{"id":101698,"date":"2014-02-17T22:24:26","date_gmt":"2014-02-17T21:24:26","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=101698"},"modified":"2014-02-17T22:29:44","modified_gmt":"2014-02-17T21:29:44","slug":"bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/","title":{"rendered":"Bo\u0161njaci najstariji narod na Balkanu"},"content":{"rendered":"<ul>\n<li>ONO \u0160TO JE OSOBITO VA\u017dNO JESTE DA SE O HISTORIJSKOJ SREDNJOVJEKOVNOJ BOSNI MO\u017dE DISKUTOVATI I PISATI SAMO KROZ SAGLEDAVANJE OSMANLIJSKIH DEFTERA. TAKO\u0110E SE MORAJU KORISTITI POVELJE BOSANSKIH VLADARA U KOJIMA SE MO\u017dE JASNO VIDJETI HILJADUGODI\u0160NJE POSTOJANJE JEDNE DR\u017dAVE:<\/li>\n<li>POVELJA BOSANSKOGA BANA KULINA JE NAPISANA 29. AVGUSTA 1189. GODINE NA STAROBOSANSKOM JEZIKU I BOSANSKIM PISMOM \u2013 BOSAN\u010cICOM.<\/li>\n<li>POVELJA DUBROV\u010cANIMA IZ 1234. GODINE \u2013 BAN NINOSLAV GODINE 1234.<\/li>\n<li>POVELJA IZ 1323. GODINE \u2013 BAN STJEPAN II KOTROMANI\u0106 GODINE 1323.<\/li>\n<li>POVELJA GRGURU STIPANI\u0106U IZ 1323. GODINE \u2013 BAN STJEPAN II KOTROMANI\u0106 GODINE 1323.<\/li>\n<li>POVELJA DUBROV\u010cANIMA BANA STJEPANA II KOTROMANI\u0106A IZ 1332. GODINE 5. AVGUST 1332.<\/li>\n<li>POVELJA BOSANSKOGA KNEZA VLADISLAVA STJEPANOVI\u0106A IZ 1353. GODINE<\/li>\n<li>POVELJA DUBROV\u010cANIMA IZ 1378. GODINE \u2013 KRALJ TVRTKO 10. APRILA 1378.<\/li>\n<li>POVELJA DUBROV\u010cANIMA IZ 1392. GODINE \u2013 KRALJ DABI\u0160A 17. JULA 1392.<\/li>\n<li>POVELJA DUBROV\u010cANIMA IZ 1397. GODINE \u2013 KRALJICA JELENA GRUBA 13. MAJA 1397.<\/li>\n<li>POVELJA DUBROV\u010cANIMA IZ 1398. GODINE \u2013 KRALJ STJEPAN OSTOJA GODINE 1398.<\/li>\n<li>POVELJA KRALJA STJEPANA OSTOJE IZ 1404. GODINE 6. JANUARA 1404.<\/li>\n<li>POVELJA DUBROV\u010cANIMA IZ 1405. GODINE \u2013 KRALJ TVRTKO II 24. JUNA 1405.<\/li>\n<li>POVELJA DUBROV\u010cANIMA IZ 1419. GODINE \u2013 SANDALJ HRANI\u0106 24. JUNA 1419.<\/li>\n<li>POVELJA DUBROV\u010cANIMA IZ 1427. GODINE \u2013 RADOSLAV PAVLOVI\u0106 31. DECEMBRA 1427.<\/li>\n<li>POVELJA BRA\u0106I DRAGI\u0160I\u0106IMA IZ 1446. GODINE \u2013 KRALJ TOMA\u0160 22. AVGUSTA 1446.<\/li>\n<li>POVELJA IZ 1453. GODINE \u2013 HERCEG STJEPAN VUK\u010cI\u0106 KOSA\u010cA 19. JULA 1453.<\/li>\n<li>POVELJE IZ 1461 GODINE \u2013 KRALJ STJEPAN TOMA\u0160EVI\u0106 23. NOVEMBAR 1461.<\/li>\n<li>\n<figure id=\"attachment_101699\" aria-describedby=\"caption-attachment-101699\" style=\"width: 300px\" class=\"wp-caption alignleft\"><a href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/02\/sulejman-alickovic-300x300.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-101699\" alt=\"Sulejman Ali\u010dkovi\u0107\" src=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/02\/sulejman-alickovic-300x300.jpg\" width=\"300\" height=\"300\" srcset=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/02\/sulejman-alickovic-300x300.jpg 300w, https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/02\/sulejman-alickovic-300x300-150x150.jpg 150w, https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/02\/sulejman-alickovic-300x300-90x90.jpg 90w, https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/02\/sulejman-alickovic-300x300-125x125.jpg 125w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a><figcaption id=\"caption-attachment-101699\" class=\"wp-caption-text\">Sulejman Ali\u010dkovi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n<p>Ne posjeduje takvu gra\u0111u sa takvim dokumentima nijedna dr\u017eava kao \u0161to \u0161to posjeduje Bosna.<\/p>\n<p>Vjerodostojnost tih dokumenata ne mo\u017ee se raspravljati, naro\u010dito se ne mo\u017ee osporavati. Dokazano je da su pojedine dr\u017eave svoju historiju bazirale na osnovu mitova, pretpostavki itd. Na\u017ealost, to se radi i danas kod pojedinaca. Tako je stvoren destruktivizam \u010diji je neosporni nosilac Sre\u0107ko \u0110aja i njegovi epigoni, kojih ima \u010ditava jedna skupina u Bosni.<\/p>\n<p>Posebno se moramo osvrnuti na pitanje \u0161ta nam to donose defteri, kakav im je doprinos u stvaranju historijske istine i o srednjovjekovnoj dr\u017eavi i o novoj dr\u017eavi osvaja\u010da, za razliku od na\u0161ih prethodnika histori\u010dara, koji su samo mogli naga\u0111ati o nekim dru\u0161tvenim i politi\u010dkim pojmovima, koji su se vi\u0161e naslanjali na svoja osje\u0107anja i sasvim pau\u0161alno pisali o svojim dr\u017eavama. Bosna ima original dokumenat na osnovu koga sa ta\u010dnom precizno\u0161\u0107u mo\u017ee sve ovo dokazati.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, i danas veliki broj histori\u010dara, na\u0161ih kom\u0161ija, ili \u010dak i na\u0161i histori\u010dari katolici i pravoslavci, izmi\u0161ljaju neku imaginarnu historiju njihovih naroda pod \u201cTurcima\u201d. Svi oni mogu samo pri\u010dati \u0161uplje pri\u010de, jer nema mudrovanja ako postoje autenti\u010dni dokazi koje nije mogla osporiti \u010dak ni evropska historija. Ne znam samo kako se mo\u017ee pisati o pravoslavcima i katalocima ako osmansko zakonodavstvo ne poznaje takvu razliku. Defteri jasno govore da su u Bosni \u017eivjeli ljudi sa dvije konfesije: kr\u0161\u0107ani i krstjani (bogumili kasnije nazvani), tako da pripadnika Crkve bosanske jasno deklari\u0161e kao krstjana (bogumila, zahvaljuju\u0107i \u0110aji). Zbog toga je \u010dudo da se ignori\u0161u defteri koji upu\u0107uju na pravu istinu dr\u017eave Bosne. U srednjovjekovnoj Bosni Bo\u0161njaci su bili pripadnici hereti\u010dkog vjerovanja i nisu priznavali ni Katoli\u010dku ni Pravoslavnu crkvu. \u0160tavi\u0161e, od ovih crkvi im je konstantno prijetila opasnost progona. Sam rimski papa je tokom srednjovjekovne Bosne poslao nekoliko krsta\u0161kih pohoda na ovu zemlju sa ciljem uni\u0161tenja bo\u0161nja\u010dke hereze (pr. 1235-1238, 1358. i dr.). Prisilne konverzije hereti\u010dkih Bo\u0161njaka na katoli\u010danstvo, odnosno pravoslavlje, postepeno su uzimale svoga maha. Preuzimanjem Bosne od strane Turaka 1467. godine i kroz period otomanske Bosne, Bo\u0161njaci postepeno primaju islam.