sasvim jasno i otvoreno saop\u0161titi \u2013 \u201csamo sa Rusijom mo\u017eemo i\u0107i na ujedinjenje srpskih zemalja, jedino sa Rusima je mogu\u0107a vojnostrateska, geopoliti\u010dka i bezbjednosna za\u0161tita srpstva i vaskolikog pravosljavlja,ne treba nam ni EU ni NATO\u201d. I u tom slu\u010daju Crna Gora bi se \u201csvim bi\u0107em\u201d neminovno morala \u201cvratiti\u201d sestri Srbiji i majci Rusiji, jer bi tada, kao geostrate\u0161ki va\u017ean prostor, shvatila da je bitnija za Rusko nadmetanje sa zapadnim interesima, nego Srbija, koja nema izlaz na more. Pogotovu \u0161to bi za Crnu Goru tu, naravno, \u201cbilo velike koristi\u201d. Zato su Srbija i Crna Gora, samo \u201cu paketu\u201d \u017eivotno va\u017ene za rusko vi\u0111enje novog svjetskog poretka. Bez Crne Gore interesi Rusije su gotovo neostvarivi u Mediteranu. Tako\u0111e, bez zagrljaja Crne Gore sestra Srbija (koja ne\u0107e u NATO jer je ve\u0107 proglasila vojnu neutralnost), ostaje izolovana, opasana neprijateljskim EU i NATO dr\u017eavama, bez izlaza na more, potpuno vojno i ekonomski blokirana. A da bi se Rusija nametnula kao nezaobilazan svjetski faktor, i da bi dil sa Srbijom imao smisla, Crna Gora, kao \u010dlanica pravoslavno-vaseljenskog kulturnog kruga, mora dozvoliti pomorske baze ruskoj floti negdje na svojiim obalama. Jer, istorijska te\u017enja Rusije (uostalom kao i Srbije), je i bila i ostala – izlazak na tzv. topla mora. Tek takva Rusija mo\u017ee postati svjetska silla broj 2, a mo\u017eda i broj 1. Tek tada bi ona stvarno bila protivte\u017ea NATO-u i hegemonisti\u010dkim namjerama zapadnih vojno-ekonomskih i NATO stratega. Tek tada bi ona mogla biti za\u0161titnica vaskolikog pravosljavlja. I, \u0161to je za velikosrpske romanti\u010dare najva\u017enije, tek u tom slu\u010daju bi se moglo neometano i\u0107i na prisajedinjenje Republike Srpske Srbiji (i Crnoj Gori).\u00a0<\/span><\/p>\n

2. Drugi zaklju\u010dak zna\u010di prihvatanje ulaska u NATO i EU integracije, jer je to, po shvatanju pristalica ove opcije (postavljene dileme), najbolji put ne samo Crne Gore, nego i Srbije, za dalji napredak i razvoj. Rezon je jasan – ove dvije dr\u017eave ve\u0107 jesu dio kulturnog, ekonomskog, tr\u017ei\u0161nog, civilizacijskog, obrazovnog, bezbjednosnog, tradicijskog, istorijskog i inog evropskog prostora. One ne btreba da u\u010destvuju u ruskoj \u201ckonfrontaciji\u201d sa zapadom, pa stoga ni da potpadnu pod rusku geostrate\u0161ku sferu uticaja. One, fakti\u010dki i ne pripadaju niti gravitiraju ruskoj geografskoj i geopoliti\u010dkoj zoni, niti kulturi, ni mentalitetu. Odbijanje uklju\u010divanja u evroatlantske integracije bi od Crne Gore i Srbije na\u010dinilo \u201cprogorjelu rupu\u201d na \u0161arenom tepihu evropskog poimanja slobode, demokratije, napretka, humanizma, sveop\u0161teg razvoja. Uostalom, istorija je vi\u0161e puta pokazala da je Rusija uvijek gledala samo svoje uskonacionalne i uskodr\u017eavne interese i nije poznato kada je to tako zna\u010dajno pomogla Srbiji i Crnoj Gori. Naprotiv, na Berlinskom kongresu 1878.godine, na primjer, Rusija je lobirala u korist Bugarske a protiv Srbije. Pri svemu ovome treba re\u0107i da su mnoge dr\u017eave i narodi, koji su nekada bili \u201cpod Rusima\u201d ili \u201csa Rusima\u201d, sa\u010duvali vrlo ru\u017ene uspomene, \u010dak su izrekli onu \u010duvenu, svojevrsnu, vrlo humornu i sumornu molitvu \u2013 \u201cBo\u017ee sa\u010duvaj nas ruske \u010dizme\u201d.\u00a0<\/span><\/p>\n

Istini za volju i objektivno posmatraju\u0107i stvari, treba re\u0107i da i Rusi u mnogo \u010demu imaju \u201cpravo\u201d. Naime, svjedoci smo da su se, nakon pada komunizma i Berlinkog zida, Amerikanci stvarno bili \u201cmalo previ\u0161e osilili\u201d. Pretpostavili su da su jedina super sila i proglasili tzv. novi, monopolarni, svjetski poredak. \u010cesto puta i ne pitaju\u0107i Ujedinjene nacije i ne po\u0161tuju\u0107i medjunarodno pravo radili su \u0161ta su htjeli. Bez odobrenja Savjeta bezbjednosti, unilateralno ili putem NATO alijanske gdje imaju preovla\u0111uju\u0107i uticaj, po\u010deli su preduzimati tzv. \u201chumanitarne intervencije\u201d, ru\u0161iti suverene i nezavisne dr\u017eave, smjenjivati legitimne vlade, bombardovati, ne priznavati Me\u0111unarodni krivi\u010dni sud, ne prihvatati tzv. Kjoto sporazum o za\u0161titi \u010dovjekove okoline, \u0161pijunirati, prislu\u0161kivati, kr\u0161iti elementarna ljudska prava pritvorenikka u Gvantanamu i i Abu-Graibu i td. NATO, kao nekada vojnoodbrambeni savez, \u010diji su komandanti Amerikanci, promijenio je svoju koncepciju i svrhu postojanja i po\u010deo preduzimati neke akcije \u201cneodbrambenog\u201d karaktera. Apsorbuju\u0107i pojedine zemlje biv\u0161eg Var\u0161avskog pakta po\u010deo se pribli\u017eavati ruskim granicama, \u0161to je dovelo do straha od napada ili barem ugro\u017eavanja vitalnih nacionalnih i vojnoodbrambenih interesa Rusije. A onda se pojavi Putinova, u me\u0111uvremenu veoma osna\u017eena, Rusija, da poka\u017ee svijetu da je factor, da je i ona svjetska sila. Da mo\u017ee da radi isto, ili \u010dak \u201cvi\u0161e i gore od onoga \u0161to rade Amerikanci\u201d \u2013 da ne po\u0161tuje me\u0111unarodno pravo, da blokira Savjet bezbjednosti, da anektira tu\u0111e teritorije, da kr\u0161i ljudska prava… (Svete knjige ka\u017eu – da Bog ne suzbija jedne narode drugim na zemlji bi haos nastupio)<\/span><\/p>\n

I, tako, nakon svega, Amerikanci se na\u0111o\u0161e u \u010dudu. Nemaju valjan odgovor na postupke probu\u0111enog \u201csibirskog grizlija\u201d. Sad bi oni da po\u0161tuju medjunarodno pravo, da potegnu Ujedinjene nacije i Savjet bezbjednosti, ali a-a, Rusi (i Kinezi, koji su tako\u0111e mnogo \u010dime nezadovoljan globalni svjetski igra\u010d) imaju pravo veta. Imaju atomske bojeve glave, koje nisu pametne ba\u0161 kao one ameri\u010dke, ali i one, i te kako, posjeduju zastra\u0161uju\u0107i\u00a0<\/span>killing capacity.\u00a0<\/i>I \u0161ta sad? Ni\u0161ta. Vojno rje\u0161enje ne postoji. Nuklearni rat je ne\u0161to \u0161to je suludo, \u0161to niko ne \u017eeli, po bilo koju cijenu. Hajde, onda, iz o\u010daja, da barem zavedemo neke ekonomske sankcije Rusima, koje naravno ne\u0107e imati mnogo pozitivnog, ali najvjerovatnije ho\u0107e i previ\u0161e negtativnog efekta.\u00a0<\/span><\/p>\n

