Sve je više potrošača koji nam se obraćaju jer nadležni ignorišu njihove tužbe. Krajnje je vrijeme da nadležne inspekcije, ali i trgovci krenu u obračun sa proizvođačima koji svoj hljeb deklarišu kao crni, a u stvari prodaju obojeni bijeli hljeb, upozoravaju za “Blic” iz udruženja potrošača.
Pravi crni hljeb je, kako tvrde upućeni, samo onaj koji brzo izaziva osećaj sitosti, pa ne može mnogo da se pojede, zbijeniji je od bijelog, nije vazdušast, ali ima veću vlažnost od bijelog.
– Takvog hljeba na tržištu gotovo da nema. Najviše je onog koji je taman, a koji se pravi od bijelog brašna i smeša koje mu daju crnu boju. Ne razumem zašto trgovci i inspekcije ne reaguju na sve masovniju pojavu ovog pogrešno deklarisanog proizvoda na tržištu! Do kada će država biti toliko inertna i koga ona zapravo štiti? – pita se u razgovoru za “Blic” Petar Bogosavljević, koji se nalazi na čelu Pokreta za zaštitu potrošača Beograd.
| Gotove smeše
Na tržištu postoje i gotove smeše koje su obojene, a služe kao dodatak belom brašnu i Psodorov ističe da one nisu štetne po zdravlje. |
On tvrdi da je nedopustivo to što se potrošači na ovaj način dovode u zabludu jer je obaveza svakog proizvođača da istakne ispravnu deklaraciju za svaku veknu.
– U najmanju ruku je nekorektno pravdanje nadležnih inspekcija da u državi ne postoji dovoljan broj inspektora, pogotovo kada se radi o kvalitetu hljeba – tvrdi Bogosavljević.
Da je na tržištu retko naići na pravi crni hljeb, slaže se i Đorđe Psodorov sa Instituta za prehrambene tehnologije Novi Sad.
On tvrdi za “Blic” da je najveća brana većem prisustvu pravog integralnog hleba cijena jer srpski potrošači nemaju novca da ga masovnije konzumiraju.
– Mlinarima se nikako ne isplati da proizvode pravo integralno brašno jer za njega nemaju kupce. Mnogi mlinovi čak i nemaju kapacitete za proizvodnju tog hleba. Čak nije uspeo ni pokušaj države da uredbom primora pekare da proizvedu određene količine pravog crnog hljeba, jer im se nije dopadao njegov izgled, potrošači nisu hteli da ga kupuju, pa je završavao kao hrana za životinje – ističe Psodorov.
On tvrdi da je još jedan od razloga slabe tražnje za crnim hljebom taj što u Srbiji ne postoji kultura njegove upotrebe jer se na ovim prostorima uvjek više jeo bijeli hleb.
– Zbog slabe tražnje i male kupovne moći pekari su pribegli pravljenju crnog hljeba od bijelog brašna u koji se dodaje prirodni obojivač sa isprženim sladom koji mu daje tamnu boju – objašnjava ovaj sagovornik.
(blic)