<\/p>\n<p>Nacionalni identitet bosanskih Srba, odnosno, bosanskih Hrvata formira se veoma kasno, tek polovinom 19. stolje\u0107a, kada se Bo\u0161njaci pravoslavne, odnosno, katoli\u010dke vjeroispovijesti, a pod znatnim lobiranjem srbijanskih i hrvatskih politi\u010dkih misionara, odro\u0111uju od bo\u0161nja\u010dkog nacionalnog korpusa i na temelju zajedni\u010dke vjeroispovijesti po\u010dinju nacionalno identifikovati sa susjednim pravoslavnim Srbima, odnosno, katoli\u010dkim Hrvatima. Veoma je va\u017eno ista\u0107i dokumenta na koji su to na\u010din radili Srbi. \u201cPrema srpskom zakonodavstvu XIX vijeka svaki doseljenik i stranac koji je u Srbiji deset godina, postaje Srbin. To stoji ve\u0107 u Ustavu iz 1835. godine, glava jedanaesta: \u2013 Svaki u vrijeme obnarodovanja ovog ustava u serbskoj slu\u017ebi u Srbiji i izvan Srbije nalaze\u0107i se \u010dinovnik ili slu\u017eitelj hri\u0161\u0107anskog vjerispovjedanja; svaki komu je deset godina pro\u0161lo od kako se u Srbiji nalazi, ili koji nepokretnu imovinu u njoj ima, smatra se Srbinom\u2026\u201d (Ustavi Knja\u017eevine Srbije, Beograd 1988.)<\/p>\n<p>Pored ovih administrativnih Srba bilo je i kupljenih. Vasa Pelagi\u0107 je savjetovao u\u010diteljima da \u010dim stupe u \u0161kolu nau\u010de da na pitanje \u0111aku: \u201cKo si ti, mali\u201d, odgovore: \u201cJa sam Srbin.\u201d \u201cA bilo bi i dobro\u201d \u2013 veli dalje Pelagi\u0107 \u2013 \u201eako bi se na\u0161li dobri ljudi koji bi tom prilikom dali djeci po koji krajcer, kako bi u njemu probudili \u017eelju da tako odgovori.\u201c (Obu\u0161e-nikova, Freidzon, Sedmi me\u0111unarodni kongres slavista 1973:129) O\u010digledano da je Srbija sve upotrijebila za asimiliciju svih onih koji su se nalazili na njenoj teritoriji, pa i van te teritorije (Bosna\u2026). U ostvarenju tih ciljeva pomagali su i oni koji su anektirali Bosnu i Hercegovinu.<\/p>\n<p>Tokom austro-ugarskog perioda, Kallayev poku\u0161aj o\u010dvr\u0161\u0107ivanja jedinstvene bo\u0161nja\u010dke nacije bio je osu\u0111en na propast iz razloga \u0161to je proces identifikacije pravoslavaca sa Srbima i katolika sa Hrvatima bio daleko odmakao, pa tako i nije mogao uspjeti, jer su integracioni impulsi dolazili od okupatora \u2013 Austro-Ugarske, a ne iznutra. Poslije njegove smrti zabranjen je i bosanski jezik 1907. godine. Akademik Muhamed Filipovi\u0107 poja\u0161njava da su svi ljudi na prostoru Bosne u etni\u010dkom smislu bili Bo\u0161njaci \u201ci to tokom cijele na\u0161e historije, a posebno u vrijeme dr\u017eavne samostalnosti (srednjovjekovne) Bosne. Zatim smo bili isto u vrijeme Osmanskog carstva, bili smo naime Bo\u0161njaci, sve dok propaganda iz Srbije i Hrvatske, koja po\u010dinje od sredine 19. stolje\u0107a, nije po\u010dela unositi srpsku i hrvatsku nacionalnu svijest u na\u0161e pravoslavce i katolike\u201d. Istaknuti bo\u0161nja\u010dki intelektualac, Adil Zulfikarpa\u0161i\u0107, napominje da su prije procesa kroatizacije i posrbljavanja na\u0161eg naroda i \u201ckatoli\u010dki i pravoslavni pisci u Bosni, naro\u010dito franjevci u 16., 17. i 18. vijeku, pisali o bosanskom jeziku, a sebe nazivali Bo\u0161njacima\u201d. Prof. dr. Mustafa Memi\u0107 se sla\u017ee i isti\u010de: \u201cOd sredine XIX stolje\u0107a, od kada su se javljali nacionalni pokreti Srba i Hrvata, vodila se permanentna borba me\u0111u ovim nacionalnim pokretima da prisvoje \u0161to ve\u0107e dijelove bosanskih teritorija i da se bosanski jezik ukine. Od tada po\u010dinje proces bosanskih pravoslavaca i bosanskih katolika da se oni tretiraju nacionalno kao Srbi i Hrvati, iako su do tada svi bili Bo\u0161njaci\u2026 Taj proces se putem nacionalisti\u010dkih propagandi dalje razvijao da on danas predstavlja osnovnu smetnju razvoja ovih prostora kao jedinstvene, geografske i ekonomske cjeline.\u201d<\/p>\n<p>Primjera radi, Teofil (Bogoljub) Petranovi\u0107 je bio utemeljitelj srpskih propagandnih aktivnosti u Bosni. Mo\u017ee se re\u0107i da ne postoji nijedan nau\u010dni dokaz koji bi potvrdio da su Vlasi Srbi, \u0161to se mo\u017ee vidjeti i u Du\u0161anovaom zakoniku: 77. (76)<\/p>\n<p>O POTKI<\/p>\n<p>\u201ePotka me\u0111u selima 50 perpera, a Vlasima i Arbanasima 100 perpera. I od te potke caru polovina, a polovina gospodaru \u010dije bude selo.\u201c<\/p>\n<p>O VLASIMA<\/p>\n<p>\u201eU selu gdje se zaustavi Vlah ili Arbanas, u tome selu da se ne zaustavi drugi koji za njim ide. Ako se zadr\u017ei na silu, da plati potku i \u0161to je ispasao.\u201c Sve ovo je trebalo negirati u \u010demu je prednja\u010dio u najnovije vrijeme Milenko Filipovi\u0107.