Samir Tandir i Arben Jakupi na konferenciji o ekonomiji u Budvi

Crna Gora – Potpredsjednik Sandžačke Biznis Asocijacije (SABA) Samir Tandir i predsjednik izvrsnog odbora Arben Jakupi učestvovali su na je na na Konferenciji o ekonomiji – Efikasnost pristupanja EU i unapređenje regionalne konkurentnosti, koja se održava se 22. i 23. oktobra 2015. godine u hotelu Splendid u Bečićima, u organizaciji Privredne komore Crne Gore, a u partnerstvu sa Savezom ekonomista Srbije i Savezom ekonomista Crne Gore.

Jednom od najznačajnijih regionalnih skupova prisustvuje oko 500 predstavnika vlada, poslovne zajednice i stručne javnosti sa Balkana, a prati ga 57 medija iz zemalja regiona. Konferenciju je otvorio predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović, nakon što su učesnike pozdravili predstavnici organizatora – predsjednici Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković i Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović.

Konkurentnost se postavlja kao centralni problem naših ekonomija i svjesni smo da je dostizanje određenog nivoa nacionalne privredne konkurentnosti uslov za prisustvo i opstanak na jedinstvenom evropskom tržištu. To zahtijeva puno rada i na mikro nivou. Naše kompanije moraju držati korak sa konkurentima iz visoko razvijenih zemalja i po pitanjima sticanja novih znanja, uvođenja inovacija, transfera naprednih tehnologija, uvođenja standarda u poslovanje i slično – kazao je predsjednik Komore Velimir Mijuskovic.

Prostor za unapređenje konkurentnosti naših zemalja se nalazi i u čvršćem regionalnom ekonomskom povezivanju. Stremimo zajedničkom cilju Evropskoj uniji, brže ili sporije. Imamo već započete zajedničke infrastrukturne investicije, sa ciljem da se čitav Zapadni Balkan nađe na mapi transevropske transportne mreže – rekao je Vlahović.

Govoreći o ekonomiji Srbije, on je kazao da je ove godine prvi put napravljen drastičan rez i primjenjena je fiskalna konsolidacija zasnovana na štednji, što je budžetski te trgovinski deficit učinilo upola manjim nego prethodne, odnosno 2012. godine.

Konferencija je nakon izlaganja nastavljena panelima Stanje i perspektive EU integracija regiona Zapadnog Balkana, Stanje, pravci razvoja i povezanost ekonomija Crne Gore i Srbije, Poslovanje u regionu – domaći privrednici i investitori, Poslovanje u regionu sa aspekta stranih investitora.

Panel 1: Stanje i perspektive EU integracija Zapadnog Balkana

Dokle se došlo u evropskim integracijama zemalja Regiona i da li one imaju smisla u uslovima kada je EU pogođena krizom, odnosno kako to utiče na društva u kojima živimo bile su teme za učesnike prvog panela koji je vodio Goran Svilanović, generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju. Ocijenjeno je da se usljed ekonomske krize u EU dešavaju ozbiljne promjene ali da treba iskoristiti taj prostor za sprovođenje ključnih reformi u zemljama koje imaju aspiracije da budu članice.

-Zapadni Balkan je za nas vrsta nezavršenog posla. Evropske integracije mi vidimo kao garanta mira i prosperiteta za ovu regiju – rekao je Günter Verheugen, bivši evropski komesar za proširenje.

On je ocijenio da Evropa još nema jasnu strategiju za budućnost, ali je izvjesno da je proširenje kičma te perspektive.

-U našim istorijama se nije desilo da imamo zajednički cilj kao što imamo sada a to su evropske integracije kojima sve zemlje Regiona teže – rekla je Tanja Miščević, šefica pregovaračkog tima za pristupanje Srbije Evropskoj uniji.

Ona je istakla da fokus više nije da države koje žele u EU dobiju za to podršku evropskih organa I institucija već pojedinih zemalja članica, a najveću podršku, naročito u transferu znanja I iskustava mogu dati zemlje iz okruženja koje su članice Unije. Prema njenim riječima, Srbija je spremna da otvori četiri poglavlja u pregovorima sa EU I to 35, 32, 23 i 24.

Snežana Radović, generalna direktorica Direktorata za evropske integracije Crne Gore podsjetila je da je naša zemlja otvorila 22 poglavlja I privremeno zatvorila dva, te istakla je da je za taj posao bila veoma dobro pripremljena.

