BiH – “Društvo u Bosni i Hercegovini ne može biti ateističko, kao što ne može biti ni teističko – već neutralno. Njegovo korito mora biti tako široko da u njemu mogu teći sva strujanja nesmetano, i da se u slobodi vlastitog ubjeđenja slobodno miješaju. Za muslimane to nikada ne smije biti problem. Mi moramo ostati vjerni Kur'anu, koji zagovara slobodu ljudskog opredjeljenja: ‘Nema prisile u vjeru'”
Razgovarao: Filip Mursel BEGOVIĆ
Fotografija: Velija Hasanbegović
STAV: Aktualna je izbjeglička kriza u regiji. Jeste li razmatrali kako će IZ reagirati ukoliko se izbjeglički val dominantno preusmjeri na Bosnu i Hercegovinu?
KAVAZOVIĆ: Rat na Bliskom istoku prouzrokovao je duboku krizu čije posljedice još ne možemo sagledati. Dakako, taj sukob nije od jučer. On traje, s različitim intenzitetom, od završetka Drugog svjetskog rata na tlu Palestine i u okolnim zemljama. U novije vrijeme razaranje Iraka i Afganistana, a zatim i arapska proljeća, koja su se završila dubokom političkom krizom, te rat u Siriji i sektaški sukobi koji se potpiruju od strane velikih sila, doveli su do katastrofe u muslimanskom svijetu. Izbjeglička kriza po svemu liči na seobu naroda koja je danas pokrenula Arape, Kurde, Afganistance, i još ne znamo koji će sve narodi biti pridruženi…
Sve su svjetske i regionalne sile uključene u sukobe u muslimanskom svijetu, na ovaj ili onaj način, što nam daje za pravo da zaključimo kako se ovdje radi o svjetskom ratu niskog intenziteta. U početku je situacija nevjerovatno podsjećala na Balkanske ratove s početka 20. stoljeća, koji su prerasli u Prvi svjetski rat. I tada, kao i danas, stradali su muslimani, tada bježeći iz Evrope u Osmanlijsku carevinu. Danas taj val ide u suprotnom smjeru: muslimani traže spas u evropskim zemljama.
Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini donio je određene zaključke i preporuke drugim strukturama Islamske zajednice u BiH. Aktiviran je odbor za krizne situacije, prikupljeno je nešto sredstava za pomoć izbjeglicama, a dio je dostavljen mešihatima u Srbiji i Hrvatskoj. Izvršili smo i neke druge pripreme tokom Kurban-bajrama, a u toku je i akcija prikupljanja zekata na poljoprivredne proizvode. Komuniciramo i s državnim agencijama, ali i s našim građanima koji su spremni pomoći oko smještaja. Ured za društvenu brigu Rijaseta bit će posebno aktivan ako dođe do izbjegličkog vala u našoj zemlji.
STAV: S obzirom na to da je riječ o muslimanima, osjećate li dodatnu odgovornost za sudbinu izbjeglica?
KAVAZOVIĆ: Tragedija kojoj svjedočimo nadilazi religijske granice. Ovo je općeljudska tragedija u kojoj stradaju svi: i muslimani, i kršćani, i manjinske grupe poput jezida. Mi, naravno, gajimo poseban sentiment prema muslimanima, ali je nevolja izbjeglica jednaka i mi se tako prema njoj i odnosimo.
Ovo nije samo još jedna izbjeglička kriza. Svjesni smo posljedica koje ona sa sobom nosi, jer smo, ne tako davno, svjedočili destrukciji koju je agresija na Bosnu i Hercegovinu izazvala i traumama koje su pogodile cjelokupno stanovništvo naše zemlje. Izbjeglice sada pred sobom vide samo jedan cilj: domoći se neke od razvijenijih zemalja Evrope. Međutim, ubrzo će se suočiti s mnogim drugim izazovima. Olakšanje može biti to što neće biti usamljeni, jer u Evropi živi dvadesetak miliona njihovih sunarodnika. Zajedno s drugima, vladinim agencijama i humanitarnim radnicima, oni će pomoći da se ove traume ublaže. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini pomoći će, zajedno s drugim vjerskim organizacijama, da se ti ljudi uključe u društvene tokove evropskih zemalja.
STAV: Kako komentirate međudržavno prebacivanje odgovornosti u vezi izbjeglica na relaciji Srbija – Hrvatska – Mađarska? Šta danas po Vašem mišljenju predstavlja “humano lice” Evrope?
KAVAZOVIĆ: Međusobne optužbe političara i prebacivanja odgovornosti jednih na druge nekako bih i mogao razumjeti. Gledam na to kao na određeno nesnalaženje u konkretnoj situaciji. Ono što, međutim, zabrinjava jeste bodljikava žica. To je neprihvatljiva, sramna poruka koju šalje vlada jedne evropske zemlje. Moram kazati da sam iznenađen i razočaran tom činjenicom. To je trenutno najnehumanije lice Evrope.