<\/p>\n<p>Kao pla\u0107enik srbijanske vlade, \u00a0Petranovi\u0107 je 60-tih godina 19. stolje\u0107a oko sebe okupio \u010ditavu mre\u017eu istomi\u0161ljenika, koji su radili na \u0161irenju srpskog nacionalnog identiteta me\u0111u bo\u0161nja\u010dkim pravoslavcima, ali i me\u0111u dijelom bosanskih Vlaha, koji su bili pogodni za utapljanje u srpski nacionalni okvir. Fra Grga Marti\u0107, koji je \u017eivio u Sarajevu u isto vrijeme kada i Petranovi\u0107, u svojim \u201eZapam\u0107enjima\u201c navodi da je Teofil Petranovi\u0107 bio glavni organizator srpske propagande u Bosni. U predgovoru Petranovi\u0107evoj knjizi\u00a0 \u201eSrpske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine\u201c, Novak Kilibarda pi\u0161e da je Petranovi\u0107 \u201ccijenio ukazano povjerenje Vlade Srbije, pa je za vrijeme svoga boravka u Sarajevu od 1862. do 1869. godine neprekidno \u0161irio srpsku propagandu\u2026\u201d Nadalje, Kilibarda navodi da je Petranovi\u0107 \u201ckao povjerenik srpske vlade u Bosni dobijao vi\u0161e nov\u010dane potpore nego ijedan drugi povjerenik\u201d.<\/p>\n<p>Utemeljitelj hrvatskih propagandnih aktivnosti u Bosni bio je pla\u0107enik hrvatske vlade \u2013 Stjepan Radi\u0107. Redarstvo ga je zatvorilo i osudilo na izgon iz Bosne zbog hrvatskih propagandnih aktivnosti, a potom ga otpratilo parobrodom do Rijeke. Kako opisuje u svojoj biografiji, Stjepan Radi\u0107 je u Petrogradu, u dru\u0161tvu javnih pregalaca, postigao da predaje o takozvanom \u201cpravu Hrvatske i Hrvata na Bosnu i Hercegovinu s gledi\u0161ta zemljopisnoga, kulturnoga i narodno-gospodarskog, a najvi\u0161e sa gledi\u0161ta \u010disto narodnoga, radi toga jer se bosanski muslimani, koji su svi Slaveni i najstariji narod u Bosni, sve vi\u0161e priznaju Hrvatima u narodnom i politi\u010dkom smislu\u201d. Bitno je napomenuti da su i brojni katoli\u010dki misionari jo\u0161 od Srednjeg vijeka radili na \u0161irenju katolicizma u Bosni, a bili su poslani upravo od rimskog pape da suzbiju hereti\u010dko vjerovanje Bo\u0161njaka. \u00a0Me\u0111utim, ovi misionari nikada nisu \u0161irili hrvatstvo, pa stoga ni bo\u0161nja\u010dki katolici nisu imali razloga da se tako osje\u0107aju, niti su se tako osje\u0107ali. Sve do dolaska bra\u0107e Radi\u0107a u Bosnu, nijedan bo\u0161nja\u010dki katolik se nije izja\u0161njavao kao bosanski Hrvat. Propagandne aktivnosti bra\u0107e Radi\u0107a bile su usmjerene ka iskorjenjivanju termina Bo\u0161njaci i ulijevanju hrvatske narodne svijesti me\u0111u Bo\u0161njake katoli\u010dke, ali i Bo\u0161njake islamske vjere. \u010citav ovaj fenomen, u svojoj \u010duvenoj pjesmi \u201cPjesma Bo\u0161njaku,\u201d koju je objavio list \u201eBo\u0161njak\u201c 02.07.1891. godine, opisao je i Safvet-beg Ba\u0161agi\u0107 rije\u010dima:\u00a0<i>\u201eZna\u0161 Bo\u0161nja\u010de, nije davno bilo, \u00a0Sveg\u2019 mi sv\u2019jeta nema petnaest ljeta, Kad u na\u0161oj Bosni ponositoj, I juna\u010dkoj zemlji Hercegovoj, Od Trebinja do Brodskijeh vrata, Nije bilo Srba ni Hrvata. A danas se kroz svoje hire, Oba stranca ko u svome \u0161ire. Oba su nas gosta saletila, Da nam otmu najsvetije blago, Na\u0161e ime ponosno i drago.\u201c<\/i><\/p>\n<p>Bo\u0161nja\u010dki katolik Fra Ivan Frano Juki\u0107 (1818-1857), koji je koristio pseudonim Slavoljub Bo\u0161njak, u svom proglasu 1848. godine zapisao je: \u201eMi Bo\u0161njaci nekad slavni narod sad jedva da smo \u017eivi, nas samo kao o\u010denutu glavu od stabla slavjanskog gledaju prijatelji naukah i \u017eale nas\u2026 Vrijeme je da se i probudimo od dugove\u010dne nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje mudrost, i nauk; nastojte da najpred na\u0161a serca o\u010distimo od predsudah, fatajmo za knjige i \u010dasopise, vidimo \u0161to su drugi uradili, te i mi ista sredstva poprimimo, da na\u0161 narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost istine izvedmo.\u201d<\/p>\n<p>Milovan \u0110ila\u0161 svjedo\u010di o Bo\u0161njacima iz sand\u017ea\u010dkog kraja, za vrijeme biv\u0161e Jugoslavije: \u201eTaj naziv je tradicionalan ve\u0107 od Srednjeg vijeka. Muslimani koje sam ja poznavao u Bijelom Polju i dru\u017eio se sa njima uvijek su govorili da su Bo\u0161njaci. U mojoj porodici je bio sluga musliman, Be\u0161ir Zulevi\u0107 iz okoline Ro\u017eaja. Bio je nepismen \u2013 ja sam ga nau\u010dio pismenosti \u2013 \u0161to nije bilo te\u0161ko, jer je bio veoma bistar\u2026Uuvijek je govorio da je Bo\u0161njak. A i Vuk Karad\u017ei\u0107 je upotrebljavao taj termin \u2013 Bo\u0161njaci.\u201c (Milovan \u00d0ilas i Nade\u017eda Gaco:\u00a0<i>Bo\u0161njak Adil Zulfikarpa\u0161i\u0107<\/i>; isto vidi: Polje, br. 36)<\/p>\n<p>Prof. dr. Darko Tanaskovi\u0107, koga Srbi smatraju najve\u0107im orijentalistom, o bo\u0161nja\u0161tvu kao nazivu kojim se ozna\u010dava etnopoliti\u010dka koncepcija, ka\u017ee da je \u201csu\u0161tina u stavu da u staroj istorijskoj zemlji Bosni, starijoj i od Srbije i od Hrvatske, kao njeno autohtono stanovni\u0161tvo, s neprekinutim etni\u010dkim, kulturnim, psihi\u010dkim, pa i dr\u017eavotvornim kontinuitetom od ranog Srednjeg vijeka do danas, \u017eive Bo\u0161njaci i da je to jedino njima odgovaraju\u0107e narodno i nacionalno ime.\u201d (Polje, br. 36)<\/p>\n<p>U potrazi za receptom posrbljavanja Bo\u0161njaka, osvrnimo se na \u201eNa\u010dertanije\u201c (1844), Ilije Gara\u0161anina. U svom programu \u201eNa\u010dertanije\u201c narod Bosne naziva Bo\u0161njacima \u2013 bez obzira na vjersku pripadnost \u2013 i jasno ih razlikuje od Srba u Srbiji: \u201cAko Bo\u0161njaci ne bi ovo primili, to bi otuda kao sigurno sledovalo raskomadanje Srba na provincijalna mala knja\u017eevstva\u2026\u201d Nadalje, govori o procesu preobra\u017eavanja srpstva u Bosni, koje po\u010dinje polovinom 19. stolje\u0107a podudaraju\u0107i se sa periodom u kojem je pisano \u201eNa\u010dertanije\u201c i sjedinjenju istih sa Srbijom: \u201c\u2026ako bi se prije ovog op\u0161teg sojedinjenja srbstva \u0161to osobito u Bosni preobra\u017eavati po\u010delo\u2026 K ovome treba, dakle, u\u010diniti da se Bo\u0161njaci i ostali Slaveni obrate\u2026\u201d Nadalje, predla\u017ee da se \u201cnekoliko mladih Bo\u0161njaka u srpsku slu\u017ebu dr\u017eavnu prima da bi se ovi obu\u010davali i za takove \u010dinovnike pripravljali koji bi ono \u0161to su u Srbiji nau\u010dili posle u svom ote\u010destvu u delo privesti mogli.