BiH, Holandija – Haški tribunal već 20 godina svojim optužnicama i presudama pokušava dokazati da je u BiH počinjen genocid. Haški tribunal da, ali ne i pravosuđe BiH. Optužnice za genocid i pomaganje u izvršenju genocida podizane su za Srebrenicu. TV1 istražila je šta je sa ostalim mjestima u BiH.Na temelju optužnica Tužiteljstva BiH, donesene su pravosnažne presude za 11 osoba, za krivično djelo pomaganja u izvršenju genocida. No, samo jedan optuženi – Milorad Trbić, pravosnažno je osuđen za krivično djelo genocida.
“U toku su postupci protiv još 11 optuženih u kojima nije donesena presuda. Svi predmeti odnose se na genocid u Srebrenici, u mjesecu julu 1995. godine”, saopćeno je za TV1 iz Tužilaštva BiH.
Za Srebrenicu, ali ne i za druga mjesta u BiH. Zašto, na to pitanje iz Tužilaštva nema odgovora. To što 20 godina nakon rata nije podignuta nijedna optužnica za genocid izvan Srebrenice, bošnjački oficir pri Haškom tribunalu krivi sistem u BiH.
“Ne možemo mi da prepustimo da jedna međunarodna institucija kao tribunal cijelo vrijeme dokazuje genocid, a mi u BiH to ne radimo. I onda zauzimamo stavove – zašto ima, zašto nema? Naravno, ovaj tribunal je zadužen za najviše nivoe ali to ne sprječava BiH i njezine institucije da rade”, kaže Amir Ahmić, bošnjački oficir za vezu sa Haškim tribunalom.
Demokratski eksperti Haškog tribunala došli su do podatka da je tokom rata u BiH stradalo 105 hiljada ljudi, odnosno 42 hiljade civila te 63 hiljade vojnika. Ako se gleda nacionalna pripadnost, najviše je stradalo Bošnjaka – 68.101 – 58%, Srba 22.779 – 19%, Hrvata 8.858 – 7,5% i Ostalih 4.995. Počinioci velikog broja zločina ni 20 godina nakon rata nisu procesuirani. Ahmić navodi primjer Milovana Stankovića, komandanta odbrane Doboja i Ozrena, koji se sumnjiči za genocid u Grapskoj.
“Milovan Stanković bio je komandant operativne ili taktičke grupe Ozren koji je sada negdje vani, u Srbiji u Šapcu i to 15 godina stoji, a došao je papir po pravilima puta, ja ga lično predao da je odgovoran za genocid, da se može smatrati po međunarodnim standardima da je odgovoran za genocid”, kaže Ahmić.
Ahmić smatra da je krajnje vrijeme da se ovaj, ali i drugi slučajevi izvuku iz ladica i procesuiraju na domaćim sudovima. To se odnosi i na sedam općina koje su također bile dio optužnice protiv Karadžića.
“Za tih sedam općina jučer je predsjedavajući Kvon rekao da ima actus reus. To je jedan pojavni oblik genocida znači gdje nije utvrđena Karadžićeva namjera oko toga, ali znači postoji oblik genocida”, podsjeća Ahmić.
Bošnjački oficir pri Haškom tribunalu kaže kako je pitanje neprocesuiranja genocida od strane pravosuđa BiH kompleksno, te da je teško adresirati odgovornost institucija i pojedinaca. Haški tribunal nema naredbodavnu ulogu, a kamen spoticanja je i nepostojanje opće saglasnosti da se zločini procesuiraju. Stvari dodatno komplikuju susjedi Srbija i Hrvatska koji i dalje pružaju utočište ratnim zločincima.
(TV1)
Pogledajte vijest na izvornom sajtu:
U BiH nije podignuta nijedna optužnica za genocid izvan Srebrenice