Svakako, Evropa ima više lica i jedno veliko srce. Njemački narod, na čelu s Angelom Merkel, upravo predstavlja humano lice Evrope. To se pokazalo i u slučaju izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, a, evo, i sada u slučaju novog vala izbjeglica s Bliskog Istoka. Nadam se da će evropski državnici više slijediti primjer Njemačke i Austrije, a ne primjer mađarske vlade.
STAV: Šta je suština Prijedloga ugovora, kojeg je utvrdilo Vijeće ministara BiH, između IZ-a u BiH i države?
KAVAZOVIĆ: Priprema ovog Ugovora trajala je gotovo četiri godine i na tome je zajedno radilo osmero ljudi. Bila je to mješovita komisija, sastavljena od predstavnika Islamske zajednice u BiH i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Sve odredbe Ugovora oslonjene su na Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkvi i vjerskih zajednica, kojeg je donijela država Bosna i Hercegovina. Uz poštivanje posebnosti koje islam ima u sferi obredoslovlja (džuma-namaz, sehur i iftar, hadž, kurban) i garantiranje konzumiranja prava koja predstavljaju neodvojivi dio vjerskog identiteta (nošenje mahrame, obrezivanje muške djece i halal-ishrana), Ugovor je identičan s onim koje su potpisale Katolička crkva i Pravoslavna crkva. Ugovorom se još utvrđuje neosporivo pravo na slobodu naučavanja vjere u javnim i privatnim školama, slobodu štampe, osnivanjem vlastitih ili nastupima u javnim medijima, pravo na osnivanje udruženja u okviru zajednice i sl. Sva to prava data su i crkvama u Bosni i Hercegovini.
STAV: Ugovor mora biti ratificiran na Predsjedništvu BiH, međutim, srpski član Predsjedništva izrazio je već negodovanje, tvrdeći da Ugovor daje veća prava muslimanima i da diskriminira ostale. Je li njegova tvrdnja utemeljena?
KAVAZOVIĆ: Reagiranje člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladena Ivanića, kako je preneseno u medijima, razumijemo više kao odgovor na pokušaj da ga se optuži da on ne vodi brigu o interesima srpskog naroda. Pokušava se proturiti teza da se Islamskoj zajednici u BiH daje više prava nego što je dato Pravoslavnoj ili Katoličkoj crkvi u Bosni i Hercegovini. Svako ko je dobronamjeran i ko i ovlaš poznaje propise islama zna da u Prijedlogu ugovora ne postoji nikakav oblik diskriminacije bilo koga niti nešto što bi bilo protivno Zakonu o slobodi vjere i pravnom položaju crkvi i vjerskih zajednica Bosne i Hercegovine.
Želim podsjetiti javnost da su i Katolička i Pravoslavna crkva potpisale svoje ugovore s državom Bosnom i Hercegovinom, a da od Islamske zajednice niko nije tražio nikakvu saglasnost za to niti smo mi istraživali kakve diskriminatorne odredbe prema muslimanima u tim ugovorima. Mi smo u dobroj vjeri pozdravili to potpisivanje, jer smo u tome vidjeli ostvarenje interesa ovih dviju crkvi i odraz njihove brige za vjernike. Ne bi bilo nimalo dobro uvlačiti druge vjerske zajednice u odobravanje ugovora kojeg će potpisati treća zajednica s državom Bosnom i Hercegovinom, jer samo ona ima pravo na autentično tumačenje učenja svoje vjere. Mi, muslimani, bismo bili radosni, recimo, kada bi petak bio neradni dan, pa da i mi, baš kao naše komšije kršćani i Jevreji (koji subotom i nedjeljom idu u sinagogu i crkvu) možemo petkom otići u džamiju na džuma-namaz. Dok se to ne desi, mora nam se obezbijediti jedan sahat neplaćenog odsustva da obavimo džuma-namaz, što je naša vjerska dužnost prve kategorije.
Nadam se da će Mladen Ivanić razumjeti ove potrebe muslimana i stati, onako ljudski, iza Ugovora. A onima koji to pitanje žele politizirati iz svima poznatih razloga, neka im služi na čast. Mi tu ne možemo ništa promijeniti.
STAV: Postavlja li se ovim Ugovorom i pitanje vraćanja imovine Islamskoj zajednici i što je još uvijek sporno? Imate li procjene o vrijednosti imovine IZ-a koju je oduzeo bivši sistem?