\u201d Da bi plan Velike Srbije tekao bez ve\u0107ih problema, Gara\u0161anin smatra da bi se trebala pisati i op\u0107a historija Bosne gdje se \u201cne bi smela izostaviti slava i imena nekih muhamedanskoj veri pre\u0161av\u0161ih Bo\u0161njaka\u201d i nadalje napominje da bi ova historija trebala da bude oprezno pisana i to isklju\u010divo \u201cu duhu narodnog jedinstva Srba i Bo\u0161njaka\u201d i od strane \u201c\u010doveka vrlo sposobnog i duboko pronicavaju\u0107eg\u201d. Meta njegovog programa bili su i katoli\u010dki Bo\u0161njaci: \u201cNa isto\u010dnog veroispovedanija Bo\u0161njake ve\u0107i upliv imati ne\u0107e biti za Srbiju te\u017eak zadatak. Vi\u0161e predostro\u017enosti i vnimanija na protiv toga iziskuje to da se katoli\u010dki Bo\u0161njaci zadobijedu. Na \u010delu ovih stoje franjeva\u010dki fratri.\u201d<\/p>\n<p>Bosna nikada nije bila ni hrvatska, ni srpska, ona je od pamtivjeka, pa sve do polovine 19. stolje\u0107a, bila zemlja Bo\u0161njaka razli\u010ditih vjera, zemlja Bosanaca. Jedan od najcjenjenijih histori\u010dara u svijetu po pitanju historije svih ju\u017enoslavenskih zemalja, Dr. Nada Klai\u0107, u svome djelu \u201cSrednjovjekovna Bosna \u2013 politi\u010dki polo\u017eaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe\u201d (Zagreb, 1989.), nau\u010dno je ustvrdila da Bosna nikada nije bila ni hrvatska ni srpska. Zemlja Bosna je, po Dr. Nadi Klai\u0107, potpuno posebna i po narodu, i po kulturi i po svom postanku. Dr. Nada Klai\u0107 dolazi do sljede\u0107ih konstatacija: \u201eOve nevje\u0161te projekcije o srpstvu Bosne vrijede isto koliko \u0160i\u0161i\u0107evo dokazivanje o hrvatsvu Bosne. Me\u0111utim, nekriti\u010dki izvje\u0161taj Konstantina Porfirogeneta o Sklavinijama mo\u017ee poslu\u017eiti kao podloga za zaklju\u010dke samo onom histori\u010daru kome nije odve\u0107 stalo do historijske istine. On je uglavnom iste vrijednosti kao i Dukljaninove vijesti o vladanju hrvatskih ili srpskih vladara nad Bosnom. To su tek povremeni izleti susjednih vladara koji nisu, niti su mogli izmijeniti stoljetni polo\u017eaj bosanskih zemalja, jer su one bez Hrvata i Srba odavno i\u0161le svojim, od njih posve odijeljenim putem. Carevi podaci za taj posao ne mogu biti mjerodavni, a jo\u0161 manje vje\u0161ta konstrukcija barskog nadbiskupa koji pi\u0161e sredinom 12. stolje\u0107a. Posve razumljivo da \u0106irkovi\u0107u za njegovu teoriju o srpstvu Bosne ne mogu poslu\u017eiti niti Konstantinovi podaci o naseljenju Srba, jer ih car, a znamo i za\u0161to, stavlja u Srbiju, Paganiju, Zahumlje i Travuniju te Konavle po kriteriju 10-og stolje\u0107a kad su sve te zemlje priznavale bizantsku vlast. Prema tome, ako se sam car nije hvalio da je Bosna od naseljenja srpska, a sigurno bi to vrlo rado u\u010dinio, onda kriti\u010dkom histori\u010daru ne preostaje drugo nego i na osnovi careva teksta tvrditi da je Bosna od po\u010detka bila BOSANSKA\u2026\u201c<\/p>\n<p>Bosna i Hercegovina mati\u010dna je dr\u017eava autohtonog bo\u0161nja\u010dkog naroda (ma gdje on \u017eivio), dok je maternji jezik svih Bo\u0161njaka bosanski jezik bilo da oni \u017eive u Bosni ili izvan nje. Srbija, Crna Gora i Hrvatska su maternje dr\u017eave srpskog, crnogorskog i hrvatskog naroda. Sve propagandne djelatnosti usmjerene protiv bo\u0161nja\u010dkog naroda od strane srpskih i hrvatskih propagandnih historiografa unaprijed su bile i ostale osu\u0111ene na propast. Jedna od najmizernijih aktivnosti kojima se ovi propagandisti bave jeste pripajanje bo\u0161nja\u010dkih velikana srpskom, odnosno, hrvatskom nacionalnom korpusu, kao i kori\u0161tenje historije u nacionalno-romanti\u010darske, politi\u010dko-ideolo\u0161ke svrhe uperene protiv na\u0161e zemlje i na\u0161eg naroda. Po\u0161to su planovi ostvarivanja etni\u010dki \u010diste Velike Srbije, odnosno, Velike Hrvatske jo\u0161 od po\u010detka bili osu\u0111eni na propast, \u0161ovinisti\u010dki nastrojenim intelektualcima i nije preostalo ni\u0161ta drugo nego da prisvajaju bo\u0161nja\u010dko nacionalno blago i nije\u010du historijsko pravo bo\u0161nja\u010dkog naroda na svoju zemlju, ime, jezik, knji\u017eevnost, tradiciju i dr. Zbog toga je veoma va\u017eno raditi na otkrivanju istine koja je sigurno do sada prekrajana po volji onih koji su je pisali. Ukratko re\u010deno, svako kreiranje la\u017ene historije i nacionalni romantizam, u cilju asimilacije bo\u0161nja\u010dkog naroda i pripajanja bo\u0161nja\u010dkih velikana srpskom ili hrvatskom nacionalnom korpusu, krajnje re\u010deno, suludo je i ni\u0161ta drugo nego propagandni terorizam nevi\u0111eno podmuklih razmjera.