Podgorica – Uprkos jasnom ustavnom određenju Crne Gore kao države suverenih građana i dalje su primjetni pokušaji njene indirektne redefinicije u državu jednog ili, u najboljem, dva naroda, smatra potpredsjednik Skupštine Rifat Rastoder.
On je ocijenio da je nesporna činjenica da bi se i države sa mnogo većim administrativnim i ukupnim potencijalima i trajanjem državnih institucija mogle pohvaliti crnogorskim rezultatima evropskih i evroatlantskih integracija, ali da bi bilo neuputno i nekorektno tajiti da na unutrašnjem planu ne cvjetaju ruže.
Rastoder je kazao da bi bilo neuputno previdjeti neke tendencije narušavanja samog ustavnog koncepta društva i države, posebno u procesu zakonodavne razrade ustavnih načela.
“Uprkos jasnom ustavnom određenju Crne Gore kao države suverenih građana, i dalje su primjetni pokušaji njene indirektne redefinicije u državu jednog ili, u najboljem, dva naroda”, rekao je Rastoder agenciji MINA.
On je ocijenio da je, uz već obavljenu nacionalizaciju imena raznih državnih institucija i organizacija od naziva državne agencije za bezbijednost, preko turističke i drugih sličnih organizacija sve do raznih udruženja građana tu tendenciju moguće prepoznati i u predlozima pojedinih zakona.
Rastoder je kazao da u Predlogu izmjena i dopuna Zakona o manjinskim pravima, uprkos deciznom ustavnom određenju, već pojmovi „manjinska prava“ pripadnika,( kao pojedinaca), kao i pojam brojčano“ manjinski narodi i druge manjinske nacionalne zajednice“, pokušavaju se preimenovati u prava „manjina“, (kao kolektiviteta).
“A brojčano manjinski narodi u nedefinisane nacionalne „manjine“, što bi indirektno upućivalo da je Crna Gora nacionalna a ne država svih njenih građana”, rekao je on.
Prema njegovim riječima, slično je i sa Radnom verzijom izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika
“U dijelu pokušaja definisanja rješenja ustavnog načela o pravu pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i na takozvanu „ autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih jedinica sa značajnijim procentom ovog stanovništva”, rekao je Rastoder.
On je ocijenio da sa stanovišta tumačenja ustavnih načela o ljudskim pravima, ništa manje diskutabilan nije ni Predlog zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore.
Rastoder je kazao da je dosta primjera koji upućuju da bi se u daljem temeljenju novobnovljene države moralo znatno više pažnje posvetiti i sistemskoj razradi ustavnih načela o njenom konceptu.
“Jer neke od aktuelnih tendencija i nijesu baš u prilog jednoj od reprezentativnijih karakteristika Crne Gore – njenom multivjerskom, multinacionalnom i ukupno multikulturalnom skladu i bogatstvu”, rekao je Rastoder.
On smatra da bi bilo neuputno i nekorektno tajiti da na takozvanom unutrašnjem planu ne cvjetaju ruže i da su brojni još problemi i sve primjetija nesnalaženja u njihovom rješavanju.
Prema njegovim riječima, nijesu povoljniji utisci kada je riječ o ostvarivanju ustavnog koncepta ekološke ili države socijalne pravde.
“U ekonomiji već sa prvim znacima globalne krize i smanjenja priliva sredstava od rasprodaje „imanja“ pokazalo se da baš i nije premnogo učinjeno na stvarnom oporavku privrede i, pogotovo, na oporavku i formiranju novih održivih malih i srednjih privrednih subjekata, što će reći i najsigurnijih budžetskih izvora”, rekao je Rastoder.
Prema njegovim riječima, nesporna je činjenica da bi se i države sa mnogo većim administrativnim i ukupnim potencijalima i trajanjem državnih institucija mogle pohvaliti crnogorskim rezultatima evropskih i evroatlantskih integracija.
Prema njegovim riječima, kruna svega su ukidanje viza za putovanje u zemlje Evropske Unije i poziv za članstvo u NATO.
Rastoder je kazao da je formalnopravno i suštinski, uloga Skupštine u svim pa i tekućim političkim i demoktratskim procesima bila i jeste veoma značajna.
On je ocijenio da je Skupština, po prirodi stvari, i u minuloj godini bila i jeste mjesto stvaranja osnovnih pretpostavki za tok političkih i demokratskh procesa.
“Činila je to u minuloj godini čak i znatno ažurnije i znatno nezavisnije i od Vlade i od svih ostalih nadležnih institucija, nego u nizu prethodnih godina”, rekao je Rastoder.
On je naveo da je konkretnije domete ostvarivanja uloge u ovim procesima, moguće posmatrati tek kroz konkretne rezultate ostvarivanja pretpostavljenih ciljeva.
Rastoder smatra da bi se i na primjeru dešavanja tokom prošle godine moglo zaključiti da su i u poziciji i opoziciji bez iobzira na sve identitetske i druge razlike, još skloniji trenutnim uzletima.
“Ili tačnije velikim poduhvatima poput kojekakvih revolucija ili prevrata, nego sistematskom i dugoročnom temeljenju novoobnovljene kuće, ili poštovanju i sprovođenju ustavnih i drugih odgovarajućih pravila”, ocijenio je Rastoder.
Izvor: BosnjackiSavez.org
Jos jedan fighter za Bosnjake i branilac bosnjastva uopste?
Ne smem da kazem ni slucajno da je sluga rezima Mila Djukanovica, inace sav ovozemaljski bes g.Muratovica bice srucen na nesrecnog gitaristu Angusa Younga…
Pa evo:
Funkcije
Rifat Rastoder je javni funkcioner od početka primjene Zakona o konfliktu interesa. U
2005. obavlja funkciju poslanika – potpredsjednika Skupštine. U 2006., 2007., 2008. i
2009. obavlja funkcije poslanika – potpredsjednika Skupštine, potpredsjednika SDP-a i
člana Upravnog odbora “Montenegro Airlines”.
Nepokretna imovina
Rifat Rastoder je u 2005., 2006. i 2007. prijavio da posjeduje vlasništvo nad kućom od
160 m2 u Podgorici, garsonjerom od 31 m2 u Budvi i vikendicom od 36 m2 u Beranama.
U 2009. Rastoder pirijavljuje sljedeće nekretnine: 1.Podgorica – plac sa kućom – 543 M2
(106 M2) , 2.Garsonjera od 36 m2 u Budvi, 3.vikendica od 36 m2 u Beranama (nije
upisana u katastar – postupak u toku), 4.vikendica od 36 m2 u Beranama (očevina –
postupak uknjiženja u toku); 5.dio parcele zvani Staišta, livada od 700 m2; 6. dio
parcele zvana Bašta – 3000 m2; 7.Dio (1/6) parcele zvane Gaj, Ćuma – 1,55 HA/6;
8.parcela zvana Brežine, šuma, šikara – 3000 m2
Supruga Rifata Rastodera, Hazera Rastoder ne posjeduje nepokrenu imovinu.
Ćerka Rifata Rastodera, Enita Rastoder u 2005. i 2006. posjeduje plac od 299 m2 u
Sutomore. U 2007. posjeduje plac od 430 m2 i kuću od 80 m2 u Podgorici (u
neupotrebljivom stanju). U 2008. ona posjeduje plac od 432 m2 na Draču, Podgorica, a
u 2009. plac od 432 m2 sa započetom kućom (suvlasništvo).
Ćerka Rifata Rastodera, Melita Rastoder u 2007. posjeduje plac od 430 m2 i kuću u
neupotrebljivom stanju od 80 m2 u Podgorici.
Pokretna imovina
Rifat Rastoder u periodu 2006. – 2009. posjeduje vozilo Micubiši Kolt iz 1990. godine.
Ćerka Rifata Rastodera, Enita Rastoder u 2005., 2006. i 2007. posjeduje vozilo Golf II iz
1990. godine, a u 2009. je prijavila posjedovanje vozila Polo iz 2007
Kad Milo smanji da udeljuje iz kese, drug Rifat se seti bosnjastva.
Kao uvek u istoriji “Velikih Bosnjaka”…