18. April 2019

Gost BN televizij u emisiji „Globalno“ bio je predsjednik Stranke pravde i pomirenja akademik Muamer Zukorlić. U emisiji se govorilo o tome šta se događa u Turskoj nakon izbora, kakav je politički put Redžepa Taipa Erdoana kao i na kojim osnovama treba graditi partnerske odnose.

Akademik Zukorlić istakao da podjela u turskom društvu nije sama po sebi neka negativnost.

– Na kraju ljudi su skloni tome da imaju različita mišljenja i ne smatram ništa lošim ukoliko imamo razne pravce, razne frakcije, na kraju krajeva zato i postoji višepartijski sistem da građani preko tih partija, lidera, izraze svoj različit stav. Međutim, ono što je crvena crta jeste kada se izađe iz okvira principa, iz okvira zakona, iz okvira reda pa se krene eventualno nekim nasiljem, to je problem a inače sama podjela i sam različit stav samo po sebi nije ništa posebno strašno. Minimum pluralnost jeste da imamo bar dvije strane, pluralnost sama po sebi je dobra, tamo gdje imamo jednoumlje tu ne valja, tu se gomilaju negativne energije ali kažem jako je važno da imamo principijelne mogućnosti ili okvire da te takozvane podjele ili različitosti budu artikulisane u okviru tih principa, principi se pretoče u zakone, sve ostalo je potpuno normalno, ne treba to samo po sebi posmatrati kao lošim.

Akademik Zukorlić naglasio da je suštinska priroda politike interes.

– Vi sada imate činjenicu da je Erdoanova AK partija bila zapravo u koaliciji sa nacionalističkom strankom, koja je ranije bila u tom sekularističkom taboru tako da već polako ta linija se gubi i tu se suočavamo sa onim što je priroda politike, suštinska priroda politike je interes i onda zapravo interesi budu ti koji će određivati te tabore. To je zapravo pokazatelj da se tu ne radi o nekoj patološkoj ili večitoj podjeli, iz razloga interesa koji dominantno određuje politiku. S druge strane Erdoanova partija iako jeste nikla iz te da kažemo proislamske orijentacije, profesora Erbakana i njegovih svih partija i cjelokupnog pokreta, tako da ona je sada prilično podaleko od tog osnova. Slično nešto u Srbiji imalo smo sa SNS i SRS, niknete iz jednog miljea ali se prosto adaptirate na nove okolnosti i programski, i praktično a sa druge strane ne možete vi biti stranka koja dobija većinu, bar kako je bilo do ovih izbora a da budete usko ideološki određeni, morate prosto omekšati svoje ideološko opredjeljenje, da biste primili mase.

Na pitanje novinara „Da li su se oni promijenili ili je to sve u svrhu dobijanja glasova da bi bili prihvatljiviji i za koalicione partnere i za neke međunarodne subjekte?“ Akademik Zukorlić istakao da je teško prodrijeti do kraja u namjere. 

– Vjerujte kada je politika u pitanju važnije su posljedice od namjera, dakle čak neovisno da li je to iz jednog ili drugog razloga kojeg ste vi pomenuli ali definitivno struktura te stranke, ti kadrovi, ti svi ljudi koji se okupe, pa i sami glasači oni odrede pravac, tako da ta namjera postane manje bitna i to je ono što se sada definitivno dešava i sa AK partijom u Turskoj i sa cjelokupnim tim procesom.

Akademik Zukorlić je govoreći o tome koje zemlje u svijetu imaju vojsku kao unutarnji političko pitanje istakao da su to samo Turska, Egipat i Pakistan.

– Ono što jeste zapravo bilo kritično za Erdoana su zapravo dva momenta. Prvi je bio prije nekoliko godina kada ste imali tužbu za sudski zahtjev za ukidanje AK partije i tada je bilo samo za jedan glas u Ustavnom sudu presuđeno u korist AK partije, ona je preživjela, to je bilo vrlo usko grlo, čak najuže do tada. Zapravo se i tu pokazala sposobnost Erdoana i njegove cjelokupne ekipe da ipak održe bijele figure u svojim rukama i bar pola poteza budu ispred, to je prvi put kada je on dobio prvu ozbiljnu bitku. Druga tačka je zapravo pokušaj puča koji je također interesantan, zapravo je on i tu bio pola poteza ispred i on je tu izbjegao sve to i uspio. Ono što je vrlo interesantno i u javnosti nedovoljno poznato jeste da tad imamo dva faktora u tom puču. Jedan je definitivno vojska, po meni ključni, a drugi je FETO organizacija koju su kasnije Erdoan i njegova vlast proglasile terorističkom i čiji se članovi se vrlo ozbiljno progone. Sada je ovdje pitanje ko je tu zapravo bio nosioc puča, po posljedicama izgleda kao da je FETO organizacija bila nosilac puča, po meni naravno da to nije tačko, dakle nema bilo koja organizacija kapacitet da podigne borbene helikoptere i gađa parlament i ostale strukture države. Vrlo je jasno da je to organizirala Turska vojska. Postavlja se pitanje zašto to nije glasno rečeno, zašto nemamo tako bučan obračun sa generalima u turskoj vojsci ili sa turskom vojskom jer ona je bila organizator tog puča kao što imamo sa FETO organizacijom.

Dr. Zukorlić istakao da je Turska u posljednjoj deceniji, dolaskom Erdoana iz faze jedne države sa lokalnim uticajem prešla u jednu regionalnu silu.

– To je definitivno ono što je i izazvalo ova pomjeranja okolo i potrebu da se sada i okruženje navikne na to. Kada govorimo o ekonomiji još od Ozala je krenula da napreduje, međutim ona je definitivno najvažniji iskorak napravila tokom ove bankarsko-ekonomske krize na Zapadu. Turska iskoristila veoma ozbiljno tu šansu i sve to kapitalizirala i ojačala svoje pozicije ekonomski a isto tako i politički. Sa druge strane definitivno da u jednoj mjeri ideološki, Erdoan ima oko sebe ljudi i frakcija koje su pitanje neosmanizma shvatili ozbiljno, ma koliko to bilo iluzija u praktično političkom smislu. U tom pogledu ona je počela da igra ne samo regionalnu ulogu nego i međunarodnu, u kojoj mjeri će sada to uspjeti da iznese, to je pitanje. Kada je u pitanju islamski svijet tu definitivno imamo podijeljenost, gdje je Turska stala na strani Katara, a s druge strane su Saudijska Arabija, Emirati i ostale zemlje, u tom pogledu imamo i nekoliko neuspjelih regionalno političkih i vojnih situacija za Tursku.

Na pitanje “Kako ocjenjujete uticaj Turske na području Balkana i u samoj Srbiji” akademik Zukorlić kazao da zainteresovanost Turske za našu regiju treba iskoristiti u cilju ekonomskog jačanja.

– Turska definitivno želi značajniju uticaj na Balkanu, ona to temelji i na činjenici da je postala jedna regionalna sila ali se to osim toga bazira i na kulturološki-historijskim vezama sa Balkanom općenito i to definitivno treba prihvatiti kao normalno i postaviti se prema tome kako bi se što je moguće veći benefiti iz toga izvukli, sa pozicija svih balkanskih zemalja. Istina ova relacija da kažem muslimanska, bilo sa Bošnjacima, Albancima ona meni je više iz paketa populističke retorike, igre sa emocijama. Ja sam o tome više puta govorio da mi Bošnjaci zapravo smo po vjeri braća s Turcima, međutim vidimo kada se razvijaju drugi odnosi, pogotovo ekonomski, tu nema neke bliskosti. Ja sam prije neki dan u Parlamentu zamalo dobio aplauz na pitanje Vladi, kome su Turci veća braća kada se prebroje fabrike, Srbima ili Bošnjacima pošto je slovilo da su Bošnjacima braća a srbima historijski neprijatelji, ja sam uzeo prebrojati turske fabrike širom Srbije i Bosne, i onda sam našao preko 500 fabrika od Pirota, Leskovca, Subotice. Turski investitori su u Bosni otvorili nekoliko fabrika, u Sandžaku nijednu, meni je zbog toga žao, ja sam postavio pitanje Vladi o čemu se tu radi. Definitivno Turska kao i Rusija, kao i Njemačka one zapravo ovdje rade za sebe, to treba i nama da bude poruka da mi radimo za sebe a naravno sa njima zajedno praveći te odnose koji će za nas biti koristi.

Na temu „Od Turske do Libije“ pored dr. Zukorlića govorio je novinar Dragan Bisenić kao i Predrag Rajić iz Centra za društvenu stabilnost.

izvor: SANA

Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR

No more articles