Svijet – Sporazum iz Minska predviđa prekid vatre od 15. februara te povlačenje svih stranih naoružanih trupa i vojne opreme.
U Minsku su u četvrtak, poslije 17 sati pregovaranja, završeni razgovori lidera Rusije, Ukrajine, Francuske i Njemačke, kao i razgovori Kontakt grupe, koji su rezultirali usvajanjem novog sporazuma.
Novi sporazum iz Minska predviđa, između ostalog, prekid vatre od 15. februara, zatim povlačenje svih stranih naoružanih grupa, vojne opreme i mašinerije iz Ukrajine i razoružavanje svih nelegalnih grupa, prenijela je agencija Tass.
Primjenu sporazuma nadzirat će Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju.
U Minsku su, kako je rekao ruski predsjednik Vladimir Putin, usvojena dva dokumenta.
Kontakt grupa je potpisala jedan dokument, koji je, kako je kazao ruski predsjednik, paket mjera čiji je cilj primjena sporazuma iz Minska.
Drugi dokument nije potrebno da bude potpisan i riječ je o izjavi ruskog, ukrajinskog i francuskog predsjednika i njemačke kancelarke o njihovoj podršci tom procesu.
“Uprkos svim teškoćama u pregovaračkom procesu, uspjeli smo se dogovoriti o glavnim pitanjima”, rekao je novinarima Putin poslije razgovora.
On je kazao da je dogovoreno da se uspostavi primirje od 15. februara, dogovoreno je povlačenje teškog naoružanja, zatim da Ukrajina treba provesti ustavne reforme u vezi poštovanja prava stanovništva na istoku Ukrajine.
Reakcije učesnika
Agencija AP je prenijela da je Putin izjavio da se on i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko nisu saglasili u vezi ocjene situacije na ključnim područjima.
Putin je rekao da proruske snage smatraju da su ih ukrajinske snage opkolile i da očekuju od njih da se predaju, dok se Ukrajina ne slaže s tim.
Putin je dodao da su se on i Porošenko saglasili da treba razjasniti situaciju.
Porošenko je kazao da su se sve strane saglasile da se pomogne Ukrajini da povrati kontrolu na granici sa Rusijom, prenijela je agencija AP.
Glasnogovoenik njemačke Vlade Stefen Seibert istakao je poslije razgovora da je postignuti sporazum dao nadu jer predviđa obustavu vatre od 15. februara i povlačenje teškog naoružanja.
“Poslije 17 sati, pregovori u Minsku su završeni: primirje počinje 15. februara u 00:00 sati, zatim povlačenje teškog naoružanja. U tome leži nada”, napisao je na Twitteru glasnogovornik.
Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier rekao je da sporazum “normandijske četvorke” nije ono što je Njemačka željela, ali da je to bio neophodan korak dalje od nasilja, prenijela je agencija Reuters.
“Najvažnije je da su se Moskva i Kijev dogovorili o prekidu vatre… Mi smo ojačali dogovor iz Minska iz septembra prošle godine”, kazao je on.
I francuski predsjednik Francois Hollande ocijenio je poslije razgovora da sporazum postignut u Minsku daje ozbiljnu nadu razrješenju ukrajinske krize.
“To je ozbiljna nada i veliko olakšanje za Evropu”, rekao je Hollande.
On je kazao da je dogovor o primirju postignut, ali da je još mnogo posla ostalo da se uradi kako bi bio primijenjen sporazum iz Minska.
Porošenko je rekao poslije razgovora da će primirje biti uspostavljeno u subotu na nedjelju bez ikakvih uvjeta.
EU samit kasnio zbog Minska
Neformalni samit Evropske unije, koji je u četvrtak poslije podne počeo u Briselu, kasnio je tri sata zbog maratonskih pregovora u Minsku, saopćeno je iz sjedišta EU-a.
Osim o Ukrajini, lideri 28 članica će razmijeniti mišljenja o borbi protiv terorizma, a naročito o problemu građana EU-a koji su se pridružili grupi Islamska država Irak i Levanti i ostalim ekstremističkim organizacijama na Bliskom Istoku.
U Briselu je najavljeno da će treća tema samita biti bolja koordinacija članica u cilju rješavanja ekonomske krize i problema nezaposlenosti.
Pregovori o ukrajinskoj krizi, u kojima su učestvovali njemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednici Francuske, Rusije i Ukrajine – Francois Hollande, Vladimir Putin i Petro Porošenko, trebao je biti okončan u srijedu navečer, ali su završeni u četvrtak prije podne,s dogovorom o mirovnom sporazumu između ukrajinske Vlade i proruskih snaga.
Prekinuto primirje
Ukrajinska Vlada objavila je u srijedu da je njenih 19 vojnika ubijeno u napadu proruskih separatista kod grada Debalceva, što je jedan od najvećih gubitaka u devet mjeseci rata.
Pobunjenici, koji su u januaru prekinuli petomjesečno primirje, pokušavaju okružiti Vladine snage u tom gradu, strateški važnom, jer bi im omogućio povezivanje glavnih uporišta.
Washington je istovremeno počeo otvoreno govoriti o naoružavanju i obuci ukrajinskih vojnika za obranu od “ruske agresije”.
Komandant američkih snaga u Evropi Ben Hodges izjavio je da će američka vojska početi uvježbavati ukrajinske vojnike.
Obuka će početi u martu i jedna bojna američkih vojnika uvježbavat će tri ukrajinske bojne, rekao je Hodges tokom posjete bazi NATO-a u Šćećinu na sjeverozapadu Poljske.
Po njegovim riječima, ruski vojnici direktno su intervenirali u borbama oko Debalceva i ako ofanziva uspije, mogli bi krenuti na luku Mariupolj.
“Prema količini municije i vrsti opreme, očito je da se radi o direktnoj ruskoj intervenciji u području Debalceva”, istaknuo je Hodges.
Također je kazao da je uz ukrajinsku granicu raspoređeno deset ruskih jedinica.
(Agencije)
