Rožaje -Danas je na dnevnom redu Izvještaj o razvoju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u 2012.godini, pitanje koje je za nas iz Bošnjačke stranke, veoma bitno, budući da i sami pripadamo manjinskom narodu.
Zaštita manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica utvrđena je Ustavom Crne Gore. Ustav u članu 79. pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica jemči prava i slobode, koja mogu koristiti pojedinačno i u zajednici sa drugima.
Poštovani građani,
Položaj manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica se od 2006. godine kreće jednim pozitivnim smjerom. U okviru Vlade postoji ministarstvo koje se bavi ljudskim i manjinskim pravima. Osnovani su Savjeti manjina, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava kao i Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina. Takođe je i povećana zastupljenost manjina u organima na državnom nivou.
Međutim i pored navedenog napretka, smatram da je potrebno nastaviti dalje aktivnosti na poboljšanju položaja manjinskih naroda u Crnoj Gori. Tu prije svega mislim na dalji nastavak ispunjavanja ustavnih obaveza iz člana 79 Ustava Crne Gore, te zadržavanja našeg prepoznatljivog evropskog kursa multietničke, multikulturalne i multikonfesionalne države.
Uvaženi ministre,
Znamo da Ministarstvo za ljudska i manjinska prava već duže vrijeme svoje poslove obavlja sa skromnim administrativnim kapacitetima. Da je Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji definisano da poslove u Ministarstvu treba da obavlja 27 službenika i namještenika, a da definisane poslove obavlja pored Vas još 13 službenika i namještenika. Osim mandata koji se odnosi na zaštitu pripadnika prava manjina, Vaše Ministarstvo ima obavezu izvještavanja po velikom broju međunarodnih obavezujućih dokumenata. Obzirom na već pomenutu strukturu i kapacitete Ministarstva, više je nego očigledno da ova intitucija nema osnovni preduslov-ljudske resurse, da bi na kvalitetan način obavljala ovaj zahtjevan posao, kao i druge poslove u domenu svog mandata. S tim u vezi očekujemo da ćete kao što ste naveli u Izvještaju raditi na jačanju administrativnih kapaciteta Ministarstva.
Ipak i pored ovog, ne malog nedostatka, Vi trebate, jer ste za to nadležni, da nastavite svoje aktivnosti na daljoj realizaciji i unapređenju manjinske politike u CG.
Tu prije svega mislim na aktivnosti koje je neophodno preuzeti na daljem praćenju, ali i postizanju srazmjerne zastupljenosti manjina u organima državne i lokalne vlasti, što je definisano Ustavom Crne Gore. Ipak da bismo o ovom veoma značajnom pitanju mogli razgovarati, neophodno je da nam Vaše Ministarstvo dostavi Informaciju o zastupljenosti manjina u javnim službama, organima državne uprave i lokalne samouprave za 2012. godinu, koju realizujete u saradnji sa Upravom za kadrove. Očekujemo da će pomenuta Informacija, pored podataka o zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda, sadržati posebno i podatke o zastupljenosti žena u pomenutim organima iz reda manjinskih naroda, obzirom da žene čine polovinu našeg društva, a manjinu na rukovodećim pozicijama.
Još jedan vrlo važan segment koji ovom prilikom želim posebno da naglasim jeste da još uvijek nije realizovana autentična zastupljenost manjinskih naroda u lokalnim skupštinama, i ako to Ustav kao najviši pravni akt predviđa.
Takođe je neimplementirano pravo na kreiranje 1/5 nastavnih planova iz grupe društvenih predmeta sa sadržajima iz tradicije, kulture i jezika lokalne sredine.
Savjeti, zbog ograničenih administrativnih i finansijskih kapaciteta, uglavnom ne vrše zakonom data ovlašćenja i kao organ manjinske samouprave nijesu postali zastupnik manjine i zvanični kanal saradnje s Vladom.
Takođe, nastavljeno je sa praksom malih izdvajanja iz budžeta Crne Gore prema institucijama čija je osnovna djelatnost promocija kulture i nacionalnih osobenosti manjinskih naroda u Crnoj Gori, što znatno otežava njihov rad.
Uvaženi ministre,
Mediji dovoljno ne izvještavaju po pitanju promocije prirodnih i privrednih potencijala sredina u kojima žive manjinski narodi. Rijetko se ističu neki pozitivni primjeri, a ima ih zaista puno, ne samo iz oblasti kulture, već i sportskih, naučnih, ekonomskih, humanitarnih i drugih oblasti.
Pravo na informisanje na maternjem-bosanskom jeziku u javnom servisu-radiju i televiziji nije dostupno, zbog toga što nema redakcije koja bi kreirala te programe, a vrlo malo se proizvodi i programskih sadržaja koji predstavljaju kulturu, tradiciju i vjerske osobenosti bošnjačkog naroda. Ovo se odnosi i na druge manjinske zajednice u CG.
Zaista su zabrinjavajući podaci dati u dijelu 4.4. ovog Izvještaja, a koji se odnose na informacije za televizijski serijal MOSTOVI na javnom servisu koji se bavi kulturom, tradicijom, istorijom i položajem Bošnjaka-muslimana, Albanaca, Hrvata, Roma u Crnoj Gori. U pomenutom serijalu u 2011. godini za tradiciju i kulturu Bošnjaka-muslimana posvećeno je pet emisija, dok je u 2012. godini za isti serijal za kulturu i tradiciju Bošnjaka, posvjećeno 3 emisije. Slično je i sa drugim manjinskim narodima. Ovo nas može navesti na zaključak da bošnjački ili drugi manjinski narodi u CG nemaju ni kulturu, ni historiju, ni svoj jezik, ni tradiciju, da su ne daj Bože, u nestanku, a zapravo je obrnuto. U CG žive manjinski narodi koji imaju bogatu kulturnu baštinu, i materijalnu i duhovnu, evropskih ali i svjetskih razmjera.
Uvaženi ministre,
Država je dužna da pomogne pripadnike manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, i na taj način im omogući da dobiju status u društvu kakav i zaslužuju. Pitanje zaštite položaja i prava manjina demokratski je standard i uslov integrisanja neke države u međunarodnu zajednicu.
Vjerujem da će se politika razvoja i zaštita prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u narednom periodu unapređivati i mijenjati na bolje. Manjinski narodi i druge manjinske nacionalne zajednice su veoma svjesne svog položaja, ali i svojih potreba. Zato svi zajedno i Vlada i Parlament-kao institucija koja nadzire rad Vlade, trebamo nastaviti dalje aktivnosti na iniciranju određenih zakonskih promjena, a sve u cilju implementacije Ustava CG, zakona ali i određenih međunarodnih konvencija i povelja čiji smo potpisnici.
(BSCG)