<\/p>\n<p>Projekat \u201ePoznati Bo\u0161njaci\u201c direktan je odgovor na bilo koju vrstu historiografske propagande uperene protiv bo\u0161nja\u010dkog naroda, odnosno bo\u0161nja\u010dkog nacionalnog blaga i kulturno historijsko-znanstvenih dostignu\u0107a bo\u0161nja\u010dkog naroda Bosne i Hercegovine i \u0161ire. Zanimljivo je spomenuti falsifikovanje povelja bosanskih vladara, koje su pisali pisari na dvoru, a ina\u010de je poznato da se jo\u0161 nije pojavio ni jedan orginal tih povelja ve\u0107 su sve kopije. Posebno bi se osvrnuo na pisanje pojedinih Bo\u0161njaka koji \u017eele da kopiraju dosada\u0161nje histori\u010dare Srbe i Hrvate, a i ponekog Bo\u0161njaka, te u svojim djelima poku\u0161avaju dokazati ne\u0161to \u0161to opet nema nikakve historiske podloge, a niti istine. Predaju\u0107i vlast i svoje tvr\u0111ave, bosanska vlastela nije morala prihvatti islam. Ta\u010dno je da su pojedinci prihvatali islam i nisu to krili, kako se ho\u0107e dokazati.<\/p>\n<p>U sumarnom popisu Sand\u017eak Bosne iz 1465\/68. pokazuje da je bilo mnogo onih koji su Osmanlijama predali bosanske tvr\u0111ave. Nije tu u pitanju bio samo vojvoda Radak u Bobovcu. Mnogo njih je u\u010dinilo takav korak i iste takve poteze, i koji su zadr\u017eali svoju vjeru ili su je naknadno promjenili. Naro\u010dito se mo\u017ee uo\u010diti kako su na\u0161i preci odmah slati u daleke zemlje u ratove protiv Uzun Hasana u Perziji ili Crnojevi\u0107a u Skadar. Dokazivanje kako u osmanskoj vojsci nisu moglu u\u010destvovati drugi ve\u0107 samo muslimani opet je nepoznvanje historijskih podataka ili njihovo nepriznavanje.<\/p>\n<p>Navest \u0107u primjer iz Osmanskih deftera 1465\/68. o kojima se ne mo\u017ee diskutovati i polemisati, jer ne postoji vjerodstojniji dokument nego \u0161to su defteri. O\u010digledno je da i danas veliki broj broj na\u0161ih sugra\u0111ana i na\u0161ih susjeda izmi\u0161ljaju neku imaginarnu historiju. Ne mo\u017ee se, niti ima dokumenta koji \u0107e dokazati ili tvrditi kako smo eto bili pod \u201eTurcima\u201c. Osmanlije nisu dovodili svoje ljude i postavljali ih kao timare \u2013 spahije. \u201eTimar Radoja, sina Perinova i Petre, sina Radi\u010deva: Da bi kr\u0161\u0107ani po imenu Radoje, sin Perinov i Petre, sin Radi\u010dev, na lahk na\u010din, bez obaveza, u\u017eivao ovaj timar, oni ga nisu dali knji\u017eiti u defter. Me\u0111utim, zbog toga \u0161to je sada spomenuti Radoje umro, a spomenuti se Petar nije odazvao na du\u017enost, ovaj timar je, na osnovu Ajas-begovog pisma, dat jednom od mazula (kandidata, koji je ranije imao timar \/m.p\/) nevjerniku Tvrdku da ga u\u017eiva i obavezno ide u rat.\u201c (sumarni popis Sand\u017eak Bosna iz 1468\/69. god. str. 94.<\/p>\n<p>Timar mo\u017eemo podjeliti na dva dijela: Kili\u010d timar \u2013 timar koji se dodjeljuje ratnicima iz redova sultanove konjice, ili spahijski timar. Nosilac ovakvog timara obavezan je odazvati se na svaki odlazak na carsku vojnu ili vojnu koju predvodi namjesnik pokrajine po odobrenju sultana. Drugi timar je E\u0161kenzi timar \u2013 to je timar svakog ratnika iz reda sultanove konjice \u2013 spahija. Isto \u0161to i Kili\u010d timar. Stvarno zna\u010denje je timar onoga koji ide u rat.<\/p>\n<p>Naro\u010dito je va\u017eno spomenuti da se u vrstu Kili\u010d timara svrstavaju i timari slu\u017ebenika u obrazovanju i prosvjeti, kao \u0161to su imami d\u017eamija ili vjerou\u010ditelji koji se ne izdr\u017eavaju iz vakufa. Timarnik nije imao obezbje\u0111en stalni status timarnika. Tu privilegiju mogao je koristiti samo dok je obavljao i mogao obavljati vojni\u010dku slu\u017ebu ili bilo koju slu\u017ebu od navedenih. Mjesto u koje \u0107e to obavljati odre\u0111ivao je aga tako da je mogao biti premje\u0161tan iz mjesta u mjesto, zavisno od potreba carstva.<\/p>\n<p>Posebno se treba osvrniti na starje\u0161ine Vlaha, na njihove vojvode i knezove, primu\u0107are koji su u\u017eivali ba\u0161tine. Me\u0111utim, bili su oslobo\u0111eni svih poreza, ali su zato i oni imali obavezu u\u010destvovanja u ratu sa spahijama. Napredovali su obi\u010dno nakon zna\u010dajnih akcija tako da ih je bilo \u010dak i na najvi\u0161im polo\u017eajima u dr\u017eavnoj administraciji ili vojsci. I svi ostali Vlasi imali su vojni\u010dke obaveze na taj na\u010din \u0161to je iz svakih deset ku\u0107a u rat i\u0161ao po jedan potpuno opremljen vojnik. Iz deftera se jasno mo\u017ee vidjeti da su dana\u0161nji takozvani bosanski katolici i bosanski pravoslavci, ustvari, \u010distog vla\u0161kog porijekla. Jedan mali dio bosanskih muslimana tako\u0111e je ovog porijekla. Vjera koju su prakticirali Vlasi je krstjanska, ili kako je to poslije nametnuto (narodnim \u017eargonom, bogumili).<\/p>\n<p>I pored negiranja postojanja Bosanske crkve od strane i pravoslavlja i katoli\u010danstva, mo\u017eemo sa tvrdnjom re\u0107i da je ona posvjedo\u010dena kao dominantna religija srednjovjekovne Bosne. Osmanlije to svjedo\u010de u svojim defterima. Ne mo\u017eemo ta\u010dno utvrditi koji je to omjer krstjana (vjernici Crkve bosanske) i katolika, me\u0111utim, istra\u017eivanja govore da je katolicizam bio potpuno potisnut iz Bosne sve do 15. vijeka, a osobito do posljednjeg kralja bosanskog. Preuzimanjem kraljevstva on je silom pokr\u0161tavao krstjane ili ih protjerivao pomo\u0107u franjeva\u010dkih sve\u0107enika. Dolaskom Osmanlija krstjani mirnim procesom prihvataju islam bez prisile, kao i mnogi Vlasi. Jako zanimljiv i mo\u017eemo re\u0107i jedinstven fenomen na koji se tra\u017ei odgovor i danas jeste: Kako to da u zajedni\u010dkim borbenim redovima, pod istom zastavom, jednako ginu i gospoda i \u201efukara\u201c? \u0160ta je to \u0161to ih je vezivalo za zajedni\u010dku akciju, iako je njihov klasni polo\u017eaj divergentan? Ovo pitanje svih pitanja ostavit \u0107emo otvoreno za dalja izu\u010davanja i istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>Na kraju bih se samo osvrnuo na Kosovski boj od koga su Srbi napravili kosovski mit. Vjerovatno su to mogli i Hrvati da urade sa Krbavskom bitkom, ali bilo bi ba\u0161 previ\u0161e mitova. Osmanlijska vojska na \u010delu sa sultanom Muratom prebacila se na zapadnu obalu Morave i polako napredovala ka Kosovu. Prvi odred je vodio veliki vezir, drugi \u2013 princ Bajazid, tre\u0107i \u2013 Aini-beg, \u010detvrti \u2013 princ Jakub, peti Sarid\u017ee-pa\u0161a, a \u0161esti \u2013 sam Murat. Na Kosovo polje, koje se nalazilo na granici Bosne i Srbije, ve\u0107 je bila skupljena savezni\u010dka krsta\u0161ka vojska. Stajale su obje vojske jedna naspram druge. Vojska krsta\u0161a ili nevjernika bila je od sedam jezika (Srbi, Bugari, Bosanci, Albanci, Vlasi, Poljaci i, prema svjedo\u010denju osmanskog histori\u010dara, Ma\u0111ari). Na \u010delu tih odreda stajali su Lazar \u2013 srpski knez i bosanski kralj Tvrtko. Bitka je zavr\u0161ena smr\u0107u sultana Murata i kneza Lazara, \u010dija je pogibija iskori\u0161tena za pravljenje kosovskog mita, iako od tog trenutka teritorija Srbije pripada Osmanlijama. Slijedilo je zaklju\u010divanje mira sa nasljednikom Lazarovim \u2013 Stevanom, koji priznaje vlast Bajazita, pri \u010demu je morao ispuniti tri uslova: sudjelovati u ratu kao Bajazitov saveznik, da mu da sestru za \u017eenu, te da mu od iskopavanja srebra \u0161alje godi\u0161nji porez. Tako je Lazareva \u0107erka Olivera postala prva sultanija na osmanskom dvoru.<\/p>\n<p>***<\/p>\n<p>[1] I. Banac, Cijena Bosne , Sarajevo, 1996, str. 303. [2] M. Dogo, Balkanske nacionalne dr\u017eave i pitanje muslimana , Godi\u0161njak za dru\u0161tvenu istoriju, II, br. 3, Beograd, 1995, str. 353-362. [3] \u201cMonitor\u201d, br. 403, Podgorica, 10. juli 1998. [4] J. Hammer, Historija Turskog (Osmanskog) Carstva , III, Zagreb, 1979, str. 525. [5] A. Vile\u017ee, Pjer Loti i balkanska Evropa , Stvaranje, br. 8-10, god. L, Podgorica, 1995, str. 938-939. Turska je u te\u0161kom polo\u017eaju, pi\u0161e Loti, \u201cjer su jednodu\u0161no odba\u010deni i prezreni ugovori\u2026 ta Turska kojoj su tri nedjelje ranije sva ministarstva pravde sve\u010dano obnovile data obe\u0107anja o teritorijalnom integritetu\u201d bila je napu\u0161tena. [6] A. Mitrovi\u0107, Prodor na Balkan. Srbija u planovima Austro-Ugarske i Nema\u010dke 1908-1918, Beograd, 1981, str. 113. [7] N. Malcolm, Kosovo. Kratka povijest, Sarajevo, 2000, str. 208. [8] D. Vlahov, Iz istorije makedonskog naroda , Beograd, 1950, str. 32; T. Simovski, Balkanskite vojni i nivnite reperkusii vrz etni\u010dkata polo\u017eba na Egejska Makedonija , u zborniku: Oslobodila\u010dki pokreti jugoslovenskih naroda od XVI veka do po\u010detka Prvog svetskog rata, Beograd, 1976, str. 324; Nedovr\u0161eni mir .<\/p>\n<p>Izve\u0161taj Me\u0111unarodne komisije za Balkan, Beograd, 1998, XIX. [9] On je ocijenio da zlo\u010dinstva nisu bila djela pojedinaca ni li\u010dnoga raspolo\u017eenja, ve\u0107 sastavni dio \u201cnacionalne\u201d politike balkanskih dr\u017eava, \u010dije su vojske ubijale nedu\u017eno muslimansko stanovni\u0161tvo \u201csa zlo\u010dina\u010dkim uverenjem da time vr\u0161e jedno \u2018\u2019nacionalno delo\u2019\u2019, da, skidaju\u0107i taj nevini svet s lica zemlje, skidaju s vrata neprijatelja sa kojim \u0107e u budu\u0107nosti biti te\u0161ko iza\u0107i na kraj\u201d . Op\u0161ir. \u201cRadni\u010dke novine\u201d , br. 223, Beograd 22. oktobar 1913; D. Tucovi\u0107, Sabrana dela , knj. 7, Beograd 1980, 160-164. [10] Makedonija u svojim prirodnim i geografskim granicama zauzima 66.725 kvadratnih kilometara povr\u0161ine. Nakon balkanskih i Prvog svjetskog rata ona je podijeljena. Gr\u010dkoj je pripala tzv. \u201cEgejska Makedonija\u201d (34.153 kvadratna kilometra); Kraljevini SHS tzv. \u201cVardarska Makedonija\u201d (25.774 kvadratna kilometra) i Bugarskoj tzv. \u201cPirinska Makedonija\u201d (6.798 kvadratnih kilometara). Op\u0161ir. D. Vlahov, Iz istorije makedonskog naroda , Beograd 1950, 2. [11] J. Trifunovski, O Turcima u SR Makedoniji , Geografski pregled, X, Sarajevo 1966, 141. [12] K. Bitoski, Makedonija vo vremeto na golemata isto\u010dna kriza (1875-1881) , Skoplje 1982, 189. [13] M. Pandevska, Prisilni migracii vo Makedonija 1876-1881, Skopje, 1993, str. 104-105. [14] M. Lutovac, Migracije i kolonizacije u Jugoslaviji u pro\u0161losti i sada\u0161njosti , Glasnik, Etnografski institut SANU, VII, Beograd, 1958, str. 3. [15] K. Bitoski, nav. djelo, str. 186. [16] Op\u0161ir. vidi: E. Barker, Macedonia: Its Place in Balkan Power Politics , Royal Institute of International Affairs, London, 1950; F. Adanir, The Macedonians in the Ottoman Empire 1878-1912 , u: Comparative Studies on Governments and Non-Dominant Ethnic Groups in Europe 1850-1940 , Vol. V, European Science Foundation, New York, 1993. [17] D. Vlahov, Iz istorije makedonskog naroda , str. 31. [18] M. Petrovi\u0107, Dokumenta o Ra\u0161koj oblasti 1890-1899 , Beograd, 1997, str. 396. [19] M. Jambajev, Ruski konzuli o makedonskom pitanju , Istorija 20. veka, br. 2, Beograd, 1998, str. 143. [20] A. Mitrovi\u0107, Devet teza o osnovama me\u0111unarodnog polo\u017eaja Balkanskog poluostrva u novijoj istoriji , u zborniku: Balkan krajem 80-tih godina, Beograd, 1987, str. 51-52. [21] Lj. Lape, Odabrani tekstovi za istorijata na makedonskiot narod, II, Skopje, 1976, str. 756-757. [22] M. Stojkovi\u0107, Istorijska iskustva balkanskih odnosa , u Zbornik: Balkan krajem 80-tih godina, Beograd, 1987, str. 29. [23] Arhiv Srbije u Beogradu (dalje: AS), fond arhive Ministarstva inostranih dela Kraljevine Srbije (dalje: MIDS), Politi\u010dko odeljenje (dalje: PO), 1912, f-XIII, D-3. [24] P. Stojanov, Makedonija vo vremeto na balkanskite i prvata svetska vojna (1912-1918) , Skopje, 1969, str. 208-212; T. Simovski, Naselenite mesta vo Egejska Makedonija , I, Skopje 1978, 11. [25] H. Silajd\u017ei\u0107, Albanija i SAD kroz arhive Va\u0161ingtona , Sarajevo, 1991, str. 83. [26] G. Todorovski, Makedonija po raspar\u010duvanjeto 1912\/13-1915 (dalje: Makedonija) , Skopje, 1995, str. 85. [27] AS, MIDS, PO, 1912, f-XVIII, D-3; Dokumenti o spoljnoj politici Kraljevine Srbije , knj. VI, sv. 2, Beograd, 1981, str. 156-157. [28] \u201cRadni\u010dke novine\u201d , br. 223, Beograd, 22. oktobar 1913. [29] \u201cTu su tako, kao mravi, le\u017eali iznemogli, polumrtvi, onesve\u0161\u0107eni\u2026 Nisu mogli dalje. Slabosti i rane ne dado\u0161e im da se spasu, i da se odvuku do voza. Poskapavala je tu ve\u0107ina njih na ulici\u201d. Op\u0161ir. : S. \u0110uri\u0107, Dnevnik pobeda. Srbija u balkanskim ratovima 1912-1913 (dalje: Dnevnik pobeda) , Beograd, 1988, str. 244. [30] Dokumenti o spoljnoj politici Kraljevine Srbije 1903-1914 , knj. V, sv. 3, Beograd 1986, 245. [31] Srpski izvori za istorijata na makedonskiot narod 1912-1914, Skopje, 1979, str. 248. [32] B. Horvat, Kosovsko pitanje , Zagreb, 1988, str. 34. [33] Lj. Doklesti\u0107, Kroz historiju Makedonje. Izabrani izvori, Zagreb, 1964, str. 209. [34] M. Ekme\u010di\u0107, Uticaj balkanskih ratova 1912-1913. na dru\u0161tvo u Bosni i Hercegovini , Marksisti\u010dka misao, br. 4, Beograd, 1985, str. 139. [35] L. Trocki, Srbija, jesen 1912 , feljton, \u201cDanas\u201d , Beograd, 15. jun 1998; op\u0161ir.: L. Trotsky, The Balkan War 1912-1913: The War Correspondence of Leon Trotsky, Monad Press, New York, 1980. [36] Ratni izvje\u0161taji Lava Trockog \u2013 balkanski ratovi 1912-1913 , Znakovi vremena, br. 11, Sarajevo, 2001, str. 172. [37] S. \u0110uri\u0107, Dnevnik pobeda , str. 139. On je dalje kazivao o zbivanjima u blizini Prilepa i sudbini muhad\u017eira koji su bili izlo\u017eeni napadima srpske vojske. Oficiri su nagovarali vojnike da plja\u010dkaju zbegove. Oni su uzimali zlato a vojnici ostatak. Tako\u0111er su oficiri silovali \u017eene: \u201cIz varo\u0161i vodi divan drum preko Belasice uz brdo. Pro\u0111osmo selo Kosturino. S obe strane puta jo\u0161 sve\u017ee humke. Tu su sahranjeni pomrli iz zbega. Putem \u2013 masa spava\u010da i stvari, mahom jorgani. Oko jedne \u0107uprije le\u0161evi jo\u0161 nesahranjeni, staro, mlado; izgladneli psi. Jedno dete i posle 5-6 dana ostalo je jo\u0161 lepo, ispod \u017ebuna le\u017ei a opru\u017eilo ru\u010dice.\u201d S. \u0110uri\u0107, Dnevnik pobeda , str. 246; upor. Petrit Imami , Srbi i Albanci kroz vekove,. feljton, \u201cDanas\u201d, Beograd, 13-16. avgust 1998.<\/p>\n<p>[38] D. Tucovi\u0107, Sabrana dela , knj. 7, str. 197. [39] S. Korkut, Dvije preuzete rezolucije, Socijaldemokrat, br. 5, Sarajevo, 2001, str. 150. [40] Lj. Lape, Odabrani tekstovi za istorijata na makedonskiot narod, II, Skopje, 1976, str. 820. [41] Ratni izvje\u0161taji Lava Trockog \u2013 balkanski ratovi 1912-1913 , str. 174. [42] P. Cohen, Srpski tajni rat , Sarajevo, 1996, str. 30. [43] Lj. Lape, Odabrani radovi, str. 820-821 . [44] B. Horvat, Kosovsko pitanje , str. 35. [45] V. Dedijer, Veliki buntovnik Milovan \u0110ilas , Beograd, 1991, str. 113. [46] Dokumenti o spoljnoj politici Kraljevine Srbije 1903-1914 , knj. V, sv. 3, Beograd, 1980., str. 308. [47] J. Tomi\u0107, Seoba u Srbiju i \u010dija da bude zemlja u oslobo\u0111enim srpskim krajevima, Beograd, 1914, str. 5-6. [48] M. Pandevska, nav. djelo, str. 143. [49] Dokumenti o spoljnoj politici Kraljevine Srbije 1903-1914 , knj. VII, sv. 2, Beograd, 1980, str. 197. [50] G. Todorovski, Makedonija, str. 86. [51] M. Pelesi\u0107, Bo\u0161njaci na svjetskim rati\u0161tima, Vojna biblioteka , Sarajevo, 1996, str. 71; E. Imamovi\u0107, Porijeklo i pripadnost stanovni\u0161tva Bosne i Hercegovine , Sarajevo, 1998, str. 108. [52] T. Kralja\u010di\u0107, Povratak muslimanskih iseljenika iz Bosne i Hercegovine u toku Prvog balkanskog rata , u zborniku: Migracije i Bosna i Hercegovina , Sarajevo, 1990, str. 151-152. [53] J. Trifunovski, O bosanskohercegova\u010dkim muhad\u017eirima , Geografski pregled, VII, Sarajevo, 1963, str. 148. [54] J. Trifunovski, Novi podaci o bosanskih muhad\u017eirima naseljavanim u Makedoniji , Geografski pregled, XI-XII, Sarajevo, 1967-1968, str. 168. [55] M. Filipovi\u0107, \u201cBo\u0161njaci\u201d u okolini Skoplja, Pregled, sv. 94-95, knj. VII, god. V, Sarajevo, oktobar \u2013 novembar 1931, str. 263. [56] J. Trifunovski, Islamske starine u Ko\u010danskoj kotlini sa podacima o tekijama i dervi\u0161kim redovima , Novopazarski zbornik, br. 18, Novi Pazar, 1994, str. 128-129. [57] M. Stojkovi\u0107, Istorijska iskustva balkanskih odnosa , str. 40. [58] V. \u010cubrilovi\u0107, Istorija politi\u010dke misli u Srbiji XIX veka , Beograd, 1958, str. 451. [59] U. Altermatt, Etnonacionalizam u Evropi. Svjetionik Sarajevo, Sarajevo, 1997, str. 52. [60] S. Huntington, Sukob civilizacija , u zborniku: Nacionalne manjine u me\u0111unarodnom i jugoslovenskom pravnom poretku , Beograd, 1997, str. 337-338. [61] Nedovr\u0161eni mir. Izve\u0161taj Me\u0111unarodne komisije za Balkan , Beograd, 1998, str. 130. [62] B. Babi\u0107, Iseljavanje Muslimana iz novih krajeva Crne Gore u prolje\u0107e 1914. godine, JI\u010c, br. 1-4, Beograd, 1978, str. 314. [63] D. Bogdanovi\u0107, Knjiga o Kosovu, Beograd, 1990, str. 237-238. [64] M. Ekme\u010di\u0107, Stvaranje Jugoslavije, II, Beograd, 1989, str. 664. [65] S. Huntington, Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka , Zagreb, 1998, str. 173. [66] J. Mccarthy, Stanovni\u0161tvo osmanlijske Evrope prije i poslije pada Carstva (II) , Glasnik, Rijaset IZ u BiH, br. 9-10, Sarajevo, 1999, str. 983. Izme\u0111u 1921. i 1926. u Tursku je do\u0161lo 398.849 muslimana, ve\u0107inom kao dio razmjene stanovni\u0161tva. [67] \u201cGlas islama\u201d , br. 16, Novi Pazar, mart 1998. [68] J. Hammer, nav. djelo , III, str. 530; A. Avdi\u0107, Op\u0161ti pogled na migraciona kretanja muslimanskog stanovni\u0161tva na Balkanu od kraja XIX veka do zaklju\u010denja jugoslovensko-turske konvencije (11. jula 1938. godine), Novopazarski zbornik, br. 9, Novi Pazar, 1985, str. 155.