Hrvati će predložiti osnivanje bošnjačkog, hrvatskog i srpskog BHRT-a do kraja maja

Suština prijedloga je da se u sklopu BHRT-a naprave četiri televizijska programa, od kojih bi tri bila “po mjeri” Bošnjaka, Hrvata i Srba i čiji programi bi se uređivali u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru, a jedan BHRT bi bio “integrirajući i zajednički”. FTV i RTRS kao “entitetske” televizije ne bi se ukidale.

Prvo Izborni zakon BiH

Klub hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH prošle sedmice je uputio u parlamentarnu proceduru i HNS-ov Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH.

Na sjednici održanoj u četvrtak, Klub Hrvata, koji čine Ljilja Zovko, Bariša Čolak i Zdenka Džambas iz HDZ-a BiH, Martin Raguž iz HDZ-a 1990 i Mario Karamatić iz HSS-a, uputili su zahtjev za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH po hitnom postupku.

Tokom glasanja podržali su ih i trojica delegata iz Kluba srpskog naroda (dvojica iz SNSD-a te jedan DNS-ov), dok su svi delegati Kluba bošnjačkog naroda bili protiv.

Klub bošnjačkog naroda pozvao se zbog toga na vitalni nacionalni interes, navodeći da se hitnom procedurom onemogućava amandmansko djelovanje, pa će se o hitnosti procedure morati izjasniti Ustavni sud BiH. Kakva god bila odluka tog suda, sljedeći korak HNS-a će biti slanje istog prijedloga u skraćenu proceduru, a ako ni to ne prođe što je gotovo pa sigurno, zakon će ići redovnom procedurom prema Zastupničkom domu.

– Mi jako dugo pričamo o Izbornom zakonu BiH, a sad nam je Ustavni sud BiH dao rok od šest mjeseci i mi moramo donijeti novi izborni zakon BiH do ljeta. Ne bi bilo dobro da uđemo u izbornu godinu bez tog zakona – kazao je delegat Čolak i dok je njegov kolega Martin Raguž ocijenio da je “vrijeme da se završi ova agonija oko Izbornog zakona BiH”.

Vezivanje sudbina države i televizije

Međutim, stranke okupljene u HNS ne misle stati na ovome. Sljedeći zakon o kojem se duže vrijeme priča je i onaj o Javnom RTV sistemu BiH. U posljednja dva mjeseca prvo su prezentirali svoj prijedlog zakona, potom ga dali na javnu raspravu, a sad namjeravaju taj prijedlog uputiti i u parlamentarnu proceduru.

Probosanske stranke i medijski stručnjaci su se uglavnom ili izjasnili protiv tog prijedloga ili su uputili primjedbe na njega ili su ga naprosto ignorirali. Protivnici zakona su ocijenili da je riječ o prijedlogu jedne političke stranke – HDZ-a BiH koji jednako kao i u slučaju izmjena Izbornog zakona BiH pokušava bez konzultacija s drugim strankama riješiti to pitanje.

Na sjednici Doma naroda PSBiH održanoj u četvrtak, glasovima klubova Hrvata i Srba odbačeni su principi Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o Javnom RTV sistemu BiH, koji je predložio Zastupnički dom PSBiH, a koji je predviđao da RTV taksu nastave naplaćivati telekom operateri do kraja 2017.

Delegati Halid Genjac i Mario Karamatić

– Kad je prije nekoliko godina u ovom domu upućen prijedlog izmjena zakona o uspostavi kanala na hrvatskom, taj prijedlog po kojem su i Hrvati trebali dobiti svoj javni medij je bio navodno protiv Bošnjaka koji su se i tada pozvali na vitalni nacionalni interes. Gdje ste nakon toga doveli javne servise tu ćete dovesti i BiH – “zaprijetio” je delegat Kluba Hrvata Mario Karamatić (HSS) koji je u izjavi za Faktor najavio upućivanje HNS-ovog prijedloga o RTV sistemu u proceduru.

– Ovog mjeseca sigurno ćemo uputiti naš prijedlog. Hoćemo li ići preko Doma naroda ili preko Zastupničkog doma PSBiH? Još ćemo vidjeti. Mi ovo pitanje moramo riješiti. Ako ne krenemo u institucijama razgovarati o ovom pitanju, isto kao i o Izbornom zakonu BiH, niti ćemo imati javnog servisa, niti će izbori biti održani. Ovo sad što imamo je katastrofa, a vrijeme nam istječe – naglasio je Karamatić u izjavi za Faktor.

Stranke okupljene u HNS smatraju da, budući da je Ustavni sud BiH proglasio neke odredbe Izbornog zakona BiH neustavnim, da se neće moći održati izbori, odnosno da se ne mogu izabrati delegati i sastaviti Dom naroda FBiH jer je spomenuti sud poništio “formulu” po kojoj se to radi. Bez Doma naroda FBiH nema ni izbora predsjednika, potpredsjednika i vlade FBiH, ali ni Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH te time niti Vijeća ministara BiH. HNS je trenutno najbliži opciji da i ovaj prijedlog zakona uputi preko Doma naroda PSBiH. A zbog neriješenog finansiranja BHRT, ali i FTV i RTRS su u dubiozama i bliže gašenju nego digitalizaciji.

Prigovore uputili samo novinari

Iz HNS-a navode da će uvrstiti i prigovore koji su stigli tokom javne rasprave. Ivan Vukoja, voditelj Odjela za kulturu, sport, medije i informiranje Glavnog vijeća HNS-a, kazao je za Faktor da su se oni uglavnom odnosili na tehničku organizaciju, ali da izvorni model ostaje isti te da je on “integrirajući i da će unutar njega i Hrvati i svi konstitutivni narodi kao i oni koji to nisu imati svoj servis”.

– Primjedbe su se odnosile na sastav i način funkcioniranja nekih tijela, a dijelom i na način prikupljanja TV takse. Mi ćemo ih dati u konačnom prijedlogu koji je dovoljno otvoren da se u njega unesu izmjene i sve je sad stvar političkoga dogovora. Primjedbe su nam uputili sindikati BHRT-a, Udruženje BH Novinari, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru i neki pojedinci i mi ćemo to, zajedno s njihovim primjedbama, ovih dana i objaviti. Nažalost, koliko znam, nijedna stranka nije uputila svoje primjedbe – kazao je Vukoja za Faktor.

Ivan Vukoja

Između ostalog, prema ovom modelu postojao bi BHRT1 kao zajednički kanal, dok bi svaki od tri naroda također imao po jedan vlastiti kanal – BHRT-B, BHRT-H i BHRT-S “koji afirmativno konotiraju i reproduciraju društveni, nacionalni i kulturni identitet Bošnjaka/Srba/Hrvata u BiH i čine ga prisutnim, vidljivim i prepoznatljivim u bh. pluralnom javnom i medijskom prostoru, te afirmiraju društvena i politička prava Bošnjaka/Srba/Hrvata kao konstitutivnih naroda”.

/faktor/