{"id":100462,"date":"2014-01-27T13:00:11","date_gmt":"2014-01-27T12:00:11","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=100462"},"modified":"2014-01-27T13:00:11","modified_gmt":"2014-01-27T12:00:11","slug":"sandzacki-glagol-izrimiti-se","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/","title":{"rendered":"Sand\u017ea\u010dki glagol “izrimiti se”"},"content":{"rendered":"
\"dr.<\/a>
dr. Jahja Fehratovi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n

Neki dan sam \u010duo rije\u010d, ta\u010dnije glagol, koji sam imao prilike slu\u0161ati samo od rahmetli bike i djeda. U slobodnom muhabetu sa taksistom, kada se rastegne pri\u010da o obi\u010dnim temama jer prosto ne znamo o \u010demu bismo drugo \u2013 ne poznajemo se, nismo ni du\u0161mani ni dostovi, a treba nam rije\u010d da razagna tupu \u0161utnju koja obojici \u0161teti obrve \u2013 jedan vi\u0161e mlad nego sredovje\u010dan taksista duboko uzdahnu i re\u010de: \u201eNarod se ba\u0161 izrimio!<\/b>\u201c<\/p>\n

Tako su i moji dobri bika i dedo, nek ih Svevi\u0161nji nagradi d\u017eennetskim perivojima, obi\u010davali kazati da<\/b> se narod izrimio<\/b>. I eto, ve\u0107 neko vrijeme mi se taj glagol vrzma po glavi i prosto tjera da ga malo dublje i bolje razumijem.<\/p>\n

Potraga po rje\u010dnicima nije urodila plodom. Glagola izrimiti se <\/i>nema ni u Enciklopedijskom rje\u010dniku bosanskog jezika<\/i> D\u017eevada Jahi\u0107a, ni u Rje\u010dniku karakteristi\u010dne leksike bosanskoga jezika<\/i> Alije Isakovi\u0107a, ni u rje\u010dniku Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku <\/i>Abdulaha \u0160kalji\u0107a, <\/i>ni u velikom \u0161estotomnom Re\u010dniku srpskohrvatskog knji\u017eevnog jezika<\/i> Matice srpske i Matice Hrvatske, pa \u010dak ni u Etimologijskom rje\u010dniku hrvatskoga ili srpskoga jezika<\/i> Petra Skoka \u2013 a to su sve ko biva najzna\u010dajniji rje\u010dni\u010dki poduhvati u bosanskome i drugim ju\u017enoslavenskim jezicima. Zna\u010di, nije do rje\u010dnika ve\u0107 do rije\u010di koja nije toliko rasprostranjena na ju\u017enoslavenskom govornom podru\u010dju i, kako je niko drugi do mi ovdje u Sand\u017eaku ne koristi, o\u010digledno je izvorno sand\u017ea\u010dka rije\u010d, ili leksema sand\u017ea\u010dke varijante bosanskoga jezika. Malko sam se nadao da \u0107u je mo\u017eda prona\u0107i u Enciklopedijskom rje\u010dniku bosanskoga jezika<\/i>, obzirom da je u njemu inkorporirano podosta izvornih sand\u017ea\u010dkih leksema kojima akademik Jahi\u0107 potkrjepljuje hipotezu o dvovarijantnosti bosanskoga jezika u kome bi sand\u017ea\u010dka varijanta bila podjednaka bosanskoj. Strefila se zgoda da u jednom danu sretnem akademika Jahi\u0107a i D\u017eavida Begovi\u0107a, jednog od koautora skoro publiciranog Sand\u017ea\u010dkog rje\u010dnika<\/i>, te da o ovoj rije\u010di upitam Akademika s namjerom da isprovociram gospodina Begovi\u0107a i provjerim ima li u njegovom Sand\u017ea\u010dkom rje\u010dniku<\/i> glagola izrimiti se<\/i> i koje mu je zna\u010denje. Akademik Jahi\u0107, prema mom o\u010dekivanju, re\u010de da te rije\u010di nema u Enciklopedijskom rje\u010dniku i da za nju u Bosni nije prona\u0161ao izvora, \u0161to \u0107e zna\u010diti da je nigdje u pisanoj gra\u0111i nema te da je mala vjerovatno\u0107a da se i u govornom jeziku koristi. U razgovor se uklju\u010di Begovi\u0107 rekav\u0161i da glagola izrimiti se<\/i> ima u Sand\u017ea\u010dkom rje\u010dniku<\/i> i da nosi leksi\u010dko zna\u010denje iskvariti se<\/i>; kada se ka\u017ee narod se izrimio<\/i><\/b> zna\u010di narod se iskvario<\/i><\/b>. To zna\u010denje se poklopilo s onim koje sam nosio u djetinjstvu kada bi istu rije\u010d izgovarali dedo ili bika. Me\u0111utim, ta kognitivna spoznaja zna\u010denja ni\u0161ta ne govori o porijeklu glagola izrimiti se<\/i>, o vezivanju supstantiva Rim<\/i>\/rim <\/i>za pokvarenost, moralno posrnu\u0107e svih oblika s nagla\u0161avanjem odstupanja od normi pristojnosti u mu\u0161ko-\u017eenskim odnosima \u2013 \u0161to predstavlja izazov da se upustimo u leksi\u010dku i morfolo\u0161ku\u00a0 analizu ovog glagola.<\/p>\n