-Crna Gora je odredila jasne vanjskopolitičke prioritete a to su evropske i atlantske integracije. Ključ oba integraciona procesa je vladavina prava i težnja demokratskim vrijednostima. Danas se u Crnoj Gori NATO vidi kao politički savez demokratksih država čijim vrijednostima naša zemlja teži. Zato je potrebno da učinimo reforme u vladavini prava i da prilagodimo naše institucije standardima EU. Jako nam je stalo da Crna Gora bude prepoznata kao zemlja u koju je bezbijedno investirati – rekla je Radović.

Anja Quiring, regionalna direktorica za Jugoistočnu Evropu Komiteta za Istočnoevropske ekonomske odnose Njemačke, da će proces EU pridruživanja zemalja regiona okončati za nekoliko godina. Regionalna saradnja je veoma važna za privlačenje investicija jer su zemlje regiona malo tržište ako se posmatraju pojedinačno. Takođe je bitna vladavina prava, transparentnost I poštovanje evropskih pravila.

Prema riječima Milice Delević, zamjenica generalnog sekretara u EBRD u Londonu, region je ponovo u fokusu pažnje Evrope, ali ne kao problem već kao dio rješenja i tu šansu je potrebno iskoristiti.

-Ukoliko se proširenje desi, a ne dovedu do promjena u sistemu vrijednosti u zemljama aplikantima, onda one nijesu postigle željeni cilj – ocijenila je ona, dodavši da je upravo to najveći test za zemlje regiopna

Panel 2: Stanje, pravci razvoja i povezanost ekonomija Crne Gore i Srbije

Crna Gora i Srbija imaju velike razvojne potencijale, zbog čega ih u što kraćem roku treba valorizovati i povećati poresku bazu, stavljajući u fokus proces zapošljavanja i širenje poreske osnove, ocijenjeno je na panelu Stanje, pravci razvoja i povezanost ekonomija Crne Gore i Srbije. Moderator i uvodničar bio je Aleksandar Vlahović koji je razgovarao sa potpredsjednikom crnogorske Vlade Vujicom Lazovićem, ministrima finansija dvije zemlje Radojem Žugićem iDušanom Vujovićem, zatim sa Ellen Goldstein, iz Svjetske banke za Jugoistočnu Evropu, teVladimirom Vučkovićem, iz Fiskalnog savjeta Srbije.

Potpredsjednik Vlade Lazović saopštio je da se pod pritiskom dužničke krize postavlja pitanje efikasnosti državne administracije, kao i pitanje pozicije javne administracije u javnom sistemu.

On je podsjetio da je od 2006. do 2008. godine bio zlatan period kada je došlo do pada javnog duga, postojao je suficit, sa čime je rasla javna potrošnja što se moglo servisirati.

– Prvi dani krize nametnuli su izazov, s obzirom i na korišćenje eura, skoncentirali smo se na fiskalnu politiku – kazao je Lazović.

Prema njegovim riječima, prošle godine je na određeni način uspostavljena ravnoteža ili podnošljiv balans na nivou makrofiskalnih odnosa.

-Ovo je dobra godina za crnogorsku ekonomiju, pri čemu procjenjujemo rast od 4,3 odsto, iako procjene Svjetske banke (SB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nijesu tako optimistični, ali na osnovu svega što se dešavalo u prva dva kvartala, mislim da će biti 4,3 odsto – saopštio je Lazović.

On je podsjetio da su se opredijelili za dalju redukciju tekuće potrošnje i ulaganja u kapitalne projekte.

-Ovih dana bi konkretno trebalo da počnu radovi na autoputu, sam taj projekat uticao je na ovoliki deficit u ovoj godini. To nije jedina investicija, planirana je i gradnja Teermoelektrane (TE) Pljevlja, kao i podvodni kabl između Crne Gore i Italije. U turizmu imamo projekte kao što su Porto Montenegro, dok Porto Novi napreduje definisanom dinamikom – precizirao je Lazović.

On smatra da iz ekonomskog ugla to može biti dosta riskantno.

-Ako država direktno i indirektno učestvuje u tome, šta to znači za javne finasije, da ćemo se zaduživati i da smo spremni da nosimo teret budžetskog deficit, nakon čega će ovi projekti početi da generišu ekonomski rast – dodao je Lazović.

