Svijet – Atina je pod pritiskom da što prije pronađe zajednički jezik s kreditorima, koji su joj pozajmili 240 milijardi eura.
Uz podršku Parlamenta, grčka Vlada Alexisa Tsiprasa u Briselu pred ministrima finansija eurozone predstavlja svoj novi plan otplate dugova.
Grčka traži više vremena i prostora, ali i novi program finansijske pomoći, koji neće uključivati rigorozne mjere štednje.
Međutim, protivnici novog plana, predvođeni Njemačkom, ne ostavljaju mnogo prostora za nove kompromise.
Zvanična Atina je pod pritiskom da što prije pronađe zajednički jezik s međunarodnim kreditorima, koji su joj pozajmili 240 milijardi eura, u okviru programa pomoći.
Prilika za predstavljanje novih zahtjeva grčke Vlade je sastanak eurogrupe u Briselu, koji je u toku.
‘Ekonomija će umrijeti’
Umjesto dosadašnjeg programa, Grci će tražiti jednu vrstu premosnog kredita u iznosu od 10 milijardi eura.
Pored toga, ministar finansija Yanis Varoufakis će pokušati dobiti zeleno svjetlo za dodatno zaduživanje od osam milijardi putem emisije novih državnih obveznica te će dodatno zatražiti da se centralne banke zemalja eurozone odreknu dobiti po osnovu kamate na grčke obveznice, čime bi Grčka uštedjela gotovo dvije milijarde eura.
Usvajanje ovog plana bi Grcima dalo više vremena i prostora da osmisli dugoročni plan otplate vanjskog duga, jer, kako tvrdi Varoufakis, grčka ekonomija više ne može podnijeti dosadašnje mjere štednje.
“Ako imate kravu koja je bolesna i ne daje dovoljno mlijeka, a vi je počnete šibati sve više i više kako bi davala mlijeko, u jednom trenutku krava će sigurno uginuti, a vi nećete dobiti mlijeko koje ste htjeli. Upravo se to događa grčkoj ekonomiji tokom posljednjih pet godina”, kazao je ministar.
“Trojka nas šiba, pokušavajući izvući višak sredstava na osnovu kojeg bi mi mogli plaćati naše dugove. Ako se ta praksa nastavi, ekonomija će jednostavno umrijeti. Grčko društvo više nije u stanju ostvariti dovoljno kako bi otplaćivalo vanjski dug.”
Grčka čvrsto odbija nastaviti primati novčanu pomoć pod trenutnim uvjetima, no sudeći prema izjavi njemačkog ministra finansija Wolfganga Schaeuble, drugih opcija za sada nema.
“Pa, dobro… Nećemo im nametnuti novu finansijsku pomoć, ali to je onda to”, kratko je kazao Schaeuble.
Spremni fondovi
Evropska tržišta kapitala s nestrpljenjem očekuju ishod sastanka u srijedu.
Ulozi su veliki, budući da je na kocki budućnost Grčke u eurozoni.
“Ono što situaciju čini toliko paradoksalnom je da bi za Grčku bilo najbolje da ostane u eurozoni, jer bi napuštanje bilo katastrofalno za njihovu domaću ekonomiju i za njihovu budućnost u narednih nekoliko godina. Zato ovo kockanje grčke Vlade nije razumno”, smatra Ascan Iredi, investitor brokerske kuće Flatex AG.
Pitanje grčkog napuštanja eurozone nije novost, ali za razliku od prije pet godina, Evropa je sada mnogo spremnija, jer je kompletan teret vanjskog duga sa evropskih banaka i drugih finansijskih institucija sada na leđima Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske centralne banke, institucija koje unaprijed imaju pripremljene fondove u slučaju Grexita.
(Al Jazeera i agencije)
