Vlada Rusije je uvela zabranu na isporuku namirnica od mesa, ribe, mlijeka, povrća i voća iz Evropske unije, SAD, Australije, Kanade i Norveške na godinu dana. Ovo je Dmitrij Medvedev saopštio na sjednici vlade u četvrtak. Samim tim, kabinet je počeo da izvršava ukaz predsednika Vladimira Putina koji je potpisan u srijedu.
Suština ukaza ruskog predsjednika sastoji se u tome da se Rusija odriče uvoza piletine iz SAD, voća iz Poljske i ostalih namirnica iz zemalja koje uvode sankcije prema Rusiji. Oni koji su pokušali da vrše pritisak na Moskvu mogu da zadrže svoju robu koju su ranije isporučivali na rusko tržšte.
Pritom je predsjednik istakao potrebu da se ne dozvoli porast cijena u zemlji za namirnice koje su uvrštene u ruske sankcije. U praksi ovo znači naglo povećanje kupovine ovih namirnica u zemlji i iostranstvu.
Na primjer, na tezgama ruskih prodavnica više neće biti poljskog voća i povrća. Poljska se naziva najvećim izvoznikom jabuka na svetu. A počasnu titulu Poljska je umnogome uspela da osvoji zahvaljujući ruskom tržištu.
Pridruživši se evropskim sankcijama prema Rusiji Poljska je skoro sigurno ostala bez ovog zvanja i sad za to može da kaže „hvala“ Eropskoj uniji. Ukupna količina voća i povrća koju je Poljska isporučivala Rusiji iznosila je oko milijardu eura godišnje – to je trećina ukupnog poljskog izvoza ove vrste proizvoda.
A za ruske proizvođače i njihove kolege iz drugih zemalja koje ne učestvuju u sankcijama, sva ova situacija predstavlja novu šansu. Već su se pojavile vesti o tome da će šef ruskog kontrolnog organa koji prati kvalitet stranih isporuka poljoprivrednih proizvoda, Sergej Dankvert, razmatrati s ministarstvom poljoprivrede Turske mogućnost povećanja uvoza voća i povrća iz Turske u Rusiju.
Osim Turske, spremnost da povećaju isporuke svojih proizvoda u Rusiju najavili su zemlje Latinske Amerike i niz zemalja iz Azije. One dobijaju mogućnost da brzo povećaju isporuke u Rusiju i da za dugo vremena učvrste svoj novi udio na njenom tržištu.
Ovo se odnosi na namirnice koje u ukupnom iznosu vrijede nekoliko milijardi dolara. Evropska unija je, ispunivši želju Vašingtona o sankcijama protiv Rusije, sama „pucala“ u sebe. A ujedno je pomogla ruskim proizvođačima i omogućila drugim zemljama da povećaju izvoz u Rusiju.
Ovo će se vjerovatno odnositi i na Tursku – pošto bi bilo čudno da turski izvoznici propuste takvu priliku. Jer, oni se nalaze u povoljnom položaju zbog teritorijalne blizine i već uspostavljenih veza. Ipak, u ovom slučaju se radi o tendenciji koja je jačala i bez pomoći Evropske unije.
Turski izvoz u Rusiju se u periodu od 2004. do 2013. godine povećao skoro četiri puta, a ruski izvoz u Tursku se u istom periodu otprilike utrostručio.
Nedavno je Turska predložila Rusiji da u međusobnim obračunima pređu na nacionalne valute kako bi se oslobodile troškova takozvane „dolarske diplomatije“ SAD. Ovi procesi će se sad također vjerovatno ubrzati – što će biti samo na korist ekonomijama dviju zemalja.
(vestinet)
Vrlo lepo.
blago rusiji kad moze da bira s kim ce.