Ukoliko glagol izrimiti se<\/i> podijelimo na morfeme, dobit \u0107emo sljede\u0107e morfemske jedinice iz<\/i><\/b>–rim<\/b>–i<\/b>–ti<\/b>–se<\/b><\/i>. Klju\u010dna ili korijenska morfema koja nosi leksi\u010dko zna\u010denje jeste rim<\/i><\/b>, i njome \u0107emo se pozabaviti. Najprije valja razlu\u010diti da li dolazi od Rim<\/i><\/b> s velikim po\u010detnim slovom ili rije\u010di rim <\/i><\/b>s malim po\u010detnim slovom. Ukoliko je u pitanju leksema Rim<\/i><\/b>, onda se njeno leksi\u010dko zna\u010denje odnosi na glavni grad Italije i regije Lacio sa preko 2,7 miliona stanovnika, na zapadu centralnog dijela Apeninskog poluotoka i u\u0161\u0107u rijeke Anijen u Tibar. A ako je rije\u010d o leksemi rim<\/i><\/b>, ona se najvjerovatnije mo\u017ee odnositi na rimsku kulturu i civilizaciju, ali sa otvorenim pitanjem da li na onu prije ili poslije usvajanja kr\u0161\u0107anstva kao zvani\u010dne dr\u017eavne religije ove imperije. Obzirom da je rije\u010d u sand\u017ea\u010dkoj varijanti bosanskoga jezika rijetka i da se u svom osnovnom i nama jedino poznatom zna\u010denju susre\u0107e samo kod starijih govornika, mala je vjerovatno\u0107a da se radi o leksemi Rim<\/i> <\/b>koja bi se u naju\u017eem korijenskom zna\u010denju odnosila na prijestonicu Republike Italije. Tome u prilog ide i \u010dinjenica da u novijem kulturnom pam\u0107enju Sand\u017eaklija italijanska prijestonica ne igra tako va\u017enu ulogu da bi se za nju vezala jedna specifi\u010dna rije\u010d, pogotovu ovakvog leksi\u010dkog zna\u010denja kakvo ima glagol izrimiti se<\/i>. U dvadesetom vijeku tje\u0161nji kulturalni i teritorijalni dodir Sand\u017eaka i Italije bio je za vrijeme II svjetskog rata kada je ova vojna sila na strani fa\u0161izma okupirala dobar dio Sand\u017eaka, kre\u0107u\u0107i se od krajnjeg juga na granici sa Crnom Gorom kod Mojkovca pa sve do granica tutinske op\u0107ine ka Novom Pazaru i Sjenici koje su potpale pod njema\u010dke okupacione snage. Me\u0111utim, u kolektivnom pam\u0107enju naroda vezanom za taj period okupatori iz redova italijanskog naroda nikada se ne imenuju kao Rimljani<\/i> ve\u0107 isklju\u010divo kao Italijani\/Talijani<\/i>. Nakon Drugog svjetskog rata, zna\u010dajnija konekcija sand\u017ea\u010dke i italijanske kulture javila se samo jo\u0161 jednom, i to krajem osamdesetih i tijekom devedesetih godina kada je u takozvanu masovnu modu u\u0161la kra\u0107a frizura s ma\u0161inskim niveliranjem kose na zadnjem dijelu glave i sa strana od \u201enularice\u201c do \u201etrojke\u201c i tako\u0111er pravilnim niveliranjem kose prednjeg dijela glave. Ali, ni taj modni detalj masovne kulture nije do\u0161ao u Sand\u017eak izravno iz Italije, kao \u0161to su primjera radi neki supstrati dolazili iz Njema\u010dke, zbog brojnih sand\u017ea\u010dkih gastarbajtera i migracijskih kretanja sand\u017ea\u010dkih naroda u ovoj zapadnoevropskoj dr\u017eavi, ve\u0107 posredstvom dr\u017eavnih centara mo\u0107i i medija (Beograd, Podgorica, Sarajevo, Pri\u0161tina, te u manjoj mjeri Skoplje, Zagreb, Novi Sad i Ljubljana) odakle su u rubne krajeve Jugoslavije stizale sve zna\u010dajnije pomodne promjene. Dakle, korijenska morfema, kao nosilac zna\u010denja u sand\u017ea\u010dkom glagolu izrimiti se<\/i>, nije mogla do\u0107i od lekseme Rim <\/i>koja ozna\u010dava prijestonicu savremene Republike Italije. Ostaje nam samo jo\u0161 da razlu\u010dimo da se li leksema rim <\/i>koja je korijenski morfem glagola izrimiti se <\/i>u kulturnom pam\u0107enju naroda Sand\u017eaka odnosi na rimsku civilizaciju prije ili poslije usvajanja kr\u0161\u0107anstva kao zvani\u010dne dr\u017eavne religije Rimske imperije. Ako znamo da je kr\u0161\u0107anstvo zvani\u010dno postalo ravnopravno sa ostalim religijama Rimske imperije 313. godine dono\u0161enjem Milanskog edikta od strane imperatora Konstantina, te da je ukazom imperatora Teodozija iz 393. godine postalo jedina dr\u017eavna religija koja se smije javno ispovijedati, onda smo ve\u0107 usvojili osnovne temporalne grani\u010dnike koji mogu biti razdjelnica za odre\u0111ivanje zna\u010denja korijenske morfeme glagola izrimiti se<\/i>. Za potpuno odre\u0111enje tog zna\u010denja fali nam jo\u0161 samo da spoznamo prilike u Sand\u017eaku prije i poslije tog \u010detvrtog vijeka, odnosno da li je i u kojoj mjeri rimska kultura i civilizacija dopirala do ovih krajeva.<\/p>\n

Tvrdnje histori\u010dara novijih i starijih metodolo\u0161kih pristupa po pitanju kretanja naroda na teritoriju Sand\u017eaka nisu identi\u010dna i kre\u0107u se u rasponu od krivotvorenih, nepotpunih, nacional-romanti\u010darskih do nau\u010dno preciznijih prema mjerilima koje pru\u017eaju savremena tehnolo\u0161ka dostignu\u0107a, pogotovu kada je rije\u010d o ispitivanju DNK genetskog koda. Ukratko, ono \u0161to znamo i \u0161to je nepobitno jeste da su na ovom od prahistorije naseljenom podru\u010dju \u017eivjeli mnogi narodi, ostavljaju\u0107i o sebi dublje, pli\u0107e ili skoro nikakve tragove koji bi nam danas koristili da spoznamo ne\u0161to vi\u0161e o njima, njihovoj kulturi, civilizaciji, obi\u010dajima i svemu drugom. U historijskom slijedu, pet do \u0161est kultura i civilizacija je dominiralo ovim podru\u010djem: helenska, ilirska, rimska, slavenska, bizantijska, osmanska, austrougarska, jugoslavenska, zapadnoevropska\u2026 preplitalo se, razmjenjivala kulturna i civilizacijska dobra, dopunjavalo se, borilo za dominaciju jedna nad drugom i na kraju potiralo me\u0111usobno uvla\u010de\u0107i u te svoje razmirice i brojne narode koji su ih \u010dinili \u2013 od Autarijata, preko Gota, Sasa, Tra\u010dana, Da\u010dana, Dardanaca, Kelta, Ilira, Grka, Italijana, Slavena, Bo\u0161njaka, Srba, Albanaca, Hrvata (Dubrov\u010dana), Turaka, do Roma, Cincara, \u010cergeza, Kova\u010da, Gabelja, do dana\u0161njih dana i novonastalog talasa dolaska Kineza na ova podru\u010dja. Mnogi od njih ostavljali su svoje tragove u toponimiji, u humkama, u spomenicima, u zadu\u017ebinama, u ste\u0107cima, u ni\u0161anima, u \u0107elijama, u hi\u017eama, u d\u017eamijama, u tekijama, u katedralama, u crkvama, u kapelama, u kupatilima, u hamamima, u sahat-kulama, u hanovima, u putevima, u \u0107uprijama, u mostovima, u nakitima, u poku\u0107anstvu, u oru\u0111u, u oru\u017eju \u2013 u svim oblicima o\u010duvanih ili uni\u0161tenih kulturnih dobara za koje imamo i nemamo arheolo\u0161ke potvrde, pogotovu ne u na\u0161im muzejima jer su oni odavno oplja\u010dkani, a njihove postavke postavljene tako da prekrajaju historiju. Me\u0111utim, postoji ne\u0161to \u0161to hiljade fabrikovanih arheologa ne mo\u017ee prekrojiti, a to je kolektivno pam\u0107enje sand\u017ea\u010dkog naroda, koje kao svoju posebnost njeguje i svoj bosanski jezik, a kao potvrdu te posebnosti glagol izrimiti se<\/i>. U tom na\u0161em kulturnom pam\u0107enju, prije svega jezi\u010dkom, zabilje\u017eene su mnoge doga\u0111ajnosti koje tek naslu\u0107ujemo, jer su u njima skriveni znakovi za generacije koje pristi\u017eu i koje \u0107e ih mo\u017eda znati rastabiriti i pouku iz njih uzeti.<\/p>\n

Prije nego nastavimo s naslu\u0107ivanjem starostavnog sand\u017ea\u010dkog glagola izrimiti se<\/i>, osobito njegove korijenske morfeme, koji jo\u0161 \u010duvaju tek najstariji pripadnici bo\u0161nja\u010dkog naroda u Sand\u017eaku, podsjetit \u0107u Vas na jedan znak koji su nam ne tako davno, svega prije nekih \u0161ezdesetak godina, prethodnici ostavili da ga razumijemo u vremenu za koje nisu znali kada ali su vjerovali da \u0107e jednom morati do\u0107i. Rije\u010d je o brzalici koju smo mi, ro\u0111eni sedamdesetih, osamdesetih pa i devedesetih godina dvadesetog vijeka sricali uvje\u017ebavaju\u0107i razliku izme\u0111u afrikata \u010d i \u0107, iako nikada nismo imali problem u njihovom razlikovanju, bar ne onoliko koliko je on izra\u017een u Bosni, ni ne razmi\u0161ljaju\u0107i o podtekstu koji krije jednu od najve\u0107ih tragedija Bo\u0161njaka Sand\u017eaka druge polovice dvadesetog vijeka. Nismo tu brzalicu u\u010dili u \u0161koli, nje nije bilo ni u jednoj \u010ditanci, ni u jednoj gramatici ni jednog razreda osnovne ili srednje \u0161kole, ve\u0107 samo kolokvijalno na sokaku, u mahali. Ta naivna metodi\u010dki vrhunski osmi\u0161ljena brzalica, toliko je bila popularna da je postala stilogeni marker na\u0161eg lokalnog identiteta prema kome su nas drugi prepoznavali i upoznavali. Na stotinu hiljada puta se u Sand\u017eaku i \u0161ire u tom vremenskom rasponu zbrzavalo \u0106etres <\/i><\/b>\u0107etiri <\/i><\/b>\u0107afke na Ha\u0111et \u0107u\u0107ahu i pri\u0107ahu kako je <\/i><\/b>\u0107ovek <\/i><\/b>\u0107oveka ubio <\/i><\/b>\u0107eki\u0107om u \u0107elo<\/i><\/b>, a da se nije javno govorilo o njenom podtekstu. Prva zna\u010denja te hiperpopularne brzalice saznavali smo od majki, nave\u010der kada bismo se pripremali za po\u010dinak i usput redali te rije\u010di izruguju\u0107i se sami sebi zbog tog, kako ka\u017eu u Bosni \u201emehkog i tvrdog \u0107\/\u010d\u201c. Obaziru\u0107i se na na\u0161e bezazlene jezi\u010dke dosko\u010dice, majke su nam potiho obja\u0161njavale \u0161ta to zapravo zna\u010di. Govorile su nam da je na Had\u017eetu, nakon \u0161to je partizan nadbio \u0161vabu, strijeljano na hiljade muslimana (tada se jo\u0161 nismo znali pisati kao Bo\u0161njaci), i da su tu u ogromnim rupama koje su napravile \u0161vabine bombe potrpani te da je onda zemlja izravnata, i svijet udrio u pravljenje ku\u0107a. Allah je zato poslao \u010davke da gra\u010du na Had\u017eetu i opominju onaj svijet \u0161to se raspi\u0161toljio i pravio ku\u0107e nad mezarevima tolikog muslimanskog mahljuka, zaboravljaju\u0107i da su podno temelja njihovih ku\u0107a, ispod kreveta na kojem spavaju kosti mnogih nevinih ljudi. Onima \u0161to nisu hajali za tu Bo\u017eiju opomenu, svisla ja pamet, pa su im se pri\u010dinjavali merhumi i zvali ih da im se maknu s groba. Nakon ove maj\u010dine hikaje, lijegali bismo u krevet i u\u010dili \u0161ehadet da razagnamo strah od tih merhuma \u0161to se privi\u0111aju \u017eivim ljudima. Vremenom su nam o\u010di izrastale, a pamet se osloba\u0111ala, te su legende u pri\u010di na\u0161ih majki zamijenjene istinom koja je jo\u0161 bila stra\u0161nija, i od koje se i danas \u010desto prevr\u0107emo u krevetu, odhukuju\u0107i i lijevo i desno. Spoznali smo da su komunisti\u010dke vlasti na Had\u017eetu 1945. godine strijeljale vi\u0161e hiljada najuglednijih Bo\u0161njaka, uleme, inteligencije, aga, begova, poduzetnika, trgovaca, zanatlija \u2013 svih onih koji su \u010dinili vjersku, intelektualnu i ekonomsku jezgru sand\u017ea\u010dkih Bo\u0161njaka, po kratkom postupku, skoro bez ikakvog su\u0111enja, pod izgovorom da se obra\u010dunavaju sa kolaborantima i saradnicima njema\u010dkog okupatora, a u su\u0161tini ka\u017enjavaju prvake bo\u0161nja\u010dkog naroda zbog toga \u0161to nikada nisu dozvolili \u010detni\u010dkim kamama da u\u0111u na njihovu teritoriju i po\u010dine genocid po direktivama \u010di\u0161\u0107enja Sand\u017eaka i Bosne od nesrpskog stanovni\u0161tva, kao \u0161to su januara i februara 1943. godine \u010detnici Pavla \u0110uri\u0161i\u0107a u Limskoj dolini, na prostoru od Bijelog Polja do Fo\u010de, izvr\u0161ili genocid nad Bo\u0161njacima i pobili 9200 civila o \u010demu on, kao velikom uspjehu, iscrpno izvje\u0161tava svog vrhovnog komandanta Dra\u017eu Mihajlovi\u0107a. Eto, u svojoj mudrosti, onda kada se o tome nije smjelo javno govoriti, na\u0161 narod je sa\u010duvao pam\u0107enje u naovla\u0161 bezazlenoj dje\u010dijoj brzalici, koju su hiljade i hiljade njih izgovarali a da nisu bili svjesni podteksta. I samo zbog ne tako velike vremenske distance i jo\u0161 uvijek kod prorije\u0111enih svjedoka tog vremena danas u potpunosti razumijevamo tu brzalicu, nismo izgubili osje\u0107aj za njen podtekst. Zapravo, toliko smo ga svjesni da je nestao razlog njegovog skrivanja u brzalici koja je obilje\u017eila moje i djetinjstva generacije prije i poslije mene, te skladno tome dana\u0161nje generacije djece skoro i ne znaju za ovu brzalicu, ali znaju, pamte i produbljuju saznanja o genocidu na vakufskom dobru Mearif na Had\u017eetu, gdje su strijeljani i u kratere od njema\u010dkih bombi u masovne grobnice sahranjeni o\u010devi i djedovi njihovih djedova i sve sna\u017enije iskazuju osje\u0107anje da se obilje\u017ee mjesta njihovog stradalni\u0161tva i ukopa, da se otkriju i ispi\u0161u njihova imena na spomen obilje\u017eju te da svjedo\u010de o njima i o nama.<\/p>\n

Su\u0161tina paralele koju \u017eelim naglasiti izme\u0111u pri\u010de o brzalici \u0106etres <\/i>\u0107etiri <\/i>\u0107afke\u2026, <\/i>razlogu njezina postojanja i na\u0161em svjedo\u010denju tog vremena i glagola izrimiti se<\/i> jeste u tome da narod u jeziku \u010duva samo va\u017ene stvari, i da rije\u010di koje imenuju te stvari postoje samo dok imaju svoju svrhu. Zato je na\u0161a brzalica skoro arhivska gra\u0111a, ne \u017eivi intenzivno kao prije dvadesetak ili petnaestak godina jer je ispunila svrhu koja joj je primarno data: da sa\u010duva sje\u0107anje o ne\u010demu \u0161to jedan narod, ako \u017eeli da opstane, ne smije istisnuti iz svog kolektivnog pam\u0107enja, \u010dega uvijek mora biti svjestan i o \u010demu svako budu\u0107e pokoljenje mora podu\u010diti. Iz te \u010dinjenice se name\u0107e pitanje po \u010demu je rim<\/i>, <\/i>odnosno Rimska imperija<\/i>, toliko va\u017ena na\u0161em narodu da joj, kao korijenskoj morfemi i nosiocu leksi\u010dkog zna\u010denja, posveti jedan cijeli glagol? Tako\u0111er, iz tog problemskog pitanja se ra\u0111aju i pitanja za\u0161to je taj glagol prisutan samo u jeziku sand\u017ea\u010dkih Bo\u0161njaka i za\u0161to uvijek ima intenzivirano zna\u010denje negativnog, da ne ka\u017eemo ru\u017enog?<\/p>\n

Najprije da rije\u0161imo dilemu da li se korijenska morfema glagola izrimiti se<\/i> odnosi na rimsku civilizaciju prije ili poslije preuzimanja kr\u0161\u0107anstva kao zvani\u010dne religije.\u00a0 Op\u0107epoznato je da je prihva\u0107anje kr\u0161\u0107anstva i njegova dominacija nad silnim paganskim bo\u017eanstvima rimskog carstva bilo vi\u0161evjekovni mukotrpni proces, te da je tek u petom vijeku su\u0161tinski ovladalo teritorijem rimskog imperija. Postoji vi\u0161e arheolo\u0161kih nalazi\u0161ta koja potvr\u0111uju prisustvo naroda paganskih vjerovanja na teritoriju Sand\u017eaka prije dolaska Slavena, neki arheolozi prepoznaju \u010dak i posebnu pe\u0161tersku kulturu koja se dodiruje sa u nauci ve\u0107 potvr\u0111enom glasina\u010dkom kulturom. I danas u mnogim sand\u017ea\u010dkim selima postoje humke i nekropole koje narod naziva gr\u010dka groblja<\/i>, iako je uglavnom rije\u010d o pokopnim ostacima Dardana, Kelta, Autarijata, Gota i drugih naroda koji sve do III vijeka nove ere, iako postaju dio Rimske imperije od 9. godine n.e., uspijevaju o\u010duvati svoje vjerske i nacionalne posebnosti, koje su se umnogome oslanjale na helensku kulturu i civilizaciju. Vjerovatno je to razlog \u0161to narod i kasnije nekropole iz rimskog perioda u svom imenovanju naziva gr\u010da groblja. Jer i danas, bez obzira o kom sloju stanovni\u0161tva da se radi, kada upitate ljude o tim starim humkama, oni \u0107e vam re\u0107i da su to gr\u010dka groblja, i ni\u010dija vi\u0161e. Za njega je to sve bio Grk, paganin i hedonista, bez ulaska u razlikovne nijanse tih starih naroda. I nauka nam donekle govori o tome. Recimo, Stip\u010devi\u0107 u svojoj knjizi Iliri, povjest, \u017eivot, kultura<\/i> na jednom mjestu upravo spominje da su stari Grci znali da plemena koja \u017eive sjeverno od njih pripadaju Ilirima, odnosno barbarskim i polubarbarskim narodima koji pri\u010daju sasvim nerazumljivim jezikom, te da su se tijekom vremena neki od tih barbarskih krajeva helenizirali. Ako narod ni u grobljima ne \u010duva sje\u0107anje na Rimski imperij <\/i>iz doba paganstva, onda je mala ili skoro nikakva vjerovatno\u0107a da jedan tako poseban glagol ve\u017ee leksi\u010dku jezgru za to doba. Tako\u0111er, ni leksi\u010dka jezgra rim<\/i> kao simbol za imenovanje ne\u010deg jako ru\u017enog nije se mogla vezivati za taj period, jer nije bilo tolike razlike izme\u0111u naroda da bi se mogla stvoriti takva simbolika, pogotovu ne u Sand\u017eaku koji je bio duboko u unutra\u0161njosti Balkana i bez neke transparentne veze s koloseumima i drugim rimskim civilizacijskim \u201edostignu\u0107ima\u201c. Krajnje hipoteti\u010dko razmi\u0161ljanje dovodi nas do zaklju\u010dka da je ova glagolska leksema nastala nakon prihva\u0107anja kr\u0161\u0107anstva kao zvani\u010dne religije Rimskog imperija<\/i>, iza sedmog vijeka, odnosno poslije velike seobe Slavena i njihovog mije\u0161anja sa autohtonim stanovni\u0161tvom Balkana.<\/p>\n

Slaveni su na ve\u0107em dijelu Balkanskog poluostrva zatekli ilirska plemena, koja su svojom svje\u017eom krvlju u najve\u0107oj mjeri slavenizirali. Ali, taj proces nije na svakom mjestu i\u0161ao uzlaznom linijom i nije tekao odvi\u0161e jednostavno. Prostor Sand\u017eaka sa sve skromnim i manjkavim arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima pokazuje da su se na ovom teritoriju jako dugo odr\u017eale komune preslavenskih balkanskih naroda. O tome svjedo\u010de zbirke ilirskog, dardanskog i drugih nakita prona\u0111ene u okolini Novog Pazara, a koje se danas \u010duvaju kao najve\u0107e dragocjenosti u beogradskim i drugim muzejima, kao i niz djelimi\u010dno o\u010duvanih kulturno-historijskih spomenika ili \u010diji se obrisi tek naslu\u0107uju. Ka tome, ne treba gubiti iz vida da je nakon prihva\u0107anja kr\u0161\u0107anstva od ve\u0107ine slavenskih naroda, prostor Bosne i Sand\u017eaka bio domovinski prostor bogumila, koji su vijekovima proganjani od strane papinskih inkvizicija i doma\u0107ih crkvenih velikodostojnika. Jedan od prvih genocida na prostoru Balkana upravo je napravljen u Novome Pazaru, kada je 1186. godine na inicijativu Stefana Nemanje odr\u017ean Sabor kod Petrove crkve na kome je odlu\u010deno da se svi bogumili na teritoriji Ra\u0161ke prevjere u kr\u0161\u0107anstvo ili pogube. Prema historijskim izvorima, ubijeno je preko 30.000 bogumila na najsvirepije na\u010dine, naj\u010de\u0161\u0107e spaljivanjem, dok ih je mo\u017eda i ve\u0107i broj ostao osaka\u0107en, izva\u0111enih o\u010diju, bez ruku i nogu. Didu ili Velikome gostu i\u0161\u010dupan je jezik sve do grkljana, a sva njihova imanja su zaplijenjena i izdijeljena pokr\u0161tenicima. Razmjere od 30.000 ubijenih u dana\u0161njem shva\u0107anju vjerovatno prevazilaze vi\u0161e miliona ljudi, \u0161to \u0107e kazati da je tada istrijebljen jedan cijeli narod. Pre\u017eivjeli bogumili su ili izbjegli u Kulinovu Bosnu ili su javno primili kr\u0161\u0107anstvo, a tajno propovijedali svoje u\u010denje sve do dolaska Osmanlija, zaklju\u010dno sa 1396. godinom kada se u turskim defterima spominje stalno prisustvo osmanlijskog kadije u rudarskom mjestu Gluhavica na dana\u0161njem magistralnom putu izme\u0111u Novog Pazara i Tutina, kada bogumili sukcesivno prelaze na islam i postaju dio rasko\u0161ne osmanlijske kulture i civilizacije.<\/p>\n

Nova nepristrasna istra\u017eivanja potvr\u0111uju ne samo bogatu bogumilsku tradiciju u Sand\u017eaku ve\u0107 donose vi\u0161e lokaliteta na kojima se i danas nalaze ostaci bogumilskih nekropola, dodu\u0161e ne tako rasko\u0161nih iluminacija kao u Bosni i skoro bez napisa, \u0161to se mo\u017ee razumjeti potrebom tada\u0161njih bogumila Sand\u017eaka da, zbog progona, ubijanja i istrjebljenja kojima su konstantno bili izlo\u017eeni od strane nemanji\u0107ke dinastije, skrivaju svoje vjerovanje a samim tim i kulturu \u017eivljenja. Vjerovatno su zbog toga njihova greblja, kao ono nedavno prona\u0111eno u okolici Novoga Pazara, bila u \u0161umama ili te\u0161ko pristupa\u010dnim zaravnima, daleko od o\u010diju znati\u017eeljnika.<\/p>\n

Pokolji i progoni bogumila na podru\u010dju Sand\u017eaka i Bosne od strane Nemanji\u0107a nastavljaju se i nakon Stefana Nemanje, jer njegov stariji sin Vukan, dukljanski knez koji od oca dobi na upravljanje Zetu, pozva 1199-1200. godine inkvizitore pape Ino\u0107entija III protiv Kulina bana i drugih bogumila u Bosni. Obzirom da su u ta doba oba rimska carstva (Isto\u010dno i Zapadno) bila \u017eestoki protivnici bogumila, te da su bogumili i ortodoksnu i katoli\u010dku crkvu smatrali izopa\u010denima \u2013 vjeruju\u0107i, izme\u0111u ostalog, da su zidane crkve sotonine sinagoge, te da oni koji se u njima mole vr\u0161e idolopoklonstvo, da su crkvene ikone idolopoklonstvo, da je krst \u0111avolji simbol, da je svako po\u0161tivanje svetaca zabranjeno, jer se samo Bogu valja klanjati; preziru\u0107i slu\u017ebu, laude i crkvene