KAVAZOVIĆ: Ugovorom se još jednom naglašava da je vakufska imovina u vlasništvu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i da ona ima neotuđivo pravo raspolaganja tom imovinom. Također, spominje se i autonomija u uređivanju finansijskih poslova u skladu s pozitivnim zakonima u državi koji uređuju tu oblast. Država se obavezala na restituciju imovine privatnim licima i vjerskim zajednicama, što je potvrđeno i sklopljenim ugovorima s Katoličkom crkvom i Srpskom pravoslavnom crkvom. U Prijedlogu ugovora koji bi država potpisala s Islamskom zajednicom preuzete su odredbe koje su prije utvrđene u ovim dvama prethodnim ugovorima.
Kao što znate, Vakufska direkcija naša je specijalizirana agencija koja vodi brigu o vakufskoj imovini. Potraživanja vakufskih dobara, koje je država od odlaska Osmanlija oduzimala Islamskoj zajednici, velika su. Utvrđivanje polaznog datuma za povrat imovine imat će velikog značaja za ukupnu vrijednost imovine koja će biti vraćena. Radi se o imovini čija vrijednost dostiže više stotina miliona maraka. Uzmimo, recimo, primjer platoa Skenderija u Sarajevu, koji je izgrađen i na džamijskom haremu, a čija je vrijednost velika. Takvih lokaliteta u svim našim gradovima ima na stotine. Tu su, zatim, neboderi, hoteli i drugi objekti koji su oduzimani, kao i dug po osnovu otuđene imovine koju je državna administracija prodala u privatizaciji. Sve to ima veliku vrijednost koja će morati biti nadoknađena.
Raduju nas razgovori bošnjačkih političkih prvaka i podržavamo ih
STAV: Kako komentirate nedavne najave promjena na bošnjačkoj političkoj sceni i mogućnost koalicije SDA i SBB-a te formiranje stabilne parlamentarne većine? Vidite li u tome dobrobit za bošnjački narod i državu?
KAVAZOVIĆ: Kao i većina građana naše domovine, i mi pratimo što se događa na političkoj sceni. Smatramo da je svaki razgovor koristan, makar i ne vodio uvijek nekom dogovoru. Raduju nas razgovori političkih prvaka i podržavamo ih, posebno kada se vode s ciljem doprinosa boljitku zemlje. Smatramo da iz važnih državnih pitanja niko ne bi smio biti isključen, svejedno da li se radilo o poziciji ili opoziciji.
Moram kazati da smo željno iščekivali naše prvake da sjednu i ozbiljno razgovaraju. To učvršćuje nadu da će se krenuti odlučno u rješavanje nagomilanih problema. Ako oni budu imali ozbiljnu namjeru da pokrenu proces reformi, koje bi utjecale na ekonomski rast u zemlji, to bi vratilo povjerenje naroda u političare i to bismo imali na jednoj višoj razini. Volio bih kada bi se i drugi pridružili i oslobodili energiju koja bi svima dobrodošla. Duboko vjerujem da možemo dobro živjeti ako bismo se okrenuli razgovoru i dogovaranju u zajedničkom interesu. Mislim da bi svi narodi i građani to pozdravili, jer u tome vide vlastito dobro i dobro za svoje potomke.
Arapi su veliki, ali probirljivi investitori
STAV: Arapi su sve češći kupci zemljišta u Bosni i Hercegovini. Neki to vide kao moguću prijetnju, drugi povećano zanimanje Arapa za Bosnu i Hercegovinu nazivaju paranojama i predrasudama, pa i islamofobijom. Kako Vi na to gledate?
KAVAZOVIĆ: Arapi imaju prirodno urođen osjećaj za investiciju. Pogledajte ih: investiraju diljem svijeta. Čak i u Beogradu. Mi mislimo da će Arapi investirati kod nas samo zbog toga što smo mi ili oni muslimani. Nije to tako. Otiđite u London, Pariz, Rim, Bruxelles, i vidjet ćete tamo velike arapske investicije.
Ulaganja koja mi sada vidimo po Sarajevu na razini su slučaja. Ako i ima negativne propagande prema arapskim investicijama, ona je više konkurentske naravi. Ozbiljni ulagači na to računaju i ne osvrću se previše. Njih više brine korupcija i sporost administracije u rješavanju stvarnih administrativnih prepreka. Važno je da državni organi sankcioniraju korupciju i ugrožavanje investicije od strane kojekakvih organiziranih kriminalnih grupa.
Generalno, mislim da naš narod voli Arape, cijeni njihovu pomoć i dočekuje ih otvorena srca. Ako i ima ekscesa, oni su pojedinačni. Arapi su veliki, ali probirljivi investitori. Mi smo s njima do sada komunicirali na razini humanitarne pomoći. Ako želimo ozbiljan posao (a stalno slušamo priče o “privlačenju stranih investicija”), moramo se mijenjati i biti poslovni. Od arapskih poslovnih ljudi to bismo mogli i naučiti.
(Kompletan intervju pročitajte u novom broju magazina STAV, koji je u prodaji)
(Faktor.ba/Magazin STAV)
Pogledajte vijest na izvornom sajtu:
