Prijepolje – Poslije višedecenijskog nemara i zaborava, lokalna uprava u Prijepolju i stručnjaci za zaštitu graditeljskog i kulturnog naslijeđa, riješili su da iz tame vijekova izvuku ostatke tvrđave srednjovekovnog grada Mileševca, čuvara karavanskog puta Dubrovnik – Orijent i nemanjićke zadužbine Mileševe.
Za koji dan ekipa Centralnog instituta za konzervaciju iz Beograda završit će snimanje tvrđave na strmoj litici na ulazu u kanjon Mileševke. Prema riječima direktora Marka Aleksića, arhitekte, savremenom metodom “3D laserskog snimanja” dobit će se potpuna slika stanja i oštećenja objekata, koja će omogućiti izradu dokumentacije za restauratorsko-konzervatorske radove.
Nema podataka ko je podigao Mileševac, već se pretpostavlja da je u rimskom periodu postojalo utvrđenje, a da je grad izgrađen odmah posle zidanja Mileševe 1219. godine. Kasnije je, kažu, i vlastelin Nikola Altomanović imao udjela, a dolaskom Turaka, polovinom 15. stoljeća, dio kamenog utvrđenja je ojačan i dozidan.
– Grad Mileševac se prvi put pominje u povelji Alfonsa Petog Aragonskog velikašu Stefanu Kosači 1444. godine. Putopisac Evlija Čelebija (oko 1650. godine) navodi da je tvrđava imala 12 kula – ističe Slavoljub Pušica, direktor muzeja u Prijepolju, koji je i pokrenuo projekat da se u saradnji sa Mileševskom eparhijom, Zavodom za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva i nizom institucija i opštinom uredi i zaštiti tvrđava sa okolinom.
Zbog nepristupačnog terena na litici iznad rijeke, prilaz je moguć samo sa jugozapadne strane, i tokom laserskog snimanja, a i prije 12 godina, prilikom istraživanja Savinih isposnica sa Savinom vodu u tvrđavi – ekipa alpinista je priskakala u pomoć.
– Mileševcu prijeti rušenje i obnova je najvažniji projekat u obilježavanju 800-godišnjice Mileševe, pa ćemo i narednih godina podržavati obnovu, očekujući pomoć države, kako bi cio kompleks – sa historijskim naslijeđem i prirodnim rijetkostima – bio zamajac razvoja kraja – ističe Vukosav Tomašević, predsjednik SO Prijepolje.
Strijele i oklopi
Jedina istraživanja u tvrđavi, i to na jednoj sondi, obavio je Mirko Kovačević prije 40 godina. Uz ostatke luka i strijele iz najstarije faze srednjeg vijeka, te oklopa i pancira, koji se čuvaju u Muzeju, otkriveni su ekseri od 40 centimetara, kojima su ukivane grede, stare po 500-600 godina, čiji su djelovi vidljivi u zidinama, kao i ostaci mostova na liticama – podsjeća Pušica.
(novosti)
To je ponos svih nas iz Prijepolja, i pravoslavnh i muslimana. Nasi preci su gradli ovaj grad slozno.
Volio bih da ima vise pravoslavnih iz Srbije koji osjecaju ponos prema muslimanskim dzamijama tako i muslimana prema crkvama, al vjerovatno su takva vremena trenutno,izgleda da jos se nismo odmakli od srednjeg vijeka i konacno postali ljudi. U nas u Mostaru se dovrsava najveca crkva na Balkanu, pravoslavni hram gdje ima puno muslmana vakifa. U Trebnju puno srba vakifa ucestvuje u obnovi dzamija, isto i u Banja Luci. Mi hercegovci smo uvijek bili sirokog srca, problem su oni u vlasti.