pjesme; osu\u0111uju\u0107i \u0161tovanje sveta\u010dkih mo\u0107i, svetaca i crkvenih sakramenata \u2013 navjerovatnije otuda potje\u010de leksi\u010dko zna\u010denje korijena glagola izrimiti se<\/i> kao ne\u0161to izrazito negativno, odvratno, ru\u017eno, ne\u0161to na \u0161to se mo\u017ee gledati samo sa prezirom. Zato su ovaj glagol sand\u017ea\u010dki bogumili mogli koristiti dvojako: 1) izrimiti se \u2013 \u201ebiti pokvaren i ru\u017ean kao pripadnik rimokatoli\u010dke i ortodoksne crkve, kulture i civilizacije\u201c; 2) izrimiti se \u2013 \u201epre\u0107i iz prave u krivu vjeru, preobratiti se se iz bogumilske vjere u kr\u0161\u0107anstvo, postatati krivovjernik\u201c.<\/p>\n

To osnovno dvosmjerno negativno zna\u010denje rije\u010di rim <\/i>u sand\u017ea\u010dkome jeziku do\u017eivljava odre\u0111enu promjenu tijekom vladavine Osmanlija ovim prostorom, jer su oni, osvajaju\u0107i Bizant, otklonili opasnost od direktnih obra\u010duna kr\u0161\u0107anskih sve\u0107enika i njihovih vojski sa domicilnim stanovni\u0161tvom, a sa druge strane bogumili su, zbog izuzetne bliskosti izme\u0111u svog i islamskog u\u010denje i slobode koju su kona\u010dno dobili, prigrlili islam i postali dio muslimanskog ummeta. Da nisu svi bogumili s teritorija Sand\u017eaka istrijebljeni za vrijeme Nemanji\u0107a, te da su oni samozatajno ispovjedali svoje u\u010denje, govori \u010dinjenica da osmanlijski defteri iz prvih godina nakon osloba\u0111anja ovih krajeva bilje\u017ee prili\u010dan broj muslimanskog domicilnog stanovni\u0161tva, a to su ustvari bogumili koji odmah po dolasku Osmanlija prelaze na islam. Me\u0111utim, ni kao muslimani ne mogu zaboraviti svirepost kr\u0161\u0107anskih progona te i dalje gaje osje\u0107aj odvratnosti prema njima, pa zato u svom dubinskom bi\u0107u za sve \u0161to je ru\u017eno i pokvareno zadr\u017eavaju subjektivni osje\u0107aj koji definiraju rije\u010dju rim<\/i>, sli\u010dno kao \u0161to su Rimljani sve neobrazovane i neuke ljude nazivali barbarima<\/i>, iako je osnovno leksi\u010dko zan\u010denje te rije\u010di bilo ljudi koji slabo ili nikako govore gr\u010dki jezik<\/i>, i potje\u010de iz helenske kulture i civilizacije. Leksi\u010dko pomjeranje te rije\u010di danas je oti\u0161lo jo\u0161 dulje, tako da termin barabarizam nosi zna\u010denje nekulturan<\/i>, primitivan<\/i>, neciviliziran \u010din ili pristup<\/i>. Na isti na\u010din je do\u0161lo do pomjeranja osnovnog zna\u010denja glagola izrimiti se<\/i> u sand\u017ea\u010dkim govorima bosanskoga jezika iz ve\u0107 opisanog u postati nemoralan, bezbo\u017eni\u010dki<\/i> sa stilogenim nijansama najve\u0107eg stupnja pokvarenosti i ru\u017eno\u0107e. Vjerovatno je do takvog pomjeranja leksi\u010dkog zna\u010denja ovog glagola dovela i suprotnost razvoja islamske kulture i civilizacije u odnosu na zapadnu kulturu i civilizaciju koja je u podsvijesti sand\u017ea\u010dkog \u010dovjeka jo\u0161 uvijek bila Rim<\/i>. Dok se Osmanlijska imperija dr\u017eala op\u0107ih na\u010dela javnog morala, patrijarhalnog odgoja i porodi\u010dnog ambijenta bliskog islamskom ahlaku, dotle je zapadna Evropa sa sve Rimom pomjerala granice dozvoljenog postaju\u0107i postepeno \u017ertva svojih slabosti i strasti. Tako je recimo u Bosni i Sand\u017eaku bilo nepojmljivo konzumiranje alkoholnih pi\u0107a na javnim mjestima, postojanje kupleraja i lokala u kojima su se igrale hazardne igre sve do odlaska Osmanlija i uspostave austrougarske, odnosno srpske i crnogorske vlasti. Dok je Bo\u0161njakinja sve do nasilnog skidanja zara i fered\u017ee 1946. bila skrivena pred svijetom kao biser u \u0161koljci, dotle je u rimskoj Evropi razgoli\u0107ena pa \u010dak i vulgarna \u017eenska odje\u0107a jo\u0161 u XIX vijeku postala visoka moda. E, upravo je iz tih razloga na\u0161 sand\u017ea\u010dki \u010dovjek u svom bogatom jeziku zadr\u017eao glagol izirimiti se<\/i> u zna\u010denju pokvariti se<\/i>, postati nemoralan<\/i>, odati se sotonisti\u010dkom u\u017eivanju strasti<\/i> jer kako \u0107e druk\u010dije objasniti svu tu\u00a0 prljav\u0161tinu koja dolazi iz rimske Evrope i od njega tra\u017ei da prizna za normalno ne\u0161to \u0161to ni po Bo\u017eijim ni po ljudskim zakonima ne mo\u017ee biti normalno i \u0161to iz dana u dan srlja u sve ve\u0107u izopa\u010denost, kao \u0161to su, recimo, najnovije zapadnja\u010dke devijacije priznavanja istospolnih brakova i veli\u010danje lgbt populacije, koje ne mogu biti ni\u0161ta drugo do satanizam koji je sadr\u017ean u izvornom, bogumilskom zna\u010denju ovog glagola.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