Krim je ve\u0107 postao ruski suvereni dr\u017eavni prostor. Ostatak Ukrajine je pred velikim znakom pitanja. Sad Rusi \u017eele da se sve okon\u010da po principu svr\u0161enog \u010dina. Tra\u017ee izlaz na drugoj strani \u2013 jer (zbog pritriska Amerike na EU) odnosi sa Evropom su pod znakom pitanja. Okre\u0107u se ekonomskoj saradnji sa Kinezima. Sa Kazahstanom i Bjelorusijom su ve\u0107 potpisali ugovor o stvaranju \u201csvog tr\u017ei\u0161ta i svoje monetarne zone\u201d, kao pandan EU. Postaje jasno da Rusija \u201cpreko no\u0107i\u201d postade vrlo ozbiljan i neugodan geopolliti\u010dki igra\u010d. Svojim energentima, svojom kreditnom infiltracijom, povoljnijom vojno-tehni\u010dkom saradnjom nastoji da privu\u010de i, zbog NATO bombardovanja, nezadovoljne Srbe i Crnogorce. Na scenu stupaju razne ratne teorije, razne varijante teroije igara. Mo\u017eda smo ponovo na pragu hladnoratovskog nadmudrivanja i kaubojskog, ili bolje re\u0107i \u201c\u017eandarmskog \u0161epurenja\u201d dvije najja\u010de svjetske sile.\u00a0<\/span><\/p>\n

Ovdje sad dolazimo do smisla na\u0161e politi\u010dke prognoze koja obja\u0161njava srpsko-crnogorsku politiku \u201c\u010dekanja\u201d da se \u201crazbistri\u201d situacija, prije nego se odlu\u010de za jednu od dvije opcije postavljene dileme.<\/span><\/p>\n

Pravni i politi\u010dki analiti\u010dari i ovaj put, kao najrazumniju mjeru, zahtijevaju povratak me\u0111unarodnom pravu i po\u0161tovanju me\u0111unarodnih univerzalnih foruma. Uprotivnom, kako su stvari kreniule, imat \u0107emo potpuni haos. Mo\u017eda ne\u0107e ba\u0161 do\u0107i do sveop\u0161teg nuklearnog rata, ali ako se zapo\u010deti trend nastavi, sigurno \u0107e do\u0107i do krvavog raspada jo\u0161 mnogo drugih malih zemalja. Bi\u0107e ohrabreni tzv. \u201cratovi tre\u0107e vrste\u201d \u2013 ratovi unutar postoje\u0107ih suverenih dr\u017eava zbog otcjepljenja i samoopredjeljenja tzv. malih naroda, te stvaranja njihovih samostalnih, najvjerovatnije marionetskih dr\u017eav(ic)a. Mo\u017ee sasvim izvjesno do\u0107i, na primjer, do rata u BiH, \u010demu u stvari i posvje\u0107ujemo \u010ditavu ovu analizu.\u00a0<\/span><\/p>\n

Zato smatramo da je minut do dvanaest. Mnogo je argumenata za ovu na\u0161u, na\u017ealost, vrlo onespokojavaju\u0107u hipotezu, od kojih smo samo one najmarkantnije naveli u prvom dijelu ovoga teksta. Zato spasonosnu formula vidimo u drugoj opciji gore postavljene dileme \u2013 prevashodno i neodlo\u017eno uklju\u010divanju Crne Gore u NATO i EU. Svakako i Srbije. Svakako i BiH. Ali neodlo\u017enim i hitnim uklju\u010divanjem Crne Gore u evroatlantske integracije, bila bi onemogu\u0107ena namjera svih onih koji idu na najavljeno rastakanje BiH. Zbog \u201ctada\u0161nje\u201d blizine NATO-a i zbog onemogu\u0107avanja dalje \u201cinfiltracije\u201d Rusije na prostore Crne Gore i Srbije, a time i BiH (Repuublike Srpske).\u00a0<\/span><\/p>\n