Ministar finansija Radoje Žugić je rekao da je važno imati dugoročnost kroz zapošljavnje i time podizati kvalitet života građana.

– Proces fiskalne konsolidacije je zahtjevan i dug proces, a Crna Gora provodi snažne mjere fiskalne kosolidacije, pri čemu smo uradili zahtjevne procese i ostvarili značajnu stabilnost javnih finansija i ukupne ekonomije koji se mora nastaviti – kazao je Žugić.

On je dodao da je cilj ne povećavati stope, već širiti poreske kapacitete.

– Kapitalni budžet je u funkciji razvoja i generisanja stopa rasta, a razvoj treba zasnivati na preduzetništvu, inovativnosti, zapošljavanju i povećanju kvaliteta života građana Srbije i Crne Gore -naveo je Žugić.

Prema njegovim riječima, brojne ranjivosti su ostale u zoni realne ekonomije, od kojih su glavne nelikvidnost i visok stepen nezaposlenosti radne snage.

– Dinamikom javnog duga koji se ispoljavao kao stalni rizik, ove godine je planirano da imamo deficit samo u dijelu kapitalnog budžeta, da tekuća potrošnja ima ravnotežu i tako ostvarimo veće stope ekonomskog rasta i damo šansu da naša ekonomija sustiže druge ekonomije – precizirao je Žugić.

U narednom periodu, kako je rekao, potrebno je nastaviti zahtjevan proces fiskalne konsolidacije, nakon čega se može postići stepen održivosti ekonomije.

Srpski ministar finansija, Dušan Vujović, kazao je da, komentarišući ekonomksu situaicju u Srbiji, da su uspjeli da preokrenu neke stari koje se teško preokreću.

-Imali smo pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,5 odsto, nakon čega reviziju, a danas je 0,7 odsto, što znači da smo preokrenuli tendenciju od negativnih sa pozitivnih stopa rasta u sred fiskalne konsolidacije, što je uspjeh – smatra Vujović.

On je rekao da su omogućili nekim preduzećima da počnu proizvodnju, smanjeni su rashodi, a povećani prihodi bez povećanja poreskih stopa.

-U javnim preduzećima stvari se mijenjaju, pri čemu je dobra saradnja sa Svjetskom bankom (SB) koja je prirodno stvorena da podrži strukturne reforme u tim preduzećima – rekao je Vujović.

On je naveo da je država sada na “strmoj obali strukturnih reformi”, koja je dosta klizava, pri čemu ima čitav niz stvari koje rješavamo i to će potrajati.

Direktor Svjetske banke za jugoistočnu Evropu, Ellen Goldstein, rekla je da se može očekivati ekonomski oporavak u Srbiji i Crnoj Gori, ali da fiskalni balans i nedostatak reforme može ugroziti cjelokupni proces. – Neophodo je sprovesti sve strane reforme i konvergencije sa EU, počev od 2008. godine, od kada je spor oporavak – rekla je Goldstein.

Ona je dodala da je Crna Gora, imajući u vidu njenu veličinu i otvorenost, istupila naprijed u odnosu na Srbiju.

-Region raste, iako Crna Gora brže nego Srbija, ali Srbija se oporavila od poplava brže nego što smo očekivali. Ono čemu se sada teži jeste rast investicija – zaključila je Goldstein.

Panel 3: Poslovanje u Regionu – domaći privrednici i investitori

Ocjena kakva investiciona klima u zemljama Zapadnog Balkana i šta treba uraditi kako bi se povećala konkurentnost Regiona odnosno firmi koje tu posluju, bili su u fokusu panela kojim je moderirao potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković, a čiji su panelisti bili istaknuti predstavnici velikih kompanija – Dragan Bokan, predsjednik Voli Tradea, Miodrag Kostić, predsjednik MK grupe, Ante Todorić, izvršni potpredsjednik Agrokora iz Hrvatske, Tomislav Čelebić, predsjednik kompanije Čelebić ii Andrej Nikolić, direktor kompanije Moji brendovi Srbija, te Svetozar Janevski, predsjedniku Upravnog odbora Vinarije Tikveš.

– Ambijent za poslovanje je dobar i u godinama koje slijede biće još bolji – ocijenio je Dragan Bokan.

On smatra da je potrebno promijeniti navike i ne investirati samo u uslužne djelatnosti, već da su potrebna ulaganja u proizvodnju.