<\/p>\n<p>Autor: Sulejman Ali\u010dkovi\u0107<br \/>\nrevija SAND\u017dAK | 1. februar 2014. | br. 176 | <a href=\"http:\/\/revijasandzak.com\/\">RevijaSANDZAK.com<\/a><\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sulejman Ali\u010dkovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":101699,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14,10196],"tags":[10400,10452],"class_list":{"0":"post-101698","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-sandzak-historija","8":"category-iz-pera-nasih-autora","9":"tag-sulejman-alickovic","10":"tag-revija-sandzak"},"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO Premium plugin v23.1 (Yoast SEO v24.9) - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>Bo\u0161njaci najstariji narod na Balkanu<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Bo\u0161njaci najstariji narod na Balkanu\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Sulejman Ali\u010dkovi\u0107\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2014-02-17T21:24:26+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2014-02-17T21:29:44+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/02\/sulejman-alickovic-300x300.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"300\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"300\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"26 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Bo\u0161njaci najstariji narod na Balkanu\",\"datePublished\":\"2014-02-17T21:24:26+00:00\",\"dateModified\":\"2014-02-17T21:29:44+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/\"},\"wordCount\":5275,\"commentCount\":82,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/02\/sulejman-alickovic-300x300.jpg\",\"keywords\":[\"Sulejman Ali\u010dkovi\u0107\",\"Revija Sand\u017eak\"],\"articleSection\":[\"Sand\u017eak HISTORIJA\",\"Iz pera na\u0161ih autora\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/\",\"name\":\"Bo\u0161njaci najstariji narod na Balkanu\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/02\/sulejman-alickovic-300x300.jpg\",\"datePublished\":\"2014-02-17T21:24:26+00:00\",\"dateModified\":\"2014-02-17T21:29:44+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/02\/sulejman-alickovic-300x300.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/02\/sulejman-alickovic-300x300.jpg\",\"width\":300,\"height\":300,\"caption\":\"Sulejman Ali\u010dkovi\u0107\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Bo\u0161njaci najstariji narod na Balkanu\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Bo\u0161njaci najstariji narod na Balkanu","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Bo\u0161njaci najstariji narod na Balkanu","og_description":"Sulejman Ali\u010dkovi\u0107","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2014-02-17T21:24:26+00:00","article_modified_time":"2014-02-17T21:29:44+00:00","og_image":[{"width":300,"height":300,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/02\/sulejman-alickovic-300x300.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"26 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Bo\u0161njaci najstariji narod na Balkanu","datePublished":"2014-02-17T21:24:26+00:00","dateModified":"2014-02-17T21:29:44+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/"},"wordCount":5275,"commentCount":82,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/02\/sulejman-alickovic-300x300.jpg","keywords":["Sulejman Ali\u010dkovi\u0107","Revija Sand\u017eak"],"articleSection":["Sand\u017eak HISTORIJA","Iz pera na\u0161ih autora"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/","name":"Bo\u0161njaci najstariji narod na Balkanu","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/02\/sulejman-alickovic-300x300.jpg","datePublished":"2014-02-17T21:24:26+00:00","dateModified":"2014-02-17T21:29:44+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/02\/sulejman-alickovic-300x300.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/02\/sulejman-alickovic-300x300.jpg","width":300,"height":300,"caption":"Sulejman Ali\u010dkovi\u0107"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosnjaci-najstariji-narod-na-balkanu\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Bo\u0161njaci najstariji narod na Balkanu"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/101698"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=101698"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/101698\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/101699"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=101698"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=101698"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=101698"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}