Sasvim prirodno, u svakoj varijanti podrazumijevamo prijateljske odnose i saradnju sa Rusijom, kao i svim ostalim zemljama Istoka i Zapada. To je pametnije, kulturnije, civilizovanije, korisnije, normalnije. Samo na taj na\u010din se mogu neutralisati i pravilno usmjeriti neke \u201cnove\u201d te\u017enje osna\u017eene Rusije i neke \u201cstare\u201d romanti\u010dne, mitolo\u0161ke, velikonacionalne te\u017enje odre\u0111enih srpsko-crnogorskih nacionalisti\u010dkih ideologa i protagonista. Bez obzira \u0161to neki zli jezici, imaju\u0107i u vidu dijagnosticirano stanje stvari, samouvjereno ponavljaju \u201csamo je pitanje dana kad \u0107emo i\u0107i u otcjepljenje RS-a, koje \u0107emo sprovesti uz pomo\u0107 majke Srbije i Rusa, te da su ruski kozaci ve\u0107 uveliko pristigli u Republiku srpsku\u201d i sl., i bez obzira, \u0161to na drugoj strani mnogi Bosanci ne ostaju\u0107i du\u017eni, ponavljaju \u2013 \u201cne damo Bosnu, po cijenu rata do sudnjeg dana\u201d. I dodaju \u2013 \u201cnije Kosovo, nego Bosna je najve\u0107a srpska zabluda\u201d. Jer, ovakav zastra\u0161uju\u0107i scenario najvjerovatnije podrazumijeva mud\u017eahedine i Al-kaidu, koji jo\u0161 nisu pristigli, ali sasvim izvjesno bi i oni do\u0161li da se \u201cpridru\u017ee\u201d bra\u0107i po oru\u017eju \u2013 kozacima, u \u201crje\u0161avanju\u201d jo\u0161 jednog svjetskog goru\u0107eg problema. I kataklizma bi mogla da po\u010dne. Evropske instuticije i Me\u0111unarodna zajednica bi tada rekle – dogovorite se. Zvu\u010di poznato, i ve\u0107 vi\u0111eno. Stra\u0161no li\u010di na po\u010detak 90-tih.\u00a0<\/span><\/p>\n

Ako, ne daj Bo\u017ee, novo srbijansko rukovodstvo bude poneseno ste\u010denim legimitetom i velikom podr\u0161kom svojih glasa\u010da na posljednjim izborima, pa se odlu\u010di za prvu opciju postavljene dileme – za rusku opciju, onda stvarno za ove na\u0161e prostore i za ove napa\u0107ene narode nema nade. Pogotovo ako im se u toj namjeri pridru\u017ei Crna Gora.\u00a0<\/span>
Zato, Crna Gora i ovaj put, isto kao i onih 90-tih, presu\u0111uje. Toga ona mora biti svjesna. Ona je taj teg na vagi. Devedesetih je pogrije\u0161ila podr\u017eav\u0161i Milo\u0161evi\u0107evu ratnu opciju, nakon \u010dega su stvari po\u0161le pogre\u0161nim tokom i uslijedila je kataklizma. Danas, ako odustane od ulaska u NATO i EU i opredijeli se za srpsko-rusko bratstvo, sa politikom razbijanja Bosne i Hercegovine, i tako pomogne usmjeravanju stvari u pogre\u0161an pravac, to \u0107e biti jo\u0161 jedna njena velika, ali ovaj put mnogo pogubnija i stra\u0161nija gre\u0161ka. Budu\u0107nost svih nas na ovim prostorima, bila bi dovedena u pitanje. Srbija bez Crne Gore za Ruse ne zna\u010di mnogo. Zato su Rusi bijesni zbog nagovje\u0161taja da im Crna Gora okrene le\u0111a i po\u0111e u zagrljaj EU i NATO-a. Remeti im \u010ditavu geostrate\u0161ku zamisao. U tom slu\u010daju oni bi najvjerovatnije odustali od varijante konfrontiranja sa zapadnim interesima. Zato, birajuu\u0107i evropsku opciju Crna Gora mo\u017ee, i bez njihovog pristanka, pomo\u0107i i samoj Srbiji i Rusiji.<\/span>
Mo\u017eda je zadnji \u010das da se udru\u017ee sve pametne glave i poka\u017eu da ne mora biti ta\u010dna ona predrasuda – da \u0107e na Balkanu do\u0107i do mudrih poteza tek onda kada se isprobaju sve mogu\u0107e najgore varijante. Crna Gora je, valjda, kona\u010dno nau\u010dila da treba da ide dalje i dalekose\u017enije od svog uskog nacionalisti\u010dkog interesa. Ona mora da pru\u017ei doprinos razvoju i pobjedi snaga prosperiteta, da tako pru\u017ei svoj doprinos humanom razvoju \u010dovje\u010danstva. \u010cak da Evropska Unija i ne uspije, put i Crne Gore i Srbije je u zajednici i saradnji sa dr\u017eavama Evrope. Sa njima moraju dijeliti zajedni\u010dku sudbinu. Kamo sre\u0107e da su to shvatile onih 90-tih. I upravo zbog \u201cosje\u0107anja krivice prema BiH\u201d, ba\u0161 Srbija i Crna Gora treba da daju najve\u0107i doprinos o\u010duvanju njenog dr\u017eavnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Tu je svakako i Hrvatska. I sve to uz pomo\u0107 i saradnju i EU i NATO i SAD i Rusije. Nije te\u0161ko, nakon svega, izra\u010dunati koji je to najcivilizovaniji na\u010din gra\u0111enja budu\u0107nosti Balkana i Evrope i uop\u0161te me\u0111unarodne zajednice. Ako predstoje\u0107a posjeta Sergeja Lavrova Beogradu ima taj smisao, onda je treba pozdraviti. Ako Da\u010di\u0107evo \u201cvra\u0107anje\u201d politici nesvrstanih ima za cilj \u201caktivnu miroljubivu koegzistenciju\u201d i sa zemljama \u201ctre\u0107eg svijeta\u201d, a ne samo stvaranje odstupnice za slu\u010daj odustajanja od evroatlantskih integraacija, onda je to zna\u010dajno ohrabrenje za sve nas koji \u017eelimo slobodu, jednakost, mir, stabilnost, prosperitet, saradnju\u2026 Sve dugo je opasna i nepotrebna avantura.\u00a0<\/span>
U pripremama za istorijski susret Vaseljenskog patrijarha Vartolomeja i Pape Franje koji se ve\u0107 dogodio 25. i 26. maja ove godine u Jerusalimu, patrijarh Vartolomej je izme\u0111u ostalog rekao: \u201cMi \u0107emo kroz na\u0161 sastanak i na\u0161u molitvu re\u0107i da je namjera obojice da radimo dalje za hri\u0161\u0107ansko jedinstvo i pomirenje\u2026da \u0107emo pomo\u0107i da se pribli\u017ee dvije crkve i okon\u010da njihova hiljadugodi\u0161nja podjela.\u201c Zvu\u010di vrlo ohrabruju\u0107e, nadati se je.\u00a0<\/span>
I Rusija, kao neosporna sjetska sila, zbog svojih dr\u017eavnih interesa i interesa svojih gra\u0111ana, mora nastaviti razvijati svekoliku saradnju sa svijetom, naro\u010dito sa Evropom. Mora po\u0161tovati me\u0111unarodne i evropske norme pona\u0161anja. Vladimir Solovjov, veliki ruski filozof i teoreti\u010dar, s po\u010detka dvadesetog vijeka, ocjenjuju\u0107i rusku politiku svog doba, \u010desto je isticao da nacionalna uskogrudost, izolacija, autarhi\u010dnost, konflikti, nikom ne donose dobro. On je opetovano poru\u010divao: “Doveden do krajnjih granica, nacionalizam uni\u0161tava narod koji je zahva\u0107en njime i pretvara ga u neprijatelja \u010dovje\u010danstva, \u010dovje\u010danstva koje je uvijek ja\u010de od svakog naroda uzetog ponaosob. Ukidaju\u0107i nacionalizam, hri\u0161\u0107anstvo spa\u0161ava narode, jer nadnarodno nije nenarodno …Uvek kada je nastojala da se utvrdi u svom nacionlnom egoizmu, kada se odvajala od ostalog hri\u0161\u0107anskog sveta, Rusija je pokazivala da nije sposobna da stvori ne\u0161to veliko i zna\u010dajno. Samo u najte\u0161njem spolja\u0161njem i unutra\u0161njem op\u0161tenju sa Evropom, ruski \u017eivot je zaista kreirao velike stvari.\u201c\u00a0<\/span><\/p>\n

Amin!<\/span><\/p>\n

Autor: d<\/strong>r. Harun Had\u017ei\u0107<\/b><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

dr. Harun Had\u017ei\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":106979,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10196],"tags":[10286],"class_list":{"0":"post-106978","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-pera-nasih-autora","8":"tag-harun-hadzic"},"yoast_head":"\nSrpsko-crnogorska geopoliti\u010dka dilema i opstanak Bosne i Hercegovine<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Srpsko-crnogorska geopoliti\u010dka dilema i opstanak Bosne i Hercegovine\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"dr. Harun Had\u017ei\u0107\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2014-06-05T08:39:41+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/100_harun_hadzic_kolumna.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"100\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"109\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"24 minute\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Srpsko-crnogorska geopoliti\u010dka dilema i opstanak Bosne i Hercegovine\",\"datePublished\":\"2014-06-05T08:39:41+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/\"},\"wordCount\":4904,\"commentCount\":9,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/100_harun_hadzic_kolumna.jpg\",\"keywords\":[\"Harun Had\u017ei\u0107\"],\"articleSection\":[\"Iz pera na\u0161ih autora\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/\",\"name\":\"Srpsko-crnogorska geopoliti\u010dka dilema i opstanak Bosne i Hercegovine\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/100_harun_hadzic_kolumna.jpg\",\"datePublished\":\"2014-06-05T08:39:41+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/100_harun_hadzic_kolumna.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/100_harun_hadzic_kolumna.jpg\",\"width\":100,\"height\":109},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Srpsko-crnogorska geopoliti\u010dka dilema i opstanak Bosne i Hercegovine\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Srpsko-crnogorska geopoliti\u010dka dilema i opstanak Bosne i Hercegovine","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Srpsko-crnogorska geopoliti\u010dka dilema i opstanak Bosne i Hercegovine","og_description":"dr. Harun Had\u017ei\u0107","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2014-06-05T08:39:41+00:00","og_image":[{"width":100,"height":109,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/100_harun_hadzic_kolumna.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"24 minute"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Srpsko-crnogorska geopoliti\u010dka dilema i opstanak Bosne i Hercegovine","datePublished":"2014-06-05T08:39:41+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/"},"wordCount":4904,"commentCount":9,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/100_harun_hadzic_kolumna.jpg","keywords":["Harun Had\u017ei\u0107"],"articleSection":["Iz pera na\u0161ih autora"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/","name":"Srpsko-crnogorska geopoliti\u010dka dilema i opstanak Bosne i Hercegovine","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/100_harun_hadzic_kolumna.jpg","datePublished":"2014-06-05T08:39:41+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/100_harun_hadzic_kolumna.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/100_harun_hadzic_kolumna.jpg","width":100,"height":109},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/srpsko-crnogorska-geopoliticka-dilema-i-opstanak-bosne-i-hercegovine\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Srpsko-crnogorska geopoliti\u010dka dilema i opstanak Bosne i Hercegovine"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106978"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=106978"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106978\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/106979"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=106978"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=106978"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=106978"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}