-Potrebno je da uvidimo mogućnosti naših kompanija i da pokušamo da organizujemo proizvodnju kojom bismo uticali na smanjenje trgovinskog deficita u Crnoj Gori – rekao je Bokan.

Prema riječima Miodraga Kostića, svaka od zemalja regiona treba da koristi svoje komparativne prednosti.

– Crna Gora treba najviše da ulaže u sektor usluga i turizam jer su tu njene komparativne predsnosti. Srbija sa druge strane treba da investira u razvoj poljoprivrede i industrije, jer obiluje resursima za to. Potrebno je mjerama Vlade podržati one sektore koji imaju komparativne prednosti i tako napraviti održivu ekonomiju. A konkurentnost nije ništa drugo do održivost – smatra Kostić.

On je kazao da preduzeća vrijede onoliko koliko ljudi mogu da zaposle. Nezaposlenost je jedan od najvećih problema ekonomija regiona, pa su po njegovim riječima poželjne subvencije onim sektorima koji mogu da obezbijede nova radna mjesta.

Hrvatski Agrokor zapošljava 65.000 ljudi poslujući u cijelom regionu sa godišnjim prometom od sedam milijardi od čega u Crnoj Gori 150 miliona eura.

– Uspjeli smo jer smo napravili konkurentne ljude koji se razumiju u biznis, a u koje smo puno uložili. Bez znanja i vizije gdje treba ići ne bismo danas mogli da budemo konkurentni najvećim svjetskim kompanijama – rekao je Todorić.

Govoreći o regionu, on je iznio mišljenje da neće moći dalje da se razvija bez, kako je kazao, pravih investicija i ulaganja u znanje.

Prema riječima Andreja Jovanovića, direktora u kompaniji Moji brendovi Srbija, u pojedinim industrijama, bez konsolidacije odnosno spajanja pojedine industrije u regiji će biti na udaru konkurencije.

– Mnogo je industrija koje su nekonsolidovane, naročito u prehrambenom sektoru. Spajanje treba prepoznati kao mehanizam zaštite od velikih kompanija u budućnosti – rekao je Jovanović.

On je zaključio da regionalne kompanije moraju da sarađuju da bi se razvijale.

– Ministri iz prethodnog panela su dosta pričali o ulaganju napora za stvaranje uslova za bolju saradnju. Međutim ako mi ljudi iz biznisa to ne realizujemo, neće niko – smatra on.

Tomislav Čelebić je mišljenja da je u regionu prisutna velika kriza znanja te da je potrebno reformisati obrazovni sistem, prije svega osnovno i srednje obrazovanje. Takođe, on smatra da je kompanijama u regionu neophodno uvesti savremeno upravljanje u skladu sa evropskim i svjetskim standardima.

– Sve to nam je zadatak da bismo se izborili sa konkurencijom na tržištu Evrope – kazao je Čelebić.

Svetozar Janevski iz Tikveša smatra da zemlje Regiona nijesu iskoristile mogućnosti koje pruža poslovni ambijent na Zapadnom Balkanu, a razlog tome je nedovoljna saradnja.

– Mi bismo htjeli svi da se spojimo u Evropskoj uniji ali nikako prije toga. Govorili smo ovdje o merdžu, odnosno spajanju da bismo se odbranili od konkurencije. Toga kod nas nema jer želimo da budemo carevi na svom bunjištu, u svojim malim ekonomijama. Prije svega u naših sedam državica nam nedostaju izgrađeni ciljevi. Na primjer, prepoznajemo poljoprivredu kao veliki potencijal, ali da li imamo agrarnu politiku? Ne. Dakle potrebno je izgraditi ciljeve, i to kroz otvoren dijalog. Hrvatska i Srbija, kao najveće ekonomije moraju intenzivno da sarađuju, te budu lokomotive regiona, kojoj svi ostali možemo da se priključimo kao vagoni – rekao je Janevski.

Panel 4: Poslovanje u Regionu – strani investitori

Zemlje regiona su uradile mnogo da bi unaprijedile investicionu klimu, međutim ostalo je još dosta posla u tom pravcu, ocijenjeno je na panelu Poslovanje u regionu – strani investitori, kojim je moderirao direktor Crnogorskog Telekoma Ruediger Schulz.

