Evropa – Evropska komisija je predstavila prijedlog zakona kojim se pooštravaju pravila za zaštitu ličnih podataka građana EU na internetu i velikim internet kompanijama nameće obaveza da zatraže saglasnost za njihovo korištenje, jer su u suprotnom predviđene kazne, prenio je AFP.
Prijedlog komesarke za pravosuđe EU Viviane Reding je već izazvao kontraverze, a njegova glavna odredba sastoji se u uvođenju “prava na digitalni zaborav” koje će primoravati društvene mreže da uklanjaju lične podatke i fotografije korisnika koji to budu tražili.
“Moji prijedlozi će doprinijeti jačanju povjerenja u usluge ponuđene preko Interneta, što će omogućiti ljudima da budu bolje informisani o svojim pravima i da bolje kontrolišu informacije koje ih se tiču”, istakla je Reding.
Velike internet kompanije moraće dobiti jasnu saglasnost građana čije podatke žele koristiti, a nove norme sadrže i opciju “prenosivost podataka” (sa jedne na drugu društvenu mrežu, na primjer).
“Zaštita ličnih informacija je osnovno pravo svih Evropljana, ali građani ne osjećaju da uvijek imaju potpunu kontrolu svojih ličnih podataka“, rekla je Viviane Reding za Daily Mail.
Potencijal tržišta
„Jaka, jasna i uniformisana legalna osnova na nivou Evropske unije pomoći će da se iskaže puni potencijal digitalnog tržišta i pojačaće ekonomski rast, inovaciju i stvaranje poslova“, dodala je Reding.
Promjene zahtjevaju da kompanije svojim korisnicima u roku od 24 sata prijave ukoliko su njihovi podaci ukradeni.
Ova promjena je predložena nakon što je Sony šest dana tajio hakerski udar kojim su ukradeni podaci miliona korisnika Playstation mreže.
Zakonodavni proces u Evropskoj uniji može potrajati od dvije do tri godine kako bi nacrt zakona postao zakon, podsjećaju agencije.
Kontroverzni sporazum
Evropska komisija i 22 članice EU potpisale su kontroverzni “Trgovinski sporazum protiv falsifikovanja”(ACTA) koji je uzrokovao hakerske napade i ulične proteste u evropskim gradovima.
Kipar, Estonija, Njemačka, Holandija i Slovačka jedine su članice EU koje nisu stavile potpis na ceremoniji održanoj u Tokiju.
Evropska komisija saopćila je da je riječ o čistoj proceduri i da će i ove članice uskoro potpisati ACTA.
Međunarodni sporazum stvoren je u proteklih pet godina u razgovorima vođenim iza zatvorenih vrata između članica EU i odabranih članova Svjetske trgovinske organizacije (STO) radi zaštite prava intelektualne svojine na digitalnim i fizičkim proizvodima.
Brisel tvrdi da EU gubi oko osam milijardi eura godišnje zbog falsifikovanih predmeta, koji preplavljuju tržišta i da će ACTA zaštiti radna mjesta.
ACTA će stupiti na snagu nakon ratifikacije u Evropskom parlamentu i u članicama EU.
Sporazum izaziva negodovanje među aktivistima pokreta za slobodu govora, koji smatraju da ACTA vlastima daje previše ovlaštenja i ide dalje od isto tako kontroverznog američkog zakona Stop Online Piracy Act (SOPA).
Ceremoniju potpisivanja ACTA pratili su značajni protesti u Briselu i Poljskoj.
Hakerski odgovor
Internet stranica Evropskog parlamenta ugašena je u četvrtak nakon hakerskog udara brojnim nepostojećim zahtjevima čime je došlo do zagušenja servera.
U Varšavi, više od deset hiljada ljudi izašlo je na ulice poljskih gradova u znak protesta zbog najave potpisivanja ACTA.
Sporazum su do sada potpisale SAD, Australija, Kanada, Japan, Maroko, Novi Zeland, Singapur i Južna Koreja.
U znak protesta nekoliko popularnijih internet stranica (Wikipedia, Google) zatamnilo je početne strane i bili su isključeni cijeli dan.
Diskusije o SOPA i PIPA nacrtima u Predstavničkom domu i Senatu su odgođene.
Izvor: Aljazeera.net