dr. Jahja Fehratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":100464,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10196],"tags":[10273],"class_list":{"0":"post-100462","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-pera-nasih-autora","8":"tag-jahja-fehratovic"},"yoast_head":"\nSand\u017ea\u010dki glagol "izrimiti se"<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Sand\u017ea\u010dki glagol "izrimiti se"\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"dr. Jahja Fehratovi\u0107\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2014-01-27T12:00:11+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/01\/jahja-300x2201.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"300\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"220\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"22 minute\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Sand\u017ea\u010dki glagol “izrimiti se”\",\"datePublished\":\"2014-01-27T12:00:11+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/\"},\"wordCount\":4320,\"commentCount\":62,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/01\/jahja-300x2201.jpg\",\"keywords\":[\"Dr. Jahja Fehratovi\u0107\"],\"articleSection\":[\"Iz pera na\u0161ih autora\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/\",\"name\":\"Sand\u017ea\u010dki glagol \\\"izrimiti se\\\"\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/01\/jahja-300x2201.jpg\",\"datePublished\":\"2014-01-27T12:00:11+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/01\/jahja-300x2201.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/01\/jahja-300x2201.jpg\",\"width\":300,\"height\":220},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Sand\u017ea\u010dki glagol “izrimiti se”\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Sand\u017ea\u010dki glagol \"izrimiti se\"","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Sand\u017ea\u010dki glagol \"izrimiti se\"","og_description":"dr. Jahja Fehratovi\u0107","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2014-01-27T12:00:11+00:00","og_image":[{"width":300,"height":220,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/01\/jahja-300x2201.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"22 minute"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Sand\u017ea\u010dki glagol “izrimiti se”","datePublished":"2014-01-27T12:00:11+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/"},"wordCount":4320,"commentCount":62,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/01\/jahja-300x2201.jpg","keywords":["Dr. Jahja Fehratovi\u0107"],"articleSection":["Iz pera na\u0161ih autora"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/","name":"Sand\u017ea\u010dki glagol \"izrimiti se\"","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/01\/jahja-300x2201.jpg","datePublished":"2014-01-27T12:00:11+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/01\/jahja-300x2201.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2014\/01\/jahja-300x2201.jpg","width":300,"height":220},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/sandzacki-glagol-izrimiti-se\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Sand\u017ea\u010dki glagol “izrimiti se”"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/100462"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=100462"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/100462\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/100464"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=100462"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=100462"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=100462"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}