Generalni direktor Carlsberga Srbija i potpredsjednik Savjeta stranih investitora Gabor Bekefiocijenio je da su među najvećim problemima za poslovanje u Regionu nepredvidljivost i nekonzistentnost zakonskih propisa. Radno zakonodavstvo takođe, smatra on, zahtijeva značajne promjene u pravcu veće fleksibilnosti.

– Ako želite da stvorite povoljno poslovno okruženje, radno zakonodavstvo mora biti fleksibilnije. Srbija i Crna Gora imaju rigidno zakonodavstvo u ovoj oblasti – rekao je on, dodajući da investitorima u regionu predstavlja problem imovinsko pravni odnosi nad zemljištem koje je predmet prodaje.

Ernst Bode viši potpredsjednik za Jugoistočnu Evropu Messer grupe kazao je da su u ovaj region došli zbog njegovog ogromnog ekonomskog potencijala.

– Međutim, ovo područje u razvoju usporava komplikovana administracija u njegovim državama –rekao je on.

Smatra da je Zapadnom Balkanu potrebno kvalitetnije i konzistentije zakonodavstvo koje će olakšati poslovanje stranih investitora, a takođe i efikasniji rad sudstva.

I Darren Gibson, direktor Luštica Development je govorio o konzistentnosti zakonodavstva kao potrebi u zemljama Regiona.

– Za graditelje velikih objekata koji su angažovani na investicijama vrijednim 15 milijardi eura potrebno je da postoje parametri kao što su konzistentnost i transparentost zakonodavstva. Takođe je potrebno da bankarski sektor obezbjeđuje povoljne hipoteke i kredite za gradnju. Radno zakonodavstvo i ono koje reguliše zapošljavanje stranaca frustriraju strane investitore – rekao je Gibson.

On je zaključio da su saobraćajni kapaciteti nedovoljni kao i infrastruktura ukoliko se želi razvijati turizam kao vodeća privredna grana u Crnoj Gori.

– Direktna strana ulaganja mogla bi unaprijediti saobraćajnu infrastrukturu u Crnoj Gori. – smatra on.

Andrej Babache direktor u Mid Europa Partners pohvalio je stručnost menadžera u Regionu koje oni angažuju za svoje projekte.

– Rast naše djelatnosti potpomognut visoko kvalifikovanim ljudima. Pokazalo se da tu postoji najveći potencijal i to je ono što će nas pokrenuti da u narednih 15 godina ostanemo u Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji te Bosni i Hercegovini. Želja nam je da unaprijedimo biznis ambijent u čemu će nam mnogo pomoći kvalitet upravljanja koji ovdje imamo – rekao je Babache.

Rezime prvog dana: Reforme bez obzira na proširenje

Na početku drugog dana Konferencije predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore Saša Popovićrezimirao je stavove izrečene prvogi dana ovog regionalnog skupa. Najprije je naglasio da geopolitičke okolnosti ne idu na ruku aspirantima za ulazak u Evropsku uniju, jer su izbjeglička kriza i rješavanje eksternih šokova koje donosi promjenilia listu prioriteta EU, odnosno stavili proširenje u drugi plan.

– Ako se ne promijene prioriteti, integracija Zapadnog Balkana može ostati nezavršeni biznis Evropske unije, rečeno je juče – kazao je Popović.

Međutim, dodao je on, zemlje regiona moraju, bez obzira na krizu nastaviti da rade na reformama, poboljšavanju međusobnih veza i infrastrukture. Proširenje EU treba da napravi promjene u zemljama kandidatima jer jedino tako imaju smisao. One treba da “provjetre” njihove sisteme u sklopu priprema za integraciju.

– Strani investitori su nam juče poručili da možemo da ponudimo Evropi mnogo više od mira I stabilnosti, a to su resursi, kulturno nasljeđe I drugo. Rješenje za buduće probleme EU je još više Evrope. Zajedno ćemo savladati veće izazove od današnjih – rekao je Popović.

Berlinski proces je prvi korak, čulo se na Konferenciji, a prema ocijeni Popovića on mora da bude mnogo brži.

– Usljed krize moramo se upravo brže kretati poput ambulantnih kola koja ubrzaju u hitnoj situaciji. Međutim rast naših ekonomija bez strukturnih promjena ne znači puno. A razvoj postižemo strukturnim promjenama. Društva koja se razvijaju usvajaju know how drugih, a koja to ne čine ubrzo se upitaju now how (kako sad) –zaključio je Popović.

.

 

 

(SABA)