Da li istinu treba uljepšavati?

0
16

U vremenu globariziranih medija, interneta, brzog i čestog prenošenja informacija; običan čovjek postaje imun/hladan na većinu tih informacija. Uzevši u obzir da je nedostatak emocija ipak neka vrsta bolesti, može se upitati: šta je lijek tome? U zavisnosti koga pitamo, dobit ćemo različite odgovore. Tako, npr., čak i određeni web portali sa islamskim predznakom, kako bi povećali ekonomsku računicu, pribjegavaju senzacionalizmu i popularizmu, te u tu svrhu često koriste sumnjive, čak i lažne informacije. No, da li je ekonomska računica ispravan kriterij i da li sumnjivo ili lažno, kao metod, može pomoći istinu?

S islamskog stajališta, dovoljna je jedna rečenica: „Laž nema sigurnosti niti opstanka uz istinu“, koju je izrekao Ibn Kesir kao komentar 81. ajetu sure Isra:

وَقُلْ جَاءَ الْحَقُّ وَزَهَقَ الْبَاطِلُ ۚ إِنَّ الْبَاطِلَ كَانَ زَهُوقًا

I reci: “Došla je istina, a nestalo je laži; laž, zaista, nestaje!” (Kur'an, Isra, 81)

Nažalost, nisu samo web portali upali u zamke korištenja tih metoda. Tome su podlegli čak i neki istaknuti islamski djelatnici, doduše ne radi ekonomske računice, već radi jačeg širenja poruke koji imaju za poslati. S druge strane, ako pogledamo rad i djelo Allahovog poslanika, s.a.v.s., te ashaba poslije njega, možemo vidjeti da je na planu širenja islama najviše korištena metoda lijepog ponašanja. Nije bilo potrebe za senzacionalizmom niti popularizmom. Nije bilo potrebe za izmišljanjem događaja kako bi ljudima olakšali percepciju islama. Nije bilo potrebno „lagati za Poslanika“, kako bi što veći broj ljudi, što lakše mogao razumjeti poruku islama. A zašto bi Poslanik, s.a.v.s., i njegovi ashabi dodavali istini nešto, kada su se potpuno oslanjali na Uzvišenog Allaha, što lijepo oslikava hadis Allahovog poslanika, s.a.v.s., kojeg prenosi Omer, r.a., kada kaže:

قَالَ رَسُولُ اللَّهِ صلى الله عليه وسلم لَوْ أَنَّكُمْ كُنْتُمْ تَوَكَّلُونَ عَلَى اللَّهِ حَقَّ تَوَكُّلِهِ لَرُزِقْتُمْ كَمَا تُرْزَقُ الطَّيْرُ تَغْدُو خِمَاصًا وَتَرُوحُ بِطَانًا

Rekao je Allahov poslanik, s.a.v.s.: ‘Kada biste se istinski oslanjali na Allaha, On bi vas opskrbio kao što opskrbljuje ptice. One ujutro polijeću praznih, a navečer se vraćaju punih stomaka.’” (Tirmizi, 2344; Nesai u Sunenul-kubra, 8/79; Ibn Madže, 4164; Hilali kaže da je sahih prema Muslimovim uvjetima) Uzvišeni Allah garantira opstojnost Kur'ana, time garantira i opstojnost islama.

إِنَّا نَحْنُ نَزَّلْنَا الذِّكْرَ وَإِنَّا لَهُ لَحَافِظُونَ

„Mi, uistinu, Kur'an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti!“ (Kur'an, Hidžr, 9)

Kada bi se muslimani pokušali okupiti i odreći islama, Uzvišeni to ne bi dopustio, opet bi islama bilo.

Ljudska je tendencija da uljepšavaju istinu. To se može provjeriti tamo gdje su i „najtanji“. Veliki dio aplikanata za poslove, prema istraživanju portala MojPosao, “uljepšavaju” životopis kako bi poslodavac zaposlio upravo njih. Više od polovine ispitanika (56%) tvrdi da nikada nisu “uljepšali” svoj životopis, dok 43% ispitanika priznaje uljepšavanje životopisa. Preostalih 1% ispitanika navodi da nikada nisu aplicirali na konkurs. Žene više prikrivaju istinu u svojim životopisima.

No, ono što bi se moglo tolerirati običnom svijetu u potrazi za nafakom, definitivno se ne može tolerirati ulemi, ili onima koji to teže postati u širenju Allahove vjere. Prikazivanje ili oslikavanje teza onakvim kakve te teze nisu, radi olakšavanja percepcije kod običnog svijeta, nije izum današnjeg doba. Štaviše, majstori takve metodologije nisu uopće iz islamskog miljea. Problem „ispravnog“ poimanja trojstva oca, sina i duha svetog u kršćanstvu, riješen je ikonografijom, ili osmišljavanjem slika i kipova, odnosno prikazima Josipa, Isusa i Marije. Tim ikonama je, kod običnog svijeta, olakšano shvatanje, jedne prilično teške, zapetljane i neistinite teze! Tako u kršćanstvo ulaze slike i kipovi koji prije toga nisu uopće bili zastupljeni.

No i islamski milje ima svoje prestavnike u ovoj metodologiji. Već su pomenuti oni koji su „lagali za Poslanika“. Iako s lijepom namjerom, njihove metode su makijavelističke i strane islamu. Postoji, također, i primjer koji je aktuelan ovih dana. Naime, slabi hadis od Aiše, .r.a., o pauku, golubu i golubici ispred pećine u kojoj su se nalazili Allahov poslanik, s.a.v.s., i Ebu Bekr, r.a. (Silsile daife, 3/339, Tahziru daije, 77) Uzvišeni Allah kaže:

إِلَّا تَنصُرُوهُ فَقَدْ نَصَرَهُ اللَّهُ إِذْ أَخْرَجَهُ الَّذِينَ كَفَرُوا ثَانِيَ اثْنَيْنِ إِذْ هُمَا فِي الْغَارِ إِذْ يَقُولُ لِصَاحِبِهِ لَا تَحْزَنْ إِنَّ اللَّهَ مَعَنَا ۖ فَأَنزَلَ اللَّهُ سَكِينَتَهُ عَلَيْهِ وَأَيَّدَهُ بِجُنُودٍ لَّمْ تَرَوْهَا وَجَعَلَ كَلِمَةَ الَّذِينَ كَفَرُوا السُّفْلَىٰ ۗ وَكَلِمَةُ اللَّهِ هِيَ الْعُلْيَا ۗ وَاللَّهُ عَزِيزٌ حَكِيمٌ

Ako ga vi ne pomognete – pa pomogao ga je Allah onda kad su ga oni koji ne vjeruju prisilili da ode, kad je s njim bio samo drug njegov, kada su njih dvojica bila u pećini i kada je on rekao drugu svome: “Ne brini se, Allah je s nama!”, pa je Allah spustio smirenost na druga njegova, a njega pomogao vojskom koju vi niste vidjeli i učinio da riječ nevjernika bude donja, a Allahova riječ, ona je – gornja. Allah je silan i mudar.“ (Kur'an, Tevbe, 40) Kur'an i vjerodostojan hadis ne pominju pauka i dva goluba, jer onaj koga Allah štiti nema potrebe za dvostrukim oklopom.

U ovom kontekstu se može pomenuti i masovno, globalno, a ne samo lokalno, korištenje pjesme kao sadržaja ili, možda, kao sinonima za islam! Naime, ilahije i mevludi su postali skoro pa jedini sadržaj koji nudimo ljudima kao islam. Takva vrsta formalizma nam govori da nemamo ništa suštinsko ponuditi ljudima. Opet, takav fenomen je već zabilježen kod kršćana, koji su igru i pjesmu uzeli kao sadržaj vjere.

Na kraju, možda obični svijet i neće primjetiti ovu metodologiju na djelu, ali će primjetiti oni koji imaju znanje. U takvim situacijama se javljaju rasprave o tim temama. Jedni navode jedne argumente, drugi protuargumente. I dok su napisani tomovi argumenata, i još uvijek se pišu, dotle običan svijet, od svoje vjere, ima samo folklor i pjesmu. A kako će i imati kada ulema više vremena provodi u obrani svojih stavova nego u širenju istina naše lijepe vjere.

Piše: Haris ef. Hasičić

Izvor: minber.ba

Pogledajte vijest na izvornom sajtu:

Da li istinu treba uljepšavati?


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime