![\"\"](\"http:\/\/www.sbk.eu.com\/wp-content\/uploads\/2014\/02\/360x270-95a78f3015bd19286b33c65657114fc4_XL-280x210.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Crna Gora –\u00a0Saop\u0161tenje za javnost 38 bo\u0161nja\u010dkih organizacija iz SAD, Kanade, Njema\u010dke, Belgije, Holandije, Luksemburga, Francuske, Austrije, \u0160vajcarske, BiH, Kosova i Srbije u povodu nacrta \u201eZakona o suradnji Crne Gore sa iseljeni\u0161tvom\u201c<\/strong><\/p>\n Povodom pokretanja javne rasprave oko nacrta \u201cZAKONA O SARADNJI CRNE GORE SA ISELJENI\u0160TVOM\u201d, 38 organizacija Bo\u0161njaka iz 12 zemalja Evrope i Sjeverne Amerike, gra\u0111ana porijeklom iz Sand\u017eaka te cjelokupne Crne Gore, okupili su se oko inicijative za za\u0161titu svojih vitalnih nacionalnih i gra\u0111anskih interesa.<\/p>\n SUMNJAMO U ISKRENE NAMJERE:<\/strong>\u00a0Nagla\u0161avamo, navedenim nacrtom pomenutog zakona \u010dije usvajanje se o\u010dekuje u prvom kvartalu ove godine, prema na\u0161eim informacijama zakazane su javne rasprave samo u jednoj op\u0161tini u ju\u017enom Sand\u017eaku, te u Podgorici i Baru, dok niti jedna rasprava nije zakazana u gradovima dr\u017eava zapadne Evrope, Sjeverne Amerike\u2026, u kojima \u017eivi najve\u0107i dio emigrantske bo\u0161nja\u010dko (i albanske) populacije kao i drugih etni\u010dkih zajednica porijeklom iz Crne Gore, \u0161to navodi na sumnju u iskrene namjere predlaga\u010da zakona, te da \u0107e odnos dr\u017eave prema Bo\u0161njacima i drugim, etni\u010dkim zajednicama ostati nepromijenjeni.<\/p>\n IN\u017dINJERING RATNOG RE\u017dIMA:<\/strong>\u00a0Op\u0161te poznata \u010dinjenica je da je do posljednjeg velikog talasa iseljavanja Bo\u0161njaka do\u0161lo usljed flagrantnog kr\u0161enja osnovnih ljudskih prava i sloboda uz aktivnu ulogu dr\u017eave prema pripadnicima ovog naroda, te da je zbog takve (ratne) politike svrstavanja ostalih nacionalnih zajednica u inferiorni polo\u017eaj prema tada ve\u0107inskoj crnogorskoj, ogroman broj Bo\u0161njaka i Albanaca zatra\u017eio azil i spas u dr\u017eavama Evrope, Amerike, Australije\u2026 I pored negativnih iskustava sa politikom uzdizanja jednog naroda, ponu\u0111enim rje\u0161enjima spornog zakona favorizuje se crnogorska etni\u010dka zajednica, \u0161to nije u skladu sa modelom gra\u0111anskog okvira te proklamovanim na\u010delima mulitikulturalnosti i multieti\u010dnosti dru\u0161tva. Svjedoci smo da na putu evroatlantskih integracija zvani\u010dnici Crne Gore vje\u0161to zloupotrebljavaju ove atribute svojstvene demokratskim dru\u0161tvima sa tradicijom njegovanja dobrih me\u0111unacionalnih i me\u0111uvjerskih odnosa, nastoje\u0107i da takvim in\u017einjeringom ispoliraju ru\u017enu sliku Crne Gore nastalu tokom ratnih 90-tih, a koja se ni dan-danas nije su\u0161tinski promijenila. Isto kao i prije 20 godina, tako i danas, poku\u0161ava se uspostaviti odnos koji bi jednoj nacionalnoj zajednici dao vi\u0161i status u odnosu na druge nacionalne zajednice. Takva politika koja uzgred re\u010deno i nije novina, u zadnjih sto godina dovela je do radikalnih migracionih kretanja izazvanim uglavnom nepo\u0161tovanjem osnovnih ljudskih prava i sloboda dr\u017eave Crne Gore prema svojim gra\u0111anima, Bo\u0161njacima, Albancima i dr., koji danas naseljavaju stotine dr\u017eava na svim kontinentima, bez institucionalne brige prepu\u0161teni sami sebi.<\/p>\n ISKRIVLJENA SLIKA DRU\u0160TVA:<\/strong>\u00a0I pored ovakvog odnosa dr\u017eave Crne Gore, vjeruju\u0107i u kona\u010dno sazrelu demokratsku svijest svih njenih gra\u0111ana, ba\u0161 Bo\u0161njaci i Albanci su skoro plebiscitarno izjasnili se za uspostavljanje punog dr\u017eavno-pravnog kapaciteta Crne Gore u njenim AVNOJ-evskim granicama. Umjesto ispunjavanja obe\u0107anja o punoj ravnopravnosti Bo\u0161njaka u samostalnoj Crnoj Gori, o afirmaciji Sand\u017eaka kao savremene evropske prekograni\u010dne regije, o afirmaciji kulturnih i nacionalnih posebnosti ovog naroda, svjedoci smo poku\u0161aja tra\u017eenja \u201cpodobnih\u201d a u stvari labilnih pripadnika iz njihove zajednice, kako bi se statisti\u010dkim prikazom potkrijepila iskrivljena slika dru\u0161tvene stvarnosti Crne Gore.<\/p>\n POTPUNA JEDNAKOST:<\/strong>\u00a0Mi potpisnici nagla\u0161avamo, ukoliko Crna Gora \u017eeli da gradi partnerski i konstruktivan odnos sa svojim gra\u0111anima ili onima koji su porijeklom iz Crne Gore, svejedno privremeno ili stalno nastanjenim u inostranstvu, u prvoj liniji bi trebala razvijati dobre odnose sa autenti\u010dnim predstavnicima svih nacionalnih zajednica, posebno \u0161to predlo\u017eeni zakon odustaje od gra\u0111anskog karaktera izdvajanjem nacionalne zasebnosti jednog naroda. Svaki drugi pristup bit \u0107e okarekterisan kao poku\u0161aj nametanja asimilacije, za \u0161to organizacije \u2013 potpisnice ovog saop\u0161tenja, ne\u0107e imati razumijevanje. Kona\u010dno, mora sazrijeti svijest o potpunoj jednakosti me\u0111u svim gra\u0111anima Crne Gore, tako da barem mi koji \u017eivimo po pravilima razvijenih demokratskih dru\u0161tava u zemljama zapadne Evrope, SAD, Kanade, Australije i \u0161irom svijeta, ne\u0107emo dozvoliti poni\u017eavanja svrstavanjem u gra\u0111ane drugog reda. U na\u0161im novim domovinama imamo prilike i mogu\u0107nosti da tako ne\u0161to osujetimo, te ve\u0107 sada saop\u0161tavamo, da \u0107emo odlu\u010dno stati u odbrani na\u0161ih nacionalnih interesa, posebno kada je u pitanju zakon koji treba da se sprovodi i na teritorijama demokratskih dr\u017eava.<\/p>\n AFIRMACIJA NACIONALNIH IDENTITETA:<\/strong>\u00a0Obavje\u0161tavamo javnost, i podcrtavamo zvani\u010dnicima u Crnoj Gori, bo\u0161nja\u010dka i albanska zajednica su zainteresovane za razvoj Crne Gore kao istinskog demokratskog i prosperitetnog dru\u0161tva u kojem \u0107e biti priznata sva prava i gra\u0111anske slobode svih gra\u0111ana bez obzira na nacionalnu, vjersku, politi\u010dku ili bilo koju drugu pripadnost ili orijentaciju. U takvom dru\u0161tvu smatrat \u0107emo da su sazreli uslovi za apsolutnu afirmaciju nacionalnih identiteta svih zajednica, \u0161to je posebno va\u017eno sa aspekta bo\u0161nja\u010dke i albanske iz razloga njihovog neravnomjernog razvoja posebno izra\u017eenog tokom pro\u0161log vijeka.<\/p>\n Zato nagla\u0161avamo, u doradi \u201cZakona o saradnji CG sa iseljeni\u0161tvom\u201d trebaju biti uklju\u010deni autenti\u010dni predstavnici bo\u0161nja\u010dkih i albanskih iseljeni\u010dkih organizacija, koji \u017eive u zemljama zapadne Evrope, SAD\u2026 To je put da isti zakon bude prihva\u0107en od strane potpisnika ovog saop\u0161tenja, a ne nametnut od strane zvani\u010dnika i njihovih poslu\u0161nika i koalicionih partnera.<\/p>\n Potpisnici saop\u0161tenja:<\/strong><\/p>\n 1.Zaim \u010celebi\u0107, HG Sand\u017eak-EUREGIO, Evropska Regija Maass-Rhein\/ DE\/BE\/NL<\/p>\n 2.Bilal Memi\u0161evi\u0107, Odbor za dijasporu i povratak, Svjetski bo\u0161nja\u010dki kongres<\/p>\n 3.Mr. Hamdija \u010custovi\u0107, Kongresa Bo\u0161njaka Sjeverne Amerike \u2013 SAD<\/p>\n 4.Prof. Emir Rami\u0107, Instituta za istra\u017eivanje genocida \u2013 Kanada<\/p>\n 5.Esad Krci\u0107, glavni urednik web magazin Bo\u0161njaci.net, New York \u2013 SAD<\/p>\n 6.Mirsad Kuburovi\u0107, Zajednica bo\u0161nja\u010dke dijaspore (ZBD), Den Haag \u2013 Holandija<\/p>\n 7.Mr. Mevlida Rov\u010danin, Odbor za porodicu i demografiju, Svjetski bo\u0161nja\u010dki kongres, Sarajevo \u2013 BiH<\/p>\n 8.Muhamed \u0106eman, Identitet.lu, Bo\u0161nja\u010dki web-portal \u2013 Luksemburg<\/p>\n 9.Ahmet Ahmatovi\u0107, Zajednica sand\u017ea\u010dke dijaspore Njema\u010dke, Kassel<\/p>\n 10.Smajle Srdanovic, rukovodilac Predstavni\u0161tva za Sand\u017eak u SAD \u2013 New York<\/p>\n 11.Faruk Li\u010dina, Bo\u0161njalka kulturna zajednica Luksemburg<\/p>\n 12.Fuad ef. \u0160abovi\u0107, Islamski centar Monticello \u2013 New York, USA<\/p>\n 13.Ago Kolenovi\u0107, predsjednik Islamske zajednice & Kulturnog centra Plav-Gusinje u New Yorku, SA<\/p>\n 14.Elifa Krije\u0161torac, Udru\u017eenje Bo\u0161njakinja Evrope (UBE), Frankfurt-Njema\u010dka<\/p>\n 15.\u0160efadil Li\u010dina, Zajednica sand\u017ea\u010dke dijaspore (ZSD) Francuske,<\/p>\n 16.Dr. Mersim Ziljki\u0107, Fondacija \u201c\u0160ehidska d\u017eamija\u201d \u2013 Plav, New York \u2013 SAD<\/p>\n 17.Mithat Mujovi\u0107, Zajednica Sand\u017ea\u010dke dijaspore Austrije, Be\u010d<\/p>\n 18.Ismet Pjetrovi\u0107, BKZ Amerike, New York<\/p>\n 19.Muharem Puri\u0161i\u0107, Odbor za obilje\u017eavanje 100.godi\u0161njice genocida nad Bo\u0161njacima i Albancima Plava i Gusinja \u2013 New York, SAD<\/p>\n 20.Ned\u017ead \u0106eman, Bo\u0161nja\u010dka kulturna zajednica Belgije (BKZ), Brisel<\/p>\n 21.Salko Rastoder, HG Sand\u017eak Euregio-S\u00fcd, Bavarska, Njema\u010dka<\/p>\n 22.Beka Selimanjin, Plavsko-gusinjski \u201cMerhamet\u201d Njama\u010dka, Lennestadt<\/p>\n 23.Sead Lekpek, Humanitarno udru\u017eenje \u201ePromjene\u201c, Amsterdam, Holandija<\/p>\n 24.Avdo Metjahi\u0107, Association of Bosniaks Albany, New York \u2013 SAD<\/p>\n 25.Europav. Gesellschafts-Politische Bildungsgemeinschaft, Anne Adolphs-Njema\u010dka<\/p>\n 26.Hasan Mustajba\u0161i\u0107, Forum mladih Sand\u017eaka, Njema\u010dka<\/p>\n 27.Mersid Br\u010dvak, HG Sand\u017eak Euregio-Nord, Sjeverna Rajna-Westfalija, Njema\u010dka<\/p>\n 28.Izet Osmanovi\u0107, Bihor-Petnica, Cirih, \u0160vajcarska<\/p>\n 29.Sahit Kandi\u0107, Bo\u0161nja\u010dka kulturna zajednica Kosova, Vitomirica, Kosovo<\/p>\n 30.Dino Gegi\u0107, Bo\u0161nja\u010dki Kulturni Centar, Aachen, Njema\u010dka<\/p>\n 31.Alija Sijari\u0107, Cooperation Luxembourg Montenegro, Luksemburg<\/p>\n 32.Enes Kari\u0161ik, Unija mladih aktivista \u2013 UMA, Luksemburg<\/p>\n 33.Prof. dr. Bisera Sulji\u0107-Bo\u0161kailo, knji\u017eevnica, Ingolstadt, Njema\u010dka<\/p>\n 34.\u0160efka Begovi\u0107-Li\u010dina, knji\u017eevnica, Sarajevo, BiH<\/p>\n 35.Faiz Softi\u0107, knji\u017eevnik, Luksemburg<\/p>\n 36.Sulejman Ali\u010dkovi\u0107, etnolog, Luksemburg<\/p>\n 37.Mehmed Me\u0161a Brni\u010danin, likovni umjetnik, Sand\u017eak, Srbija<\/p>\n 38.Murat Had\u017eibuli\u0107, preduzetnik, Frankfurt , SR Njema\u010dka<\/p>\n 39.Asmir Bihorac, Odbor za ljudska prava, prava \u017ertava rata i genocida SBK, Luksemburg<\/p>\n (sbk)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Crna Gora –\u00a0Saop\u0161tenje za javnost 38 bo\u0161nja\u010dkih organizacija iz SAD, Kanade, Njema\u010dke, Belgije, Holandije, Luksemburga, Francuske, Austrije, \u0160vajcarske, BiH, Kosova i Srbije u povodu nacrta \u201eZakona o suradnji Crne Gore sa iseljeni\u0161tvom\u201c Povodom pokretanja javne rasprave oko nacrta \u201cZAKONA O SARADNJI CRNE GORE SA ISELJENI\u0160TVOM\u201d, 38 organizacija Bo\u0161njaka iz 12 zemalja Evrope i Sjeverne Amerike, […]<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":101842,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[800,10308],"tags":[],"class_list":{"0":"post-101841","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-nacija","8":"category-crna-gora"},"yoast_head":"\n