Evropska unija priznala bosanski i crnogorski jezik

18
63

60483183Belgija, BiH – U toku je radna konferencija novinara i medijskih radnika u Briselu, a u vezi sa slobodom medija na zapadnom Balkanu i u Turskoj, prenosi novinska agencija Patria.

Evropski komesar za proširenje Johanes Han glavni je govornik na ovom skupu. Službeni prijevod osiguran je na sve jezike uključujući i bosanski i crnogorski.

Više od 300 učesnika iz jugoistočne Evrope će raspravljati o medijskim problemima i izazovima, posebno na zapadnom Balkanu, pa i na bosanskom i crnogorskom jeziku. Na ovu činjenicu je komesar Han posebno ukazao.

Ovo je bio trenutak u kojem je evropska različitost još jednom pobijedila, piše novinska agencija Patria.

Što se tiče jezičke politike Evropske unije ona se oslanja na apsolutnu slobodu izbora zvanja jezika kojim govori određeni narod. Uostalom, evropska snaga je u njenom bogatstvu raznolikosti i poštovanju tih razlika.

Evropa je donedavno imala 24 službena jezika, a onda je lista proširena na 27 jezika.

Uz sve ove službene jezike, Evropa ima i oko 60 autohtonih regionalnih jezika i svima njima se daje pravo postojanja i ljubomorno ih se želi očuvati. Tim autohtonim reionalnim jezicima danas u evropskoj jezičkoj harmoniji govori preko 40 miliona Evropljana, među kojima su najbrojniji baskijski, katalonski, velški jezik, dok se na jidišu još uvijek pišu vrijedna evropska književna djela.

Ono što je zanimljivo u novoj objavi priznanja bosanskog jezika, Evropljani su u svojim dokumentima zabilježili da se u Ustavu Crne Gore kao prvi jezik u upotrebi spominje crnogorski, a da se kao ravnopravni jezici smatraju srpski, bosanski, albanski i hvatski.

(NAP)

Pogledajte vijest na izvornom sajtu:

Evropska unija priznala bosanski i crnogorski jezik


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

18 KOMENTARI

  1. Bosanski prijatelj (1870)

    Fra Antun Knezevic

    Neke naše komšije vrlo se ljute, što se dičimo i ponosimo našim starim imenom, jezikom i običajima i što pod živu glavu nećemo da prigrlimo njihovo ime za oznaku narodnosti i jezika. U napadajima na nas složne su naše komšije, koje ćemo, da se bolje razumijemo, nazvati Jovo i Ivo. No i jedan i drugi traži od nas nešto drugo, jer izmedju sebe ne mogu – o živu glavu – da se slože. Prijatelj Jovo poručuje nam, da uzmemo njegovo ime, a prijatelj Ivo veli, “jok Bošnjače, ti si moj i moraš prigrliti moje ime“. Potegni tamo, potegni amo, a sve bez našega pitanja. Od same ljubavi, a zbog svoje beskrajne svađe, prijatelji bi nas upravo raskinuli; da se nijesmo već odavna tome priučili, mi bi se morali od čuda kameniti kao kulašinsko dijete. Al‘ ovako, kako stvari stoje, zapitaćemo naše prijatelje, koji se bave perom i štampom: za što se tako svađate za nas, kad dobro znadete, da je Bošnjak od starine privikao dičiti se jezikom i zvati se imenom svojim, da se vjerno drži tradicija i uspomena svojih djedova. Slavni tarih (istorija) naše mile domovine sjeća nas onih vremena, kada se je naša domaća vlastela u svakoj prigodi jasno i otvoreno izrazila o svojoj narodnosti, nazivajući se ponosnim i junačkim imenom Bošnjak. Gledamo na mnoge dokumente domaćih spisatelja iz prošlih vjekova, u kojima se uvijek spominje naše pravo narodno ime Bošnjak, a to su oni razlozi zbog kojih se i mi, kao njihovi zahvalni i vijerni potomci zovemo slavnim imenom Bošnjak. Od toga nećemo niti smijemo otstupiti, toga ćemo se imena držati vijerno i stalno. Mi se ponosimo time, da je upravo naš jezik, a iz naše otadžbine uzet za osnovu književnog jezika naših komšija Srba i Hrvata. Glasoviti jezikoslovci Vuk Karadžić, Daničić, pa Ljudevit Gaj prenijeli su naš lijepi jezik u književnost obaju rečenih naroda, te ga prozvaše kako su oni hotjeli jedni srpskim a drugi hrvatskim, a o nama nigdje ni spomena. Mi sigurno imamo prava dičiti se, što se našim jezikom služe danas u književnosti naši prijatelji Jovo i Ivo, a to će nam bar svak priznati. Ali mi nikako ne razumijemo, zašto naziv, što su ga oni našem jeziku po svojoj volji, a bez našeg pitanja dali, sada nama po što po to hoće da nametnu, pa nam čak brane, da mi u našoj vlastitoj kući svoj jezik označujemo imenom našeg naroda. To je slično, kad bi našem djetetu neko drugi po svojoj volji ime nadio. Tako postupanje i taj zahtjev mi ne odobravamo i nijesmo nikako kail. Ali čast i poštenje obodvojici naših prijatelja, Srbu i Hrvatu. Mi njihovu narodnost ne preziremo, mi na njiha krivim okom ne gledamo, mi nikad nećemo zanijekati, da nijesmo od jugoslovenskog plemena, već baš hoćemo, da svakome jasno dokažemo, da smo mi Bošnjaci na prvom stepenu toga slavnoga roda. Ali uvijek ostajemo Bošnjaci kao što su nam bili i pradjedovi i ništa drugo. Dakle nek se dobro ogledaju po zemlji naša braća, koji toliko stoljeća u Bosni i Hercegovini stanuju i živu, a hoće da su Srbi ili Hrvati. Neka ovo lijepo prouče i promozgaju.

    Share via emailShare

    • … а кад се то преведе на босански испадне – исламска држава у којој нема места за геноцидне кафире које треба протерати преко Дрине, Санџак проширити до Београда.

    • Zbog ovakvih stvari je EU svetionik slobode i prosperiteta. Nije slucajno da se izbjeglice i migranti toliko trude da dodu bas u EU… 🙂

      • … па сад, кад је ЕУ успоставила такву демократију и слободу, све избеглице треба оставити у Србији и Босни, а и они ће пожелети да ту остану кад виде да могу да причају и српски и босански 🙂

      • Ni ta ti ideja nije losa. Zapravo bilo bi nama dobro i korisno svakodnevno susretati se sa drugim kulturama, drugacijim pogledima na svijet. Pomoglo bi nam isplivati iz malogradanske zabokrecine u kojoj se prackamo…

        EU nek finansira, nama bi se otklonio problem bijele kuge a i pokrenula ekonomija zahvaljujuci povecanoj potrosnji, t j vecim brojem stanovnika – a sve to uz finansijsku pomoc EU. 🙂

      • Неме ЕУ шта да финансира поред тако идеално успостављених слобода, а и не може више, криза је код њих на западу, примитивни балканци су навикли да раде по цео дан ко магарци за мале паре и за друге.
        Свака породица да прими у своју кућу или стан по две избегличке породице јер сад једино ту више нема језичких баријера и без проблема могу да се споразумевају.

      • Јес вала Моргене, од како су чули тамо по Афганистану да је признат Босански језик, похрлили да искористе благодети те погодности xD

      • Radi se o ljudskim pravima generalno milice u koja spada i sloboda govora i koriscenja svog maternjeg jezika. 🙂

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime