BiH – Bošnjačka politika gubi sve ono za šta su borci tokom agresije na BiH ginuli, izjavio je u ekskluzivnom intervjuu za “Dnevni avaz” ratni emir Sedme muslimanske brigade Mahmut ef. Karalić, prijeratni profesor u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu i nosilac “Zlatnog ljiljana”.
Prema njegovim riječima, bošnjačko rukovodstvo nije trebalo ni potpisivati Dejtonski mirovni sporazum “u trenutku kada su pod oružjem imali više od 200.000 vojnika i kada su bili u situaciji da oslobađaju teritorije”.
Usijane glave
– Tada su i naši generali bili protiv potpisivanja Dejtona. Čak je Hasan Čengić to javno kazao. Tada su ga prozvali usijanom glavom koja bi da ratuje – kaže Karalić.
Zašto smatrate da Bošnjaci u posljednje vrijeme gube ono za šta su se izborili u odbrani od agresije?
– Ako ovako nastave, izgubit će ono za šta su ginuli. Tačnije, bošnjačka politika, ako ovako nastavi, izgubit će. Ali, ja vjerujem da to narod neće dozvoliti. Borci neće dozvoliti. Ako se RS pokuša otcijepiti, to je opet rat. Glavni problem kod Bošnjaka je da, za razliku od Srba, nemaju nacionalni program. Bošnjaci su, inače, do sada bili slabi političari.
Govorite da će borci braniti BiH. Ali, ti isti borci danas su na ulici.
– Između ostalog, i borci su krivi za položaj u kojem se nalaze. Zajedno s porodicama ima ih milion. Zašto glasaju uvijek za iste? Neka mijenjaju ove koji su godinama na vlasti. Ja za brata rođenog ne bih glasao ako ne ispuni ono što je obećao.
Kako se suprotstaviti dušmanima Bosne i onima koji bi zemlju da dijele?
– Trebamo se ujediniti svi. Kako pojedinci tako i sve političke partije, bez obzira na neka neslaganja, boriti se za isti cilj, a to je po svaku cijenu očuvanje Bosne. Očuvanje Bosne nema alternativu. Ona se mora sačuvati po svaki cijenu. Bošnjaci nemaju rezervnu domovinu. Ili će nestati ili će se odbraniti, kako političkim tako i svim drugim sredstvima, ako to bude neophodno.
Kao priznati islamski ekspert, kako tumačite pojavu takozvanog vehabizma u BiH, kao i posljednji teroristički napada na Američku ambasadu u Sarajevu?
– Pogrešno je sve stavljati u jedan koš i kazati da se radi o vehabijama ili selefijama. Nisu to ni jedni ni drugi. Selefije su poznate u islamu i to su ljudi koji su principijelni i ortodoksni u primjeni islama. Vehabije su zvaničan mezheb u Saudijskoj Arabiji. Ibn Vehab bio je poznati i istaknuti učenjak. Ovi u BiH imaju najviše sličnosti s pripadnicima tekfir-ideologije.
Ne treba, međutim, reći da su svi isti. I u BiH, među tim grupama ima sjajnih mladića. Problem su neke ekstremne grupe. Ne može se u ime islama ubijati. Islam je tolerancija. Kod nas je problem indoktrinacija naših mladih ljudi. Tako je bilo i u ratu. Neki su iz afroazijskih zemalja došli da pomognu, neki da se ožene, neki da steknu neku korist, dok su neki došli kao plaćenici stranih obavještajnih službi. Problem su ti koji gaze svetinje. Muhammed, a. s., rekao je: “Da neko sruši Kabu manji bi grijeh bio nego da je ubio jednog čovjeka”, ili “Onaj ko ubije jednog čovjeka bespravno, nikada se neće kutarisati džehenemske vatre”.
Ekstremne grupe
Kako riješiti problem tih ekstremnih grupa u BiH?
– S njima se mora pozabaviti Islamska zajednica u BiH. To je njihova zadaća.
Zašto se te ekstremne grupe, ustvari, pojavljuju?
– Ja to na predavanjima često kažem. Zar se islam danas svodi na duge brade i kratke pantalone? Da bi bio pravi vjernik, čovjek treba učiti. Prva riječ koju je Kur'an objavio bila je “uči”, nije bila “vjeruj”. Jer, ako ne znaš, ne možeš biti vjernik, zalutat češ. Uči atomsku fiziku, uči sve… Pa, islamski svijet sa Zapada uvozi sve, nema baš ništa svoje. Baš zbog te nemoći i javljaju se ove ekstremne grupe.
Čime se trenutno bavite?
– Ja sam u penziji. Bavim se naučnim radom. Do sada sam napisao oko 10.000 stranica, dvije kompletne hadiske zbirke sa po sedam tomova, Tirmizijin i Ebu Daudov sunen i polovinu treće zbirke Ibn Madžin sunen, te jedno autorsko djelo Hadis i hadiske znanosti.
Sedma je bila snaga i najelitnija jedinica
Kako je, zapravo, nastala Sedma muslimanska brigada?
– Prilikom organiziranja u prvim danima agresije, mnogi nisu mogli upražnjavati vjerske obrede. Onda je jedna grupa, u kojoj smo bili ja, hafiz Mehtić, Sulejman Čeliković i još neki, odlučila formirati jedinicu u kojoj će se moći upražnjavati vjerski obredi. To je bio cilj. Ništa drugo nije nam bila namjera.
U početku smo mislili da će to biti jedna mala brigada. Međutim, interes je bio ogroman. Ljudi su se javljali. Niko nije mogao ni sanjati da će to postati jedna od najelitnijih jedinica u BiH i jedna od najzaslužnijih za odbranu srednje Bosne. Jer, kada se spoje vjera, moral, a još i obuka, onda to rezultira snagom. To je bila operativna jedinica. Gdje god je trebalo, oni su se borili. Sedma je bila prvo u sastavu Teritorijalne odbrane, a kasnije i Trećeg korpusa.
Duraković je bio veliki čovjek
Prije nekoliko dana umro je političar i profesor Nijaz Duraković. Jeste li ga poznavali?
– Duraković je bio veliki čovjek, veliki učenjak i veliki patriota. Bosna je izgubila pravog sina, za kojim svi trebaju žaliti. To su rijetki ljudi kod nas.
Izvor: Avaz.ba
