Egipat – Nuklearni sporazum između Rusije i Egipta, uzajamne posjete između Moskve i Kaira koji je nedavno primio i sirijske zvaničnike prvi put od prekidanja veza sa Damaskom, te trodnevna posjeta savjetnice egipatskog predsjednika Abdel Fattaha al-Sisija Iraku u cilju unapređenja saradnje i iskazivanja podrške u borbi protiv terorizma, dešavaju se u vrijeme zaoštravanja odnosa na liniji Ankara-Rusija.
Na temelju takvih informacija može se zaključiti da dolazi do promjena u egipatskoj vanjskoj politici koja se sve više usmjerava ka osi koju čine Rusija, Sirija i Iran, uprkos tome što Kairo i dalje pokazuje svoju spremnost da održi dobre odnose sa pojedinim stranama druge ose koju čine države Arapskog zaljeva, Sjedinjene Američke Države i Turska.
Prije nego je Sisi izveo vojni udar i svrgnuo predsjednika Mohammeda Mursija sa vlasti u julu 2013, Egipat je imao potpuno jasnu vanjsku politiku u pogledu gorećih pitanja u regiji.
Kairo je tada izrazio svoju podršku sirijskoj revoluciji, bojkotirao režim sirijskog predsjednika Bashara al-Assada i naglasio svoju posvećenost sigurnosti Zaljeva.
Posjeta dvojice sirijskih zvaničnika Kairu
Međutim, ukoliko se danas usporede službene izjave sa onim što se dešava na terenu, mogu se uočiti brojne kontradiktornosti.
Egipatska pristranost osi koju čine Rusija, Iran i Sirija očigledna je do te mjere da pojedini posmatrači govore kako postoje nesuglasice na relaciji Kairo-Rijad zbog takvog egipatskog usmjerenja, iako obje strane to poriču.
Saudijska Arabija, u čijim je odnosima u posljednje vrijeme primjetno značajno zbližavanje sa Turskom, i dalje se čvrsto drži svoga stava da budućnost Sirije vidi u Assadovom odlasku sa vlasti i protivi se iranskoj ekspanziji u regiji, dok se, s druge strane, u vanjskoj politici Kaira može primijetiti drugačiji stav po ovom pitanju.
Također su tu i drugi podaci koji ukazuju na egipatsko priklanjanje rusko-iranskoj osi, od kojih je najznačajnija nedavna posjeta dvojice sirijskih zvaničnika Kairu, odnosno ministra stanovanja i urbanog razvoja Mohammada Walida Ghazala i generalnog direktora sirijske naftne kompanije Trada al-Salema, dok je Rusija ranije uputila zahtjev da u pregovorima o Siriji u Beču učestvuju Iran i Egipat.
Za razliku od sirijskog pitanja, odluka Kaira da učestvuje u vojnim akcijama arapske koalicije u Jemenu na čelu sa Saudijskom Arabijom, prema saudijskim i zaljevskim analitičarima, bila je neočekivana, uz potvrdu Egipta da je njihovo učešće ograničeno samo na kopnene i pomorske snage, zbog neslaganja koje postoji vezano za slanje kopnenih trupa.
Kladi li se Egipat na ‘pogrešnog konja’
Sisijeva savjetnica za nacionalnu sigurnost, Faiza Abu Naja, prenijela je poruku egipatskog predsjednika iračkom premijeru Haideru al-Abadiju tokom svoje posjete Iraku u kojoj se naglašava potpuna egipatska podrška Iraku u borbi koju opisuju kao „rat protiv terorizma.“
Zanimljivo je spomenuti da je egipatska poruka upućena Iraku u vrijeme zaoštravanja odnosa između Bagdada i Ankare, do čega je došlo nakon što je Turska nedavno poslala blizu 150 svojih vojnika kopnenim putem uz podršku oklopnih vozila u oblast Ba'shiqah u blizini Mosula.
Turska strana je opisala raspoređivanje vojnika kao „rutinsku rotaciju snaga“ koje su izvorno bile tamo u dogovoru s Bagdadom, dok je iračka Vlada zatražila njihovo hitno povlačenje optuživši Tursku da ne poštuje irački suverenitet.
Izgleda da se Sisijev Egipat kladi na snažan povratak ruskog medvjeda u regiji, krenuvši od ratom razorene Sirije, pogotovo uz neodlučan američki stav o gorućim pitanjima na Bliskom istoku.
Stoga se postavlja pitanje: Kladi li se Egipat na ‘pogrešnog konja’ i šta će izgubiti ako stvari krenu po zlu?
Izvor: Al Jazeera
Pogledajte vijest na izvornom sajtu:
