Sandžačka ‘Reuda’ model koji treba i muslimanima u Bosni

Predškolska ustonova Reuda u Sandžaku broji desetine odjeljenja. Po ugledu na ovaj model IZ u BiH ima plan refomirati svoj predškolski islamski sektor.

Dana 09.12.2015. god., u Sarajevu po prvi put u organizaciji Uprave za vjerske poslove Rijaseta, Odjel za mektebsku nastavu i mlade održan je radno konsultativni sastanak sa direktorima predškolskih ustanova, obdaništa koja su u nadležnosti Islamske zajednice. Sastanku su prisustvovali direktori obdaništa iz Brčkog Enver Tursunović, Mostara Minja Dugalić Sefić, Travnika Huelya Rizvić i Novog Pazara Mersad Curić, šef Odjela za mektebsku nastavu i mlade dr. Enes ef. Svraka i šefica Odjela za brak i porodicu mr. Đermana Šeta.

Direktori su predstavili i prezentovali rad obdaništa kojima rukovode, informisali o prostornim kapacitetima kojima raspolažu, broju oragnizacionih jedinica, broju polaznika i grupa u koje su podjeljenji. Iznijeli su svoja iskustva i zapažanja, probleme s kojima se suočavaju u radu, te ponudili prijedloge za budući zajednički rad predškolskih ustanova Islamske zajednice.

Ukazali su na potrebu različitih pristupa i programa za rad u mektebima, posebno ističući specifičnosti urbanog i  ruralnog područja, posebnosti Federacije Bosne i Hercegovine i manjeg BiH entiteta, broj polaznika u mektebu i broj punktova mekteba.

Delegirano je pitanje šta je cilj mekteba, je  li to da polaznik usvaja nastavne sadržaja i što više informacija ili odgoj polaznika, te konstatovano da je prioritet odgoj, jer to je ustvari duh mekteba. Naravno, otvorena su i mnoga druga pitanja koja se tiču mekteba kao što je Nastavni plan i program, da li je preobiman i neprimjeren okolnostima u kojima djeca pohađaju mektebsku nastavu. Pitanje udžbenika, njihov sadržaj, broj i tehnički kvalitet, usaglašavanje udžbenika za mektebsku nastavu-ilmihala i vjeronaučnih udžbenika u školi, usaglašavanje Nastavnih planova i programa mektebske nastave i vjeronauke u školi.

Također, propitivano je vrijeme održavanja mektebske nastave, da li su dovoljna dva dana, subota i nedjelja u hefti ili treba uključiti još neke dane, da li jedan dan vikenda ostaviti slobodan djeci i roditeljima, kako i kada oragnizovati dodatnu i dopunsku nastavu.

Mualllimi su naznačili da je za uspješan mekteb imam, odnosno muallim ključni faktor, jer ukoliko je muallim, posvećen i predan mektebu, rezultat nemože izostati. Međutim, iskazana je i potreba angažovanja pomoćnika muallimima u mektebima u kojima je veći broj polaznika, te istaknuto da imamo veliki broj neuposlenih muallima, svršenica fakulteta koje bi se mogle angažovati u mektebskoj nastavi.

Vannastavne aktivnosti u mektebima poput organizovanja izleta, ekskurzija, drugih načina druženja, zajedničkih akcija od društvenog značaja, mektebske lige u malom fudbalu, okarakterisane su kao pohvalne i poželjne u mektebu, jer pored uticaja na povećan broj polaznika imaju i druge prednosti.

Primjećen je i problem džemata u kojima ima više punktova, sa manjim brojem djece, što su otežavajuće okolnosti za muallima u pogledu organizacije nastave i realizacije Nastavnog plana i programa. Otvoreno je pitanje odnosa imama, muallima i vjeroučitelja, s preporukom da se treba u narednom periodu urediti u okviru zajednice.

Na kraju, muallimi su iskazali spremnost da ako Bog da učestvuju na seminaru o mektebu i mektebskoj nastavi koji je planiran za mjesec januar 